Mala i srednja preduzeća (MSP) predstavljaju 99 posto svih preduzeća u EU. Ona osiguravaju dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru i zaslužna su za više od polovice cjelokupne dodane vrijednosti koju ostvaruju preduzeća u EU. U EU mala i srednja preduzeća su ključan izvor poduzetničkog duha, inovacija i rasta nacionalnih ekonomija. Prema podacima za 2017. godinu, u BiH djeluje 27.595 malih kompanija, tj. 85.45 posto ukupnog broja registriranih kompanija, te 3.588 srednjih kompanija ili 11,11 posto. Kada su u pitanju ostvareni prihodi, ovih 85,45 posto malih kompanija ostvaruje 8,867 milijardi KM prihoda od prodaje, ili 13,54 posto. Sa druge strane, 1.109 velikih kompanija, ili 3,43 posto od ukupnog broja, ostvaruje 44,385 milijardi KM prihoda od prodaje ili 67,78 posto. Ovo pokazuje da unatoč većem broju malih i srednjih kompanija, po pitanju prihoda velike kompanije ostvaruje dvije trećine ukupnih prihoda od prodaje te da su oni okosnica ekonomskog sistema BiH. Mala i srednja preduzeća u našoj zemlji nalaze se u nezavidnom položaju. Loš poslovni ambijent, nedovoljna finansijska podrška, nedostatak savjetodavne podrške, teško pristupanje EU fondovima dostupnim i našoj zemlji uveliko otežavaju poslovanje MSP-a.
Finansijska podrška
U Federaciji BiH, u 2018. godini, unutar MSP sektora poslovala su 22.647 aktivna privredna društva koja ukupno upošljavaju 203.498 radnika. Unutar ovog broja mikro, malih i srednjih preduzeća dominatni su mikro subjekti male privrede, tj. oni koji imaju do deset zaposlenih. Ovom broju svakako treba dodati i 24.944 samostalna poduzetnika koji su podnijeli porezne prijave. Radi komparacije, nešto manje od jedan posto velikih preduzeća upošljava 141.051 radnika.
Amir Zukić, federalni ministar razvoja, obrta i poduzetništva kaže da i ako ova preduzeća posluju u lošem poslovnom ambijentu ipak bilježe određene pomake.
„Mala i srednja preduzeća u FBiH iako se razvijaju u složenom okruženju što se odražava na njihovu konkurentnost, u zadnje tri godine bilježe značajan rast izvoza i produktivnosti, ali je ukupan privredni rast i dalje ispod pretkriznih stopa rasta od pet posto. Značaj MSP-a u svojoj ekonomiji Evropska unija je potvrdila kroz usvajanje Evropske povelje o malim i srednjim preduzećima iz 2000. godine i, kao nadogradnjom, Akta o malom biznisu iz 2008. godine, za čiju implementaciju se opredijelila i BiH zajedno sa ostalim državama zapadnog Balkana, uključujući i Tursku. Ministarstvo ulaže velike napore u smislu kreiranja afirmativnih politika i instrumenata prilagođenih potrebama MSP sektora, posebno ukazujemo i provodimo aktivnosti na harmoniziranju ostalih podržavajućih politika na makro nivou koje nisu u nadležnosti ministarstva, a imaju značajan utjecaj na poslovno okruženje. Mislim da ima prostora da Vlada još snažnije usmjeri svoje kapacitete prema MSP sektoru jer je njihov potencijal velik posebno sa aspekta agregiranja novih radnih mjesta“, za Business Magazine kaže ministar Zukić.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta provodi dvije vrste mjera koje imaju za cilj poboljšanje poslovanja MSP-a,- finansijske poticaje namijenjene ovom sektoru i one općeg karaktera vezane za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta kroz izmjene postojećih i izradu novih povoljnijih zakonskih rješenja.
„U okviru finansijskih poticaja najznačajnija su ona namijenjena za poticanje zapošljavanja, kao i očuvanje postojećih radnih mjesta. Kroz ovakve vrste sufinansiranja želimo potaknuti poduzetničku aktivnost u cilju povećanja broja novoregistriranih subjekata male privrede, poticati uvođenje novih tehnologija u cilju jačanja konkurentnosti sektora MSP-a. Osim navedenog značajan dio naših izdvajanja je, svake godine, usmjeren u razne vidove poduzetničke infrastrukture, gdje izdvajamo značajna finansijska sredstva za izgradnju poslovnih zona i ostalih vidova poduzetničke infrastrukture. Ministarstvo u saradnji sa Razvojnom bankom FBiH redovno osigurava jeftiniji pristup kapitalu za MSP-a kroz obezbjeđenje kreditnih linija do sedam godina, kamatnom stopom od jedan posto, grace periodom do dvije godine, uključenim u rok povrata sredstava. Visina kreditnih zahtjeva kreće se od 20.000 do 500.000 KM“, dodaje Zukić.
Pored ovih finansijskih poticaja u saradnji sa ostalim institucijama, u čijim su nadležnostima razni zakonski propisi iz ove oblasti, radili su na njihovom unapređenju kako bi stvorili povoljniji poslovni ambijent.
Međutim, nije samo finansijska podrška ono što nedostaje MSP. Veliki problem kako onih koji tek pokreću kompaniju, tako i onih koji određeni period posluju jeste nedovoljna informiranost -na početku ne znaju gdje mogu dobiti informacije o uslovima i potrebnim dokumentima za otvaranje kompanije, a ako se u toku poslovanja pojavi neki problem također nemaju kome da se obrate. Tako je ovim preduzećima potrebna i savjetodavna podrška, bliža međusobna saradnja, uvezivanje s potencijalnim domaćim i inozemnim partnerima i dostupnost informacija. S tim u vezi, u entitetu Republika Srpska, Zakonom o podsticanju razvoja MSP, 2004. godine osnovana je Republička agencija za razvoj MSP (RARS). Agencija je nadležna za pružanje stručnih usluga za podsticanje osnivanja, poslovanja i razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP), pružanje stručnih usluga u cilju podsticanja ulaganja u MSP, podršku uspostavljanju preduzetničke infrastrukture, podršku inovatorskoj djelatnosti, stimulisanje stvaranja novih proizvoda i uvođenja novih tehnologija.
Agencija za MSPu RS
„Agencija je nadležna, prije svega, za pružanje nefinansijske podrške početnicima u poslu i postojećim malim i srednjim preduzećima, ali u skladu sa mogućnostima pruža i određene vidove finansijske podrške. Nefinansijsku podršku čine različite edukacije u oblasti poslovnog planiranja, pripreme i provođenja projekata, zatim savjetodavne usluge, mentoring, usluge poslovnog povezivanja, podrška u internacionalizaciji poslovanja, olakšavanje pristupa izvorima finansiranja, transfer tehnologija isl. Finansijsku podršku pružamo u okviru različitih međunarodnih projekta koji to predviđaju, a jedan takav koji trenutno provodimo u saradnji sa kolegama iz agencije SERDA je projekat Challenge to Change koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodnu saradnju – SIDA. Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim preduzećima u BiH i Švedskoj sa inovativnim projektima. Visina granta je do 10.000 eura za startap kompanije i do 30.000 eura za zrela preduzeća, s tim što same kompanije moraju obezbijediti najmanje 50 posto sredstava potrebnih za realizaciju tih projekata. Imali smo dva javna poziva u okviru kojih su dodijeljena bespovratna sredstva za 62 kompanije u BiH i Švedskoj u ukupnom iznosu od 1,4 miliona eura. Ukupna vrijednost ovih projekata bila je oko 4,5 miliona eura, a njihovom realizacijom omogućeno je otvaranje novih 318 radna mjesta”, za Business Magazine kaže Daliborka Gavrilović Kujundžić, službenik za odnose s javnošću Republička agencija za razvoj MSP.
Značaj postojanja ove Agencije ogleda se u kontinuiranom unapređenju privrednog ambijenta, pružanju konkretne podrške od koje preduzeća imaju konkretnu korist. Tako im Agencija pomaže pronalazak poslovnih partnera i širenje tržišta, obezbjeđuje im mentora ili konsultanta da prevaziđu neki problem ili naprave iskorak u poslovanju, informiše ih o dostupnim fondovima koji podstiču rast i razvoj, pomaže pri uvođenju novih tehnologija, pomažu pri promociji proizvoda i usluge potencijalnim kupcima i sl.
U ovih 15 godina postojanja Agencija je realizirala razne projekte, a jedan od značajnijih je program Prilika plus čiju su realizaciju završili nakon osam uspješnih godina i uz podršku Švicarske vlade. Кroz ovaj projekat pokušali su riješiti jedan od gorućih problema koji muči privrednike u BiH, a to je nedostatak radne snage odgovarajućih znanja i vještina.
„Počeli smo još jedan projekat koji je novina na ovim prostorima, a čiji je cilj razvijanje politika druge šanse za preduzetnike čiji prvi poslovni poduhvat nije uspio. Projekat sufinansira Evropska unija u okviru Dunavskog transnacionalnog programa. Učešće u projektu omogućit će nam i pripremu analize stanja u pružanju druge šanse preduzetnicima u Republici Srpskoj, organizaciju edukacija za preduzetnike sa finansijskim poteškoćama, ali i za donosioce odluka, investitore/finansijske organizacije. Radiće se na harmonizaciji postojećeg zakonodavnog okvira i mjera kako bi se preduzetnicima koji su otišli u stečaj brzo pružila druga šansa, jačanju svijesti o mogućnostima druge šanse za preduzetnike, kao i promociji mjera za restrukturiranje (uspješne prakse u rješavanju nesolventnosti, alati za prevazilaženje stečaja/bankrota i razvoj novih rješenja za preduzetnike koji žele ponovo započeti posao u Dunavskoj regiji). Takođe i u prošloj godini obezbijedili smo sufinansiranje konsultantskih usluga za zainteresovana preduzeća, a to ćemo nastaviti i ove godine“, ističe Gavrilović Kujundžić te dodaje da su veoma zadovoljni do sada postignutim rezultatima ali da će nastaviti raditi da budu još bolji.
Agencija je na čelu konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva RS (EURONORS), a jedna od važnih misija Agencije je olakšavanje MSP pristupanju sredstvima EU fondova.
„Naš zadatak je da jačamo kapacitete institucija, ali i malih i srednjih preduzeća za povlačenje tih sredstava. Samo u okviru dva programa koji su dostupni u okviru Evropske mreže preduzetništva (HORIZON 2020 i COSME) na raspolaganju je više od 80 milijardi eura. Naravno, ona su namijenjena onima koji imaju najviše potencijala za razvoj i mi moramo pripremati naša preduzeća na to. Naše članstvo u Mreži – najvećoj u Evropi za poslovnu podršku, otvorilo nam je brojne mogućnosti za podršku našim preduzećima, a krajnji cilj je podizanje njihove konkurentnosti ne samo na domaćem tržištu, nego i na veoma zahtjevnom međunarodnom. Imamo mi preduzeća koja su za to sposobna i mi ćemo ih kroz Mrežu maksimalno podržati“, dodaje Gavrilović Kujundžić.
Kada je u pitanju FBiH, osnivanje jedne ovakve agencije ovisi o usvajanju novog zakona. Trenutno su u toku aktivnosti Ministarstva na izmjenama zakonske regulative u cilju davanja većeg značaja sektoru malih i srednjih poduzeća.
„Predložena zakonska regulativa omogućila bi izdvajanje znatnijih finansijskih sredstava iz budžeta Federacije BiH za ovaj sektor. Realizacijom tih aktivnosti stvorili bi se uslovi za troškove formiranja i održivosti takve agencije. Ona bi kroz svoj rad pružala stručnu pomoć za razvoj sektora male privrede, kroz usluge savjetovanja, sufinansiranja razvojnih projekata i druge oblike podrške“, dodaje Zukić.
A usvajanje novog zakona trebalo bi generalno olakšati poslovanje malih i srednjih preduzeća u FBiH. Višegodišnje iskustvo u primjeni Zakona o poticanju razvoja male privrede FBiH pokazalo je da trenutna zakonska rješenja u oblasti male privrede utvrđena ovim zakonom imaju značajne manjkavosti, zbog čega se i pristupilo studioznoj analizi i izradi novog zakona, kao propisa koji će doprinijeti stvaranju ugodnog poslovnog okruženja za malu privredu kroz unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira, čime će se omogućiti stvaranje osnove za izradu strateških dokumenata i akcionih planova.
„Mišljenja smo da će predloženo zakonsko rješenje značajno doprinijeti razvoju male privrede, povećanju stope otvaranja novih radnih mjesta, povećanju potencijala za privlačenje sredstava iz EU fondova i drugih donatorskih fondova, kao i povećanju konkurentnosti sektora male privrede. Glavni cilj je stvaranje poslovnog okruženja koje će povoljno utjecati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede te njihovo stabilno i uspješno poslovanje“, ističe Zukić.
Implementiranje SBA
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta najavilo je da će u 2019. godini aktivno raditi na implementiranju Akta o malom biznisu (Small Business Act for Europe – SBA). Zukić naglašava da su kao institucionalni nosilac aktivnosti provedbe SBA akta za Federaciju BiH, u potpunosti uspjeli sistematizirati ovaj proces, na način da je Vlada Federacije BiH Zaključkom još 2016. godine imenovala koordinirajuće institucije po SBA dimenzijama dok je u 2017. godini usvojila Akcioni plan implementacije SBA principa za Federaciju BiH za period 2017. – 2018. godina. Akcionim planom koji je urađen u saradnji sa koordinirajućim institucijama po SBA dimenzijama definiran je okvir od 54 aktivnosti u kontekstu indikatora Indeksa politika za MSP, čijom realizacijom treba biti evidentirano značajnije stanje napretka na putu provedbe politika ka konkurentnom okruženju MSP-a .
„Sasvim jasno je da na osnovu prezentiranih rezultata stanja politika i instrumenata usmjerenih u MSP područje u draftu novog Indeksa MSP politika 2019, koji je planiran da se publicira u narednih par mjeseci ove godine od strane OECD i partnerskih organizacija, evidentno je da su za BiH glavni izazovi za buduća poboljšanja, jačanje i razvoj okvira politika koji se odnose na MSP vještine i inovacije, kao i politike usluga poslovne podrške. U tom kontekstu Ministarstvo će, kroz izradu novog SBA akcijskog plana, provoditi i aktivnosti harmoniziranja MSP politika različitih nivoa vlasti, na način da se sve sektorske politke koje imaju utjecaj na MSP sektor razvijaju u skladu s SBA principima, odnosno SBA dimenzijama poltika, s posebnim fokusom na gore navedenim područjima djelovanja“, dodaje Zukić.
