Nedavno smo, dragi moji, učestvovali na jednoj poslovnoj konferenciji u Bihaću. Među učesnicima je bio i jedan italijanski investitor koji u Unsko-sanskom kantonu ima pogone, 100 posto izvozi i zapošljava radnika. Njegova firma je 100 posto izvozno orijentirana. Svjestan svih poteškoća, nivoa i nedostataka poslovnog ambijenta, italijanski investitor je akcenat stavio na pravosudni sistem i privredne sporove. Ako je za ostale nedostatke poslovnog ambijenta i pokazivao određenu dozu razumijevanja, za rad pravosudnog sistema bio je, blago rečeno, deprimiran. Za početak, čovjeku nije jasno kako se mogu ne poštivati odluke ustavnog suda (entitetskog ili državnog, nebitno), zašto se mjesecima i godinama čeka na izvršenje pravosnažnih presuda, zašto privredni sporovi traju i traju i traju. Godinama, a u našem slučaju deceniju (ne, nismo dobili sat od suda za desetogodišnjicu trajanja sudskog procesa).
Govornik nije spomenuo, ali se poslodavci godinama bune na iznose sudskih taksi za pojedine postupke pred sudovima koje su u BiH u odnosu na zemlje regiona (uključujući i Hrvatsku kao članicu EU) nerijetko dvostruko više. Ko je pratio tematsku sjednicu Parlamenta FBiH posvećenu inicijativama Udruženja poslodavaca FBiH za rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta, mogao je na konkretnim primjerima vidjeti kako to izgleda u praksi.
Recimo, za žalbu protiv presude donesene u upravnom sporu od strane najvišeg sudskog tijela sudska taksa (u oba bh. entiteta) iznosi 200 KM, bez obzira da li je u pitanju spor od 1.000 ili 100.000 KM. U susjednoj Hrvatskoj iznos takse zavisi od vrijednosti sudskog spora i kreće se od 16 do 165 KM (što zavisi od vrijednosti spora, a ako se vrijednost spora ne može procijeniti iznosi 130 KM). U Srbiji naknada iznosi 6,3 KM (ne nedostaje nijedna nula), u Crnoj Gori te takse nema nikako.
Ako se odlučite „ganjati pravdu“ i podnesete zahtjev za izvanredno preispitivanje sudskih odluka opet slijedi taksa od 200 KM. U Hrvatskoj te takse nema, u Srbiji je 16, a u Crnoj Gori 29,3 KM.
Ako još pride planirate podići tužbu za ponavljanje postupka platit ćete taksu od 100 KM, u Hrvatskoj dvostruko manje, dakle 50 KM, u Srbiji 6,3, a u Crnoj Gori 29,3 KM.
Voljela bih da je iznos takse odraz BDP-a, stepena razvoja privrede, efikasnosti pravosudnog sistema ili bilo kojeg mjerljivog pokazatelja razvoja države. Znam, znam da se i u susjedstvu žale na rad pravosudnih institucija. Ali, ako ništa, njihov (ne)rad ne plaćaju skupo kao mi.
Da završim priču o onom italijanskom investitoru. Imao je projekat, našao partnere i sredstva i krenuo u realizaciju nove investicije vrijedne pet miliona KM. Iskustvo sa bh. pravosuđem ga je na kraju opredijelilo da svoj i novac svojih partnera investira u nekoj drugoj zemlji. Gdje se potkivaju konji, a ne nositelji najviših pravosudnih funkcija…
){kind=link}