Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvom ovogodišnjem kvartalu Bosna i Hercegovina ostvarila je vanjskotrgovinsku razmjenu ukupne vrijednosti veće od 7,5 milijardi konvertibilnih maraka – 2,8 milijardi KM izvoza i 4,7 milijardi KM uvoza. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri naše zemlje, kao i godinama unazad, bili su njeni najbliži susjedi, Hrvatska (374 miliona KM izvoza i 761 milion KM uvoza) i Srbija (izvoz 315 miliona KM, uvoz 622 miliona KM). Osim činjenice da se vanjskotrgovinski odnosi sa susjednim zemljama i dalje razvijaju na štetu BiH, koja izvozom pokriva jedva polovinu uvoza iz Srbije i Hrvatske, u oči upada i struktura robe kojom se trguje, među kojom značajan udio ima električna energija koju u velikim količinama izvozimo na srbijansko i hrvatsko tržište, ali je iz tih smjerova obilato i uvozimo.
Tržišne oscilacije
Konkretno, prema podacima VTK, u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatsku smo izvezli električne energije u vrijednosti od 76 miliona KM, a istovremeno iz te zemlje i uvezli elektične energije za nešto manje od 61 milion KM. U vanjskotrgovinskoj razmjeni električne energije sa Srbijom, pak, ostvarili smo izvoz od 41,2 miliona KM i uvoz od 21,4 miliona KM. Na molbu za pojašnjenje ove, na prvi pogled tržišne nelogičnosti, iz VTK napominju da je sličan slučaj i sa Švicarskom, u koju smo, kako preciziraju, izvezli električne energije za 22 miliona KM, a iz nje uvezli tog energenta za devet miliona KM, pritom naglašavajući da je ukupan obim bh. vanjskotrgovinske razmjene električne energije u prvom kvartalu 2019. iznosio blizu 254 miliona KM, od čega se 158,6 miliona KM odnosi na izvoz, a 95,4 miliona KM na uvoz.
“Iz Hrvatske smo najviše uvezli u Mostar i Sarajevo, iz Švicarske u Trebinje, a iz Srbije u Banju Luku.
Ovakva vanjskotrgovinska razmjena uglavnom oscilira zbog potreba na tržištu.
Ukoliko imamo viškova električne energije, mi je izvozimo, a kada se javi manjak električne energije na domaćem tržištu, onda je uvozimo.
Potrebe, naravno, ovise o industrijskoj proizvodnji u BiH i o osciliranju cijene.
Industrijska proizvodnja u BiH porasla je za 1,6 posto, što povlači sa sobom i promjene u potrošnji i viškovima, što u konačnici rezultira ovakvim promjenama u razmjeni.
Takva praksa je i sa zemljama partnerima u ovoj razmjeni, koja se uglavnom obavlja sa istim partnerima, najvjerovatnije zbog uhodanih trgovinskih odnosa“, kažu za Business Magazine iz VTK BiH.
S druge strane, iz najveće bh. elektroenergetske kompanije – Elektroprivrede BiH, u izjavi za naš magazin preciziraju da su kompanijama koje električnu energiju preuzimaju na granici sa Hrvatskom tokom prvog kvartala 2019. prodali električnu energiju u količini od 7.617 megavatsati (MWh) i u ukupnoj vrijednosti od 780.345 KM, a kompanijama koje je preuzimaju na granici sa Srbijom u količini od 11.285 MWh, novčane vrijednosti od 1.355.482,89 KM. Istovremeno, od kompanija koje električnu energiju isporučuju na granici sa Hrvatskom, Elektroprivreda BiH je za 2.402.862,93 KM kupila 16.690 MWh električne energije, a od onih koje je isporučuju na granici sa Srbijom 7.320 MWh u ukupnoj vrijednosti od 817.223,83 KM.
“Ovo su uobičajeni energetski i ekonomski pokazatelji, posebno u kontekstu značajnog učešća Elektroprivrede BiH u aktivnostima trgovine električnom energijom.
Posebno napominjemo aktivnosti kupovine električne energije od jednih kompanija i prodaju tih količina električne energije drugim kompanijama, a sve s ciljem provođenja trgovine električnom energijom i stvaranja dodatne zarade za Elektroprivredu BiH“, potcrtavaju iz Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, čiji prezentirane količine i vrijednosti električne energije kojom je trgovano dodatno pojačavaju nedoumicu u vezi sa motivima i svrsishodnosti ove vrste robne razmjene, pogotovo u kontekstu činjenice da je, prema prostoj računici, ta kompanija prodavala električnu energiju po prosječnoj cijeni od 113 KM, a kupovala je za 134 KM po megavatsatu!?
Rekordan uvoz
Nešto više svjetla na “kruženje struje u regiji“, barem kada je riječ o povećanom uvozu, ipak daju iz Državne regulatorna komisije za električnu energiju (DERK), odakle naglašavaju da je u prvom tromjesečju ove godine u BiH uvezeno ukupno 697 gigavatsati (GWh) električne energije “što je ujedno najveći ostvareni uvoz u posljednjih pet godina ako se posmatra isti kvartal“.
“Povećani uvoz posljedica je više faktora koji utiču na realizaciju bilansnih veličina u elektoenergetskom sistemu BiH. Realizacija planiranog remonta Termoelektrane Gacko, neraspoloživost agregata (uslijed havarije) u Hidroelektrani Dubrovnik koja bilansno pripada Elektroprivredi RS, te generalno lošije hidrološke prilike na svim slivovima, faktori su koji su značajno uticali na povećan uvoz električne energije. Najveći udio u ostvarenom uvozu odnosi se na Elektroprivredu HZHB, koja je zbog podmirenja vlastitog konzuma i ispunjenja ugovorenih trgovačkih aranžmana uvezla 338 GWh električne energije, što predstavlja 48 posto ukupnog uvoza u prvom kvartalu 2019. godine.
Posmatajući uvoz po granicama, 74 posto ukupno uvezene električne energije dolazi iz Hrvatske, 24 posto iz Srbije te preostali manji dio iz Crne Gore.
Ukupno ostvareni izvoz električne energije iz BiH u prvom kvartalu iznosio je 1.448 GWh i kreće se u nivou ostvarenja iz prethodnih godina. Najveći dio izvoza realizovan je na granici sa Hrvatskom (56 posto), zatim Srbijom (30 posto), a ostatak se odnosi na Crnu Goru“, sumiraju iz Državne regulatorna komisije za električnu energiju u izjavi za Business Magazine, uz opasku da “DERK raspolaže samo energetskim veličinama vezanim za realizaciju elektroenergetskog bilansa, dok finansijski rezultati ostvarenih prekograničnih trgovačkih transkacija nama nisu poznati“.
Na sličan način tromjesečni bilans bh. vanjskotrgovinske razmjene električnom energijom tumače i iz Nezavisnog operatora sistema (NOS) u BiH.
“Ukupni izvoz električe energije iz BiH u prvom tromjesečju 2019. iznosio je 2.234.346 MWh, dok je u istom periodu uvezeno 1.481.220 MWh.
U Hrvatsku je pri tome izvezeno 1.025.511 MWh, a u Srbiju 754.093 MWh, dok je u istom razdoblju iz Hrvatske uvezeno 871.007 MWh, a iz Srbije 474.878 MWh.
Usporedbe radi, prošle godine u istom periodu izvezeno je ukupno 2.725.859 MWh, a uvezeno 1.097.482 MWh.
Izvoz i uvoz električne energije, inače, ovise o hidrološkom stanju, cijeni energije na tržištu, ponudi i potražnji, ispadima proizvodnih objekata zbog kvarova ili remonata te drugim faktorima.
Što se tiče novčanog ekvivalenta izvoza i uvoza energije sa Srbijom i Hrvatskom , NOSBiH ne raspolaže nikakvim komercijalnim informacijama“, za Business Magazine komentiraju iz Nezavisnog operatora sistema.
U konačnici, nameće se zaključak da nikome nije baš najjasnije zbog čega izvozimo jeftinu da bismo je nadoknadili kupovinom skupe električne energije, a ako se pažljivije pogledaju podaci o količinama tog energenta kojima se trguje na bh. granicama, ispada da niko pouzdano ne zna ni koliko električne energije je ustvari u opticaju, budući da svi naši sagovornici, od analitičara, preko proizvođača, do regulatora, barataju statističkim pokazateljima koji se razlikuju u milionima magavatsati…
