Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik potpisali su 2. maja u Ankari revidirani Ugovor o slobodnoj trgovini između BiH i Turske. Od zemalja regiona, Republika Turska je prvi Sporazum o slobodnoj trgovini potpisala sa BiH 2002. godine, a kada je on 2003. godine stupio na snagu, obim trgovinske razmjene BiH i Turske bio je 70 miliona dolara, a sadašnja vrijednost trgovinske razmjene iznosi između 600 i 700 miliona dolara.
To ukazuje na činjenicu da potencijali za saradnju nisu iscrpljeni. Očekivanja su da će novi, prošireni Ugovor, potpisan nakon više od 16 godina, doprinijeti trgovinskoj razmjeni dvije zemlje od milijardu eura. Značajan je zbog širenja zone slobodne trgovine i novih pogodnosti koje će naši izvoznici imati kada je u pitanju trgovina sa ovom važnom zemljom koja je u pet-šest najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH.
Bescarinske kvote
Potpisivanje revidiranog Ugovora o slobodnoj trgovini desilo se u vrijeme kada imamo smanjen izvoz u Tursku. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvom kvartalu 2019. godine obim razmjene sa Turskom iznosio je 260 miliona KM. Izvoz u Tursku u prvom kvartalu iznosio je 71,15 miliona KM i manji je u odnosu na prethodnu godinu za 21,38 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 18,58 posto i iznosio je oko 189 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 19 posto i iznosila je 37,6 posto. Naša zemlja je prošle godine plasirala mesa i drugih klaničnih proizvoda za jelo u Tursku u vrijednosti 40,1 milion KM, nakon 47,4 miliona KM u 2017. i 49,6 miliona KM u 2016. godini.
Ako količinski uporedimo izvoz u Tursku u 2017. i 2018. godini, uočava se pad za 300 tona (ukupan izvoz u 2017. godini iznosio je 4.300 tona mesa, a u 2018. godini 4.000 tona). Jedan od razloga bio je drastičan pad vrijednosti turske lire, a pored toga, pojedinim domaćim izvoznicima tokom 2018. godine nije se isplatio izvoz u Tursku zbog niske prodajne cijene.
“Prije dvije godine imali smo probleme prilikom izvoza u Tursku zbog specifičnih situacija prepakiranja proizvoda. Prošle godine došlo je do pada izvoza, prvenstveno brašna, zbog pada cijena pa nismo bili konkurentni i imali smo negativne trendove u prehrambenoj industriji. Međutim, potpisivanje revidiranog Ugovora otvara novu dimenziju kako bismo napravili dodatni iskorak i popravili rezultate”, rekao je za Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Finaliziran nakon intenzivnih pregovora, revidirani Ugovor unaprijeđen je kada je riječ o oblasti trgovine mesom. U trenutno važećem Ugovoru, sve robe porijeklom iz BiH, osim nekoliko vrsta mesa, bile su potpuno oslobođene plaćanja carine prilikom izvoza u Tursku. Novi Ugovor to nadgrađuje i ide korak dalje jer sadrži ugovornu obavezu odobravanja bescarinske kvote i za te vrste mesa iz BiH svake godine.
Novi Ugovor na godišnjoj osnovi podrazumijeva nove kvote za bescarinski izvoz mesa u Tursku, koje su sada tri puta veće od onih koje su na snazi bile prethodnih godina kada je bilo moguće izvesti 5.000 tona mesa. Kvote iznose 8.000 tona krupne stoke, 2.000 tona stoke sitnog zuba, 1.000 tona peradi i 2.000 tona mesnih prerađevina.
“Meso do sada nije bilo na režimu slobodne trgovine, izuzev količine koju je Turska odobravala jednostrano, što je počelo od 2014. godinje kao vid podrške nakon velikih poplava u BiH. Sada je BiH prvi put u sporazum o slobodnoj trgovini uspjela ubaciti i obavezu Turske za uvoz jedne količine kroz kvotu goveđeg mesa, mesa peradi, ovaca i koza, ali i kaurme”, rekao je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prvi put u trgovini sa Turskom imamo bescarinsku kvotu jasno definiranu u Ugovoru za hranu životinjskog porijekla. To do sada nije bio slučaj.
“Turske carine dosežu i do 100, 120 posto, a godišnje smo, zahvaljujući angažmanu Ministarstva i nekih drugih faktora u BiH, proteklih nekoliko godina imali jednostranu i dozvoljenu količinu za izvoz mesa u Tursku, ali je to zavisilo od slučaja do slučaja, što nije bio kontinuitet i nije se moglo planirati na duge staze. Ovo je taj iskorak i samo neki od benefita koje ćemo u budućnosti dobiti u trgovini sa Turskom”, rekao je ministar Šarović za medije.
Potpisani ugovor uliva sigurnost jer je plasman zagarantiran, za razliku od dosadašnje prakse gdje su izvozne količine zavisile od “dobre volje”.
Ovdje treba napomenuti da Ugovor ne regulira otkupne cijene, fluktuaciju vrijednosti valute, dodjelu kvota i slično što će utjecati na buduću realizaciju.
Nužni poticaji
Dok Ugovor o slobodnoj trgovini definira generalne uslove i okvir u kojem će se odvijati bilateralni trgovinski odnosi između BiH i Turske, stepen ispunjenja mogućnosti koje ugovor pruža zavisit će u velikoj mjeri od aktivnosti privrednika.
„Vanjskotrgovinski promet inače se odvija po nizu pravila koji također utječu na to koliko će biti iskorištene mogućnosti iz Ugovora, a koja samim ugovorom nisu mogla biti regulirana (devizno poslovanje, poreska politika, transport, usklađenosti standarda kvaliteta, priznavanje tijela za akreditaciju …). Dakle, mogućnosti postoje i treba se dobro pripremiti za njihovo korištenje“, rekao je za Business Magazine Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Najveća prednost jeste činjenica da se Ugovorom dobija svojevrsna prednost na tržištu Turske u odnosu na ponuđače iz trećih država.
„Tu privremenu prednost treba iskoristiti, ali to ne smije biti nešto na šta se naši privrednici trebaju oslanjati na dugi rok jer svi nastoje za svoje proizvođače osigurati što bolji tretman“, dodao je Jašarspahić.
Prognoze su optimistične da će, kada je u pitanju meso, izvoz dostići cifru od 200 miliona KM, što je četiri puta više nego što je to bilo do sada.
Da je ugovor sa Turskom razvojna šansa za domaće stočarstvo slaže se i vlasnik firme Braća Pavlović iz Obudovca Zdravko Pavlović.
“Godišnje uzgojimo oko 2.000 junadi i sve uspijemo prodati. Naše meso je i u prethodnom periodu išlo za Tursku preko posrednika iz Sarajeva i bili smo zadovoljni. Proizvodnju proširujemo svake godine i planiramo nastaviti tim tempom”, rekao je Pavlović.
Međutim, odluka Vlade Republike Turske da po povoljnijim uvjetima odobri uvoz na svoje tržište 13.000 tona mesa iz BiH je po ocjeni mnogih dobra prilika, ali prevazilazi naše mogućnosti.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, rekao je da se stvari moraju radikalno mijenjati ako se želi pričati o povećanju proizvodnih kapaciteta.
“Mi ne možemo da proizvedemo dovoljno ni nama, a o izvozu da i ne pričamo. Za podizanje proizvodnje potrebna su ogromna sredstva, a ljudi neće da ulaze u nešto što nije sigurno. Podsticaji su mali, a proizvođači nezaštićeni“, smatra Bićo i dodaje kako bi ovom problematikom trebalo da se pozabavi država.
30
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković, smatra kako prostora za povećanje proizvodnje ima, ali da će u ovim tržišnim uslovima do toga teško doći.
“Cijena koje nude oni koji su prošli na tenderu za izvoz nisu adekvatne koštanju proizvodnje, odnosno te cijene nemaju stimulativan efekat na farmere. Ograničavajući faktor je i nemogućnost nabavke kvalitetnog tovnog materijala. Naši farmeri su prinuđeni da idu u inostranstvo, gdje dovoze sve i svašta pošto je nemoguće naći adekvatan materijal u adekvatnom broju. Također, nemamo razvijen stočni fond u proizvodnji teladi i sav uzgoj se veže za mliječni tip goveda. Treba se stimulisati uzgoj simentalske rase goveda, a uvoz teladi za tov trebalo bi da bude oslobođen dažbina”, rekao je Marinković za medije.
Iz Privredne komore RS kažu da su podsticajne mjere potrebne za podršku proizvodnji.
“BiH će sigurno imati veliku ekonomsku korist od potpisanog Ugovora i našoj privredi svako novo tržište koje podrazumijeva slobodan protok roba izuzetno je važno. Iako u ovom trenutku ne možemo podmiriti sve predviđeno Ugovorom, bitno je da naši proizvođači koncipiraju prednosti i pripreme se za izvoz na veliko tržište Turske, ali i da uz određenu podršku krenu u povećanje svojih kapaciteta i zauzmu to tržište”, rekao je Blagojević za Business Magazine.
Ugovor je, ipak, samo osnova sa dobrim prednostima i preduslovima za ekspanziju na tržište Turske.
„Ovom, ali i svakom sličnom pitanju mora se pristupiti sistemski. Studiozno istraživanje tržišta, usvajanje i usklađivanje standarda kvaliteta, prepoznavanje i priznavanja licenci i laboratorijskih analiza, jačanje nacionalnih tijela za akreditaciju i slično, aktivnosti su koje moraju ići uporedo sa pojedinačnim aktivnostima firmi. Dakle, treba razmišljati na dugi rok, a ne na ostvarivanje kratkoročne zarade. Na kraju, nužno je u potpunosti onemogućiti eventualne zloupotrebe pružene šanse“, rekao je Jašarspahić za Business Magazine.
U međuvremenu, dok samo potpisivanje Ugovora nije dovoljno za njegovu realizaciju, potrebno je završiti i određene proceduralne radnje u obje zemlje.
„Idućih sedmica će se raditi na proceduralnim poslovima za izvoz 13.000 tona mesa iz BiH u Tursku, od toga 8.000 tona goveđeg i 5.000 tona pilećeg“, najavio je ministar Šarović.
BiH i Singapur
Također, novina je da revidirani Ugovor o slobodnoj trgovini omogućava BiH da ima slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turska u BiH, kada su u pitanju usluge i javne nabavke. To je posebno važno s obzirom na to da je tržište javnih nabavki u Turskoj tradicionalno zatvoreno. Jedine dvije zemlje kojima je Turska dozvolila slobodan pristup uslugama i trgovini su Singapur i sada BiH. Naime, ekonomija Turske generalno je regulirana na način da sve svoje potrebe prvenstveno rješava iz vlastitih resursa i kapaciteta. To je rezultat mnogih okolnosti, ali i procjene donosilaca odluka u Turskoj da koriste takav ekonomski model, tako da ipak najveću korist imaju domaće kompanije.
„Pristup tržištu usluga i javnih nabavki je novina i ako se dobro iskoristi može čak biti krucijalan za naše privrednike. Sektor usluga je najbrže rastući sektor u svijetu trgovine u posljednjih nekoliko godina. Očito je da su stručne službe Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u pripremi ovog ugovora posebnu pažnju posvetile ovom pitanju te su u pojedinim sektorima koji mogu biti interesantni za BiH nastojali dobiti što povoljniji pristup tržištu. Naprimjer, u sektoru građevinarstva gdje se naše kompanije mogu pojaviti sa svojim uslugama kao nosioci posla ili podugovarači. U Ugovoru taj dio konkretno znači da će nakon isteka prijelaznog perioda naši ponuđači (roba i usluga) u postupcima tendera biti tretirani jednako kao i turski ponuđači. Kako ponuđači drugih zemalja neće imati taj tretman (osim ako se nešto ne promijeni u međuvremenu) postoji šansa da se naši ponuđači pojave na tom tržištu u uslovima tzv. reducirane konkurencije i dobiju određene poslove i ugovore. I u ovom slučaju naglašavam da su ovo mogućnosti ali će proaktivan pristup naših privrednih subjekata biti ključno za njihovu realizaciju“, rekao je za Business Magazine Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
