Bosna i Hercegovina je među prvima u regiji po opterećenjima na primanja. Čak i unutar same BiH postoje velike razlike kada je riječ o doprinosima na plaće pa su privrednici u FBiH nekonkurentni po tom pitanju i unutar države, a pogotovo u odnosu na poslovanje na evropskom tržištu.
Predstavnici poslodavaca u Federaciji BiH ističu kako je neophodno da država utječe na smanjenje doprinosa na plaće kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.
Za poslodavce bi te promjene značile mnogo, ali bi one isto tako značile i građanima – radnicima, jer bi rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada bilo omogućeno povećanje plaća i povećanje zaposlenosti, što bi na kraju dovelo do povećanja potrošnje, ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.
Mnogi smatraju da je trajno rješenje ovog pitanja u uvođenju fiskalne devalvacije i povećanju PDV-a, čime bi se nadoknadila nedostajuća sredstva u fondovima zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja po osnovu smanjenih doprinosa.
Mersiha Beširović, Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti STBIH, predsjednica
Smanjenje troškova rada, a povećanje PDV-a prividno dovodi do povećanja konkurentnosti domaće privrede, a u suštini će doći do povećanja troškova života tj. povećanja cijena svih proizvoda. Smanjenje troškova rada hoće utjecati na konkurentnost, ali će povećanje PDV-e utjecati na rast cijena proizvoda, a taj rast plaćaju kupci (radnici). Privreda će se rasteretiti, ali će se opteretiti potrošači. Rasterećenje rada je apsolutni prioritet za opstanak bh. ekonomije, ali njega mora pratiti i reforma javne administracije, a ne da se u cilju pokrivanja rupa u budžetu koje će evidentno nastati, panično iznalaze modeli koji će biti ponovo na teret građana, odnosno radnika u realnom sektoru.
Adin Fakić, Milkos, direktor
S obzirom na to da je vlast ostala gluha i ignorantna na upozorenja privrednika o odlasku radno sposobnih i stručnih osoba iz BiH, ove mjere dolaze kasno. Dakle, prije svega, da bi se povećala plaća radnicima u BiH potrebno je rasteretiti troškove rada čime bi poslodavci bili u mogućnosti povećati plaću. Podržavam povećanje PDV-a, ali uz uvođenje diferenciranih stopa.
Ratko Kovačević, Uprava za indirektno oporezivanje, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju
UIO je nadležna isključivo za provođenje zakona iz oblasti indirektnih poreza pa tako i Zakona o PDV-u. UIO ne sudjeluje u kreiranju ovog zakonskog okruženja. Ono što svakako želimo jeste skrenuti pažnju na neophodno vrijeme za kvalitetnu pripremu za primjenu Zakona o PDV-u koji bi eventualno imao izmjenu poreske stope. Neophodno bi bilo ostaviti dovoljno vremena UIO, ali i poreskim obveznicima da se kvalitetno pripreme, posebno u smislu izmjene softverskih rješenja koja prate rad Uprave, ali i rad svakog obveznika.
Enis Džihanić, Udruženje ekonomista i studenata ekonomskih fakulteta, predsjednik
Povećanje PDV-a bio bi direktni udar na džepove krajnjih potrošača i ne bi dao pozitivne efekte na konkurentnkst naše privrede. Smatramo da je krajnje vrijeme da država rastereti privredu tako što će ukinuti u potpunosti poreze i doprinose na plaću i iz plaće što bi dalo direktne efekte u povećanju konkurentnksti naše privrede kako u zemlji tako i u inostranstvu. Postojeće službe za zapošljavanje nisu se pokazale efikasne u misiji koja im je povjerena. Pretvorile su se u socijalne ustanove i posrednike u prikupljanju i transferu novca poreskih obveznika bez konsultacija sa stvarnim potrebama kompanija iz realnog sektora.
