Ujedinjeno Kraljevstvo je u proteklih 20 godina investiralo nekoliko desetina miliona funti u reformske projekte u BiH, a Matthew Field, novi ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH koji je na toj poziciji u augustu prošle godine naslijedio Edwarda Fergusona, naglasio je u razgovoru za Business Magazine da će ta pomoć u narednom period biti duplicirana. Field je istaknuo da naš trenutni model koji je baziran na prevelikom javnom sektoru i ekonomskom rastu na potrošnji nije održiv. Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti podržavati ciljeve Reformske agende u našoj zemlji, koja, pak, treba iskoristiti svoje prednosti, prvenstveno geografsku lokaciju i prirodne resurse, kako bi mala bh. ekonomija postala konkurentna na svjetskom tržištu.
BM: U čemu se ogleda pomoć Ujedinjenog Kraljevstva našoj zemlji, koliko je ona obimna i kvalitetna? Kakav je kontinuitet finansijske pomoći i kolika je ona?
FIELD: Ujedinjeno Kraljevstvo već godinama podržava zemlje zapadnog Balkana kroz projektnu asistenciju. Samo u Bosni i Hercegovini smo u proteklih 20 godina investirali desetine miliona funti u reformske projekte.
Posljednji Samit o zapadnom Balkanu, održan prošlog jula u Londonu, rezultirao je dupliciranjem pomoći za zapadni Balkan, što znači da će Ujedinjeno Kraljevstvo od sada investirati 80 miliona funti godišnje u ovaj region. Za BiH to znači da ćemo biti u prilici još više podržati socio-ekonomske reforme, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije. U proteklom periodu pomogli smo da se izrade prve državne transportne i energetske strategije, što će rezultirati novim investicijama u transportnu i energetsku infrastrukturu. Ove godine očekujemo da će BiH dobiti online sistem koji će omogućiti registraciju firme u roku od tri dana. Ovakve i slične reforme nastavit ćemo podržavati i u budućnosti.
Vladavina prava
BM: Koji su prioriteti za koje ćete se zalagati tokom mandata?
FIELD: Reformski prioriteti Ujedinjenog Kraljevstva za BiH ostaju nepromijenjeni, a oni podrazumijevaju jačanje vladavine prave, socio-ekonomske reforme i borbu protiv korupcije. U smislu ekonomske transformacije, nastavljamo podržavati reforme koje vode ka jačanju vaše konkurentnosti, primarno kroz jačanje privatnog sektora. Trenutni model koji je baziran na prevelikom javnom sektoru te ekonomskom rastu na potrošnji, nije održiv. S druge strane, kako u ekonomskom tako i u socijalnom smislu, jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije moraju postati prioritet. Neovisno, transparentno i profesionalno pravosuđe je neophodan preduvjet za privlačenje značajnijih investicija u vašu zemlju.
BM: Na koji način se Brexit odražava na interes Velike Britanije za BiH?
FIELD: Odluka Ujedinjenog Kraljevstva o napuštanju Evropske unije neće dovesti do promjene naših prioriteta u BiH. EU integracije i dalje uživaju veliku podršku građana BiH i mi ćemo nastaviti pružati snažnu podršku ovom putu.
U smislu našeg prisustva, čini se da smo sada prisutniji nego prije. Dupliciranje projektnih fondova omogućit će nam da još jače podržimo reformske procese koji će voditi dubljoj integraciji BiH u evropsku porodicu.
BM: Inicijativa za BiH koja je uskoro postala Inicijativa EU, a koju je Velika Britanija pokrenula još 2014. godine, polučila je rezultate te je dogovorena Reformska agenda. Šta sve Velika Britanija čini i koliko sredstava ulaže da se u BiH napravi pomak s Reformskom agendom?
FIELD: Kao jedni od arhitekata njemačko-britanske inicijative, uložili smo velika sredstava kako bi na djelu podržali ovu inicijativu. U protekle tri godine uložili smo više od 15 miliona funti u implementaciju mjera iz Reformske agende, uključujući reforme poslovne klime, radno-pravnog zakonodavstva, energetskog i transportnog sektora, digitalizacije, restrukturiranja javnih kompanija, itd. Iako je Reformska agenda usvojena kao trogodišnji reformski plan, mi ćemo nastaviti podržavati njene ciljeve i u narednom periodu.
BM: Kakva je reformska dinamika, kakve rezultate su do sada dali provedbeni reformski zadaci i jeste li zadovoljni rezultatima? Jesu li u prvi plan stavljene ekonomske i socijalne reforme umjesto političkih ili su one, pak, u uskoj sprezi?
FIELD: Bez obzira na veliku skepsu javnosti prema Reformskoj agendi, ona je donijela rezultate bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Jedan primjer uključuje reformu bankarskog sektora koji je 2014. godine bio u znatno nezavidnijoj poziciji nego danas. Ostali primjeri uključuju reformu radno-pravnog zakonodavstva, reformu penzionog sistema u Federaciji BiH, itd. Najvažnije od svega, Reformska agenda pomogla je da se ponovo pokrenu EU procesi u BiH, nakon dugog zastoja.
Međutim, mnoge reforme postale su predmetom političke trgovine, što je zaustavilo njihovu implementaciju. Kada smo najavili inicijativu 2014. godine, vjerovali smo da su socio-ekonomske reforme tema oko koje će postojati opći konsenzus u BiH, međutim to nije uvijek bio slučaj.
Opći izbori iz 2018. godine prilika su da se stvori novi konsenzus koji bi imao značajni zamah u provođenju neophodnih reformi.
BM:Koje su prioritetne reformske mjere koje bi mogle podržati zdravu, rastuću ekonomiju u BiH i održivi rast realnog sektora? Koji su vaši glavni ekonomski ciljevi?
FIELD: Trenutni model bosanskohercegovačke ekonomije koji je baziran na potrošnji, uvozu i snažnom javnom sektoru je neodrživ. Budućnost bosanskohercegovačke ekonomije leži u jakom i konkurentnom privatnom sektoru, koji će svojim izvoznim aktivnostima generirati rast cjelokupne ekonomije.
S tim u vezi, stvaranje klime koja će pomoći privatnom sektoru da raste ostat će naš prioritet. Neke od aktivnosti uključuju reformu poslovne klime kroz uspostavljanje jednošalterskog online sistema za registraciju firmi, umanjenje parafiskalnih nameta na općinskim i kantonalnim nivoima te nova zakonska rješenja koja će uvesti brže i transparentnije procedure za izdavanje dozvola.
S druge strane, pomažemo javnom sektoru kroz projekte restrukturiranja javnih kompanija, reformu javne administracije te kroz uvođenje transparentnijih i bržih procedura u javnoj službi.
BM: Kakva je trenutna ekonomska saradnja između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva i kako bi se mogla poboljšati? Da li uopće postoji neki prostor za veću ekonomsku saradnju i razmjenu? Zašto nema više investicija?
FIELD: Naši izvori pokazuju da je do trećeg kvartala 2018. godine izvoz Ujedinjenog Kraljevstva u BiH iznosio 53 miliona funti, dok je uvoz iz BiH iznosio 46 miliona funti. Većina ove trgovina bila je u uslugama. U ovom trenutku, neizvjesnost oko Brexita otežava kompanijama donošenje značajnih investicionih i trgovinskih odluka. Ovaj nivo trgovine prenizak je i ja se zaista nadam da će doći do povećanja, u oba pravca, na osnovu brojnih reformi koje smo implementirali i koje promoviramo.
Međutim, i pored toga, postoje mnogi izazovi za privlačenje investicija u BiH, uključujući slabu vladavinu prava, manjak talentirane radne snage, itd. Zbog svega navedenog podržavamo reformu poslovne klime u BiH.
Svjetsko tržište
BM: Kako uopće i gdje vidite male, otvorene ekonomije, poput BiH, u trenutnom globalnom okruženju i komercijalnim tenzijama?
FIELD: Postoje mnogobrojni primjeri malih ekonomija koje su iskoristile svoje komparativne prednosti i postale konkurentne na svjetskom tržištu. BiH mora spoznati i iskoristiti svoje prednosti, koje uključuju izvanrednu geografsku lokaciju, ogroman turistički potencijal te prirodne resurse koji mogu postati generator razvoja bh. ekonomije.
Globalno okruženje i dalje ide u prilog malim ekonomijama. Ako dodatno uzmemo u obzir evropsku perspektivu, onda BiH ima odlične šanse da se pridruži grupi razvijenih ekonomija.
Naravno, prije toga je potrebno osnažiti reformski put te osigurati pravnu i političku sigurnost koja bi dovela do rasta domaćih i stranih investicija.
BM: Ambasada Velike Britanije i USAID potpisali su Memorandum o razumijevanju sa ciljem promoviranja saradnje u energetskom sektoru u našoj zemlji. Šta želite postići u procesu reforme energetskog sektora i u kom pravcu ona treba ići? U kojoj mjeri je BiH ispunila obaveze prema Energetskoj zajednici?
FIELD: Potpisanim Memorandumom o razumijevanju želimo da ujedinimo snage te pomognemo reformu energetskog sektora u BiH. Zajednički rad na izradi Okvirne energetske strategije pokazao nam je da je promjena moguća i na politički osjetljivim temama. Usvajanje Energetske strategije bio je lakši dio posla, dok nam njena implementacija tek predstoji. Zajedno sa drugim partnerima u međunarodnoj zajednici možemo pružiti značajnu podršku reformama u ovom sektoru.
Vodilja za reformu energetskog sektora u BiH ostaje Energetska zajednica. Na bazi prethodnih sankcija jasno je da BiH nije ispunila ključne obaveze iz Trećeg energetskog paketa, primarno iz segmenta gasne politike. S tim u vezi će naše projektne aktivnosti biti usmjerene ka ispunjenju obaveza koje EU postavlja prema BiH, te na jačanju samog potencijala energetskog sektora koji može postati generator razvoja bh. ekonomije. Stoga se radujem petom Energetskom samitu u Neumu koji će biti dobra prilika za razgovor o ovoj temi.
BM: Koliki rizik je za BiH odlazak mladih i stručnog kadra u evropske države. Kako to zaustaviti, kakvu BiH treba imati politiku i poglede kada su ove kategorije u pitanju?
FIELD: O riziku najbolje govore nezvanične brojke o broju mladih ljudi koji su napustili BiH u proteklim godinama. Još alarmantniji su trendovi koji ukazuju da sve više ljudi napušta BiH iz nefinansijskih razloga.
Odgovor na pitanje kako promijeniti ovaj trend je težak, ali je sigurno da treba krenuti od političke stabilnost, bolje sigurnosne situacije i stvaranja novih ekonomskih prilika za mlade ljude. Volio bih da se smanji uplitanje politike u svakodnevni život, uključujući i u zapošljavanje u javnom sektoru, a da se veći fokus stavi na kvalitet javnih usluga, od obrazovanja do zdravstva. Rješenje ovog problema je generacijski poduhvat koji je potrebno započeti sada.
