Ako vam je uvijek hladno, razmotrite ove uzroke, kao i posjetu ljekaru.
Spol. Još u 19. stoljeću njemački ljekar analizirao je 25.000 muškaraca i žena te odredio normalnu tjelesnu temperaturu koja varira između 36 i 37 stepeni. Ta tvrdnja vrijedi još i danas, premda je studija objavljena 1992. u stručnom časopisu JAMA potvrdila da žene imaju nešto višu normalnu temperaturu od muškaraca, što znači i da su osjetljivije na hladnoću.
Besana noć
Manjak sna. Kad smo odmorni, naša tijela uspijevaju regulirati nestalnost temperature u koži, ali već i jedna besana noć može u potpunosti poremetiti ovaj sistem regulacije, potvrdila je studija iz 2012. Manjak sna ometa sposobnost tijela da se nosi s gubitkom toplote čak i na umjerenim temperaturama.
Mršavost. Švicarsko istraživanje provedeno na 2.000 stanovnika Basela otkrilo je da je „termička nelagoda uz hladne ekstremitete“ češća kod mršavih ljudi nego kod onih s višim indeksom tjelesne mase (BMI). Osim što imaju manje tjelesnih masnoća, ljudi s niskim BMI-jem imaju i slabiju cirkulaciju, a moguće je i da im srce ne pumpa dovoljno krvi koja bi zagrijala ekstremitete.
Dehidracija. Svi znamo da nedovoljan unos vode prije fizičke aktivnosti može dovesti do pregrijavanja tijela, ali ne i da može dovesti do pothlađenosti, budući da dotok krvi do kože slabi. Premda je lakše zapamtiti da je unos tečnosti važan na visokim temperaturama, hidracija je jednako važna i za hladnih dana.
Anemija. Stručnjaci s klinike Mayo tvrde da su hladne ruke i stopala čest simptom anemije, stanja koje nastaje kada tijelo ne može proizvesti dovoljno hemoglobina. Anemija može biti trenutni, ali i dugoročni zdravstveni problem te je važno ovaj simptom prijaviti i ljekaru.
Oštećenje nerva. Oštećenje perifernih nerava može ugroziti protok informacija od mozga do ostatka tijela, što se manifestira osjećajem hladnoće, naročito u ekstremitetima. Dijabetes je jedan od najčešćih uzročnika periferne neuropatije, a među njima su i pušenje, alkoholizam i reumatoidni artritis.
Rad srca
Problemi sa štitnjačom. Hormoni štitne žlijezde igraju važnu ulogu u regulaciji metabolizma te problemi u radu štitnjače mogu uticati na rad srca, proizvodnju proteina, ali i na sposobnost tijela da kontrolira temperaturu. Hipotireoza je povezana s većom osjetljivošću na hladnoću.
Raynaudov sindrom. Kod Raynaudovog sindroma ometanje protoka krvi u arterijama dijelova tijela poput prstiju na rukama i nogama uzrokuje osjećaj hladnoće ili otupjelosti. Ovaj sindrom je češći u hladnijim klimatskim područjima.
