Sagorijevanje na poslu negativno utječe na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje, pokazuju istraživanja. Ljudi iz svih sfera života pričaju o sagorijevanju na poslu i njegovom utjecaju na život. Oni koji koji su to prošli kažu da su se osjećali pesimistično, da ni za šta nisu osjećali entuzijazam, kao ni osjećaj ličnog postignuća.
Ta se osjećanja mogu pojaviti u radnom ili kućnom okruženju ili na oba životna polja.
Pet pokazatelja
Studija Američkog psihološkog udruženja iz 2007. godine otkrila je da 75 posto Amerikanaca pati od simptoma povezanih sa stresom, i fizičkih i psihičkih, u bilo kojem mjesecu godine.
Je li vam nešto od ovog poznato? Ako ste zabrinuti da možda imate ovaj problem, ovo je pet pokazatelja sagorijevanja na poslu:
Bol – Bol koji se ponavlja, poput glavobolje, bolova u stomaku, u mišići
Ljutnja – Eksplozivni ste i lako vas neko naljuti
Ravnodušnost – Izgubili ste motivaciju i interes za svoj posao
Cinizam – Osjećate se pesimistično i cinični ste prema svemu što se oko vas događa
Umor – Bez obzira koliko dobro spavali ili se odmarali i dalje se osjećate umorno i pasivno
Ako vjerujete da ste pregorjeli, uvijek možete zatražiti stručnu pomoć. Ako osjećate prisutnost bilo kojeg od simptoma duže od dvije sedmice i ako su simptomi narušili sposobnost normalnog funkcioniranja, treba se obratiti svom doktoru.
Pomoći sebi
Uz to, treba razmisliti koliko sebi i sami možemo pomoći. Dobar početak je postavljanje pitanja poput: Koliko dobro brinem o sebi i svojim ličnim potrebama?
Ne treba biti prestrog prema sebi ako imate osjećaj da se ne brinete previše o sebi. Većina ljudi bi se trebala puno više brinuti o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Ako neko ne zna odakle da počne, odgovor je: vježba, san, svjesnost, druženje i ishrana. Istraživanja su pokazala da zdrave navike u tim područjima mogu pomoći fizički i mentalno.
Na pet navedenih ključnih polja svako može provesti sledeće vežbe kako bi se oporavio.
Vježbanje – Dnevno je potrebno najmanje 30 minuta vježbanja, koja se može raditi u kraćim intervalima (3 puta po 10 minuta rastezanja, šetnje, jednostavnih vežbi…).
San – Čovjek treba postaviti ritam spavanja koji mu odgovara i svaku večer, čak i vikendom.
Svjesnost – Svaki dan se treba osvjestiti i barem 10 minuta dnevno posvetiti sebi i razmišljanju.
Druženje – Svakodnevno se treba družiti s porodicom i prijateljima. To može biti telefonski poziv, kratki odlazak na kafu ili nešto treće, u zavisnosti od vremena i mogućnostima.
Ishrana – Izbacite iz ishrane prerađenu i brzu hranu, te vodite dnevnik ishrane.
Cilj je istovremeno raditi na svih pet polja koja bitno utječu na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje. Nije dobro izabrati jedno ili više polja, a ostala zanemariti. Najbolje je malim koracima uvoditi novosti i polako mijenjati svoje životne navike.
