Julius Meinl Industrieholding GmbH posluje u više od 70 zemalja i svoje poslovanje fokusira na kafu kao najvažniju kategoriju, ali i čaj i konzervirano voće. Julius Meinl vodeća je pržionica kafe Austriji, Italiji, srednjoj i istočnoj Evropi. Kompanija služi više od 40.000 kupaca širom svijeta svaki dan.
Uprkos političkim previranjima i nemirima u brojnim svjetskim regijama gdje se uzgaja kafa, protekla poslovna godina završila je više nego uspješno za ovu austrijsku kompaniju.
Prihodi su 2017. godine bili veći za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije i iznosili 160 miliona eura, a dobit je narasla za 10,8 posto na 24,6 miliona eura. U strukturi prihoda i dalje je stabilno domaće tržište s udjelom od 40,5 miliona eura, a značajno je za čak 10 posto raslo tržište Rusije. Julius Meinl zapošljava 750 radnika, od kojih petina radi u Austriji. Na CEO poziciji kompanije je Marcel Loffler.
Crveni fes
Bečka kafana odigrala je ključnu ulogu u oblikovanju kulture u Beču. Kultura Bečke kafane je 2011. godine službeno uvrštena u UNESCO-ov Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine. Prema izvještaju UNESCO-a, tipično za bečke kafane su mramorni stolovi, Thonet stolice, kutije, držači za novine i detalji dizajna interijera u stilu historicizma. Kao prva profesionalna pržionica u Evropi i kroz stalne inovacije, Julius Meinl izgradio je jedinstvenu i vrlo uspješnu kulturu kafe utemeljenu na bečkoj tradiciji. Kompanija Julius Meinl ponosni je ambasador kulture Bečke kafane od 1862. godine. Ovdje treba spomenuti da se u svim relevantnim i pouzdanim izvorima tvrdi da je prva evropska kafana otvorena u Veneciji 1647. godine odakle se nezadrživi pohod kafe nastavio otvaranjem novih kafana. Pa ipak, sarajevski historiograf Ibrahim Alajbegović Pecevija u svojoj Historiji za 1592. godinu spominje kafanu na sarajevskoj Bembaši.
To znači da je jedna sarajevska kafana sigurno bila otvorena najkasnije 1592. godine, najmanje 55 godina prije one venecijanske koja je prema zaključcima historiografije prva evropska kafana ili 270 godina prije nego što je biznismen Julius Meinl I otvorio vrata radnjice sa začinima u centru Beča, a u kojoj je prodavao zelena zrna kafe, kakao, čaj, začine, rižu i šećer. Kao jedna od najstarijih pržionica u svijetu zadržala je svoju reputaciju kao dobavljač kafe i čajeva vrhunske kvalitete sve do danas kada je peta generacija porodice Meinl aktivno uključena u posao.
Održivi rast kompanije potakao je svojevremeno 1877. godine Julius Meinl II, koji je revolucionalizirao način prženja kafe procesom koji je sam razvio. U tom procesu zrna kafe više nisu dolazila u doticaj sa plinovima ugljena. Slikari Gustav Klimt, Egon Schiele i psihoanalitičar Sigmund Freud bili su česti posjetitelji bečkih kafana u kojima je služena Julius Meinl kafa.
Posao je dobro napredovao pa se za Julius Meinl 1913. godine moglo reći da je najveća pržionica kafe u Austro-Ugarskoj monarhiji, a ujedno i najveći uvoznik kafe i čaja u srednjoj Evropi, koja je opsluživala 50 miliona stanovnika.
Julius Meinl Mohr, koji je služio kao logotip kompanije od njenog osnivanja, postao je kultni simbol i međunarodni znak kompanije prepoznat u cijelom svijetu. Ovaj izvorni logotip koji je 1924. godine dizajnirao poznati bečki umjetnik Josef Binder simbolizirao je mladića koji nosi fes te odaje počast historijskom utjecaju Osmanskog carstva koje je donijelo kafu u Beč 1683. godine. Logotip je moderniziran tokom godina podsjećajući na evropske barokne anđele pronađene u bogatoj austrijskoj arhitekturi. Tajna uspjeha neodvojiva je, pak, od kvaliteta. Julius Meinl izložbena radnja u Beču otvorena 1950. godine sigurno se ne bi do danas održala kao broj jedan radnja sa ponudom premium hrane, niti bi 1962. godine na 100. godišnjicu postojanja kompanije bila lansirana Jubilee mješavina vrhunske kafe – da metode kontrole kvalitete koje provodi Julius Meinl nisu veoma stroge i da kao takve ne čine Julius Meinl kafu vrhunskom.
Američko tržište
Julius Meinl V, ekscentrični nasljednik bogate porodice nije mario za porodičnu tradiciju. Istina, kompanija je 90-ih otvarala radnje u zemljama istočne Evrope, tamo gdje su im vlasti nakon Drugog svjetskog rata oduzimale vlasništvo. Pa, ipak, početkom ovog stoljeća Meinl V odlučio je prodati dijelove svoje kompanije. Godine 1997. Meinl je imao 340 radnji u Austriji, ali kako je poslovanje slabilo, tako su odvojene radnje od proizvodnih pogona pa je iste godine veći dio industrijskih pogona prodat jednoj švajcarskoj kompaniji. Godinu dana poslije bili su spremni prodati sve radnje njemačkoj kompaniji Rewe, što je spriječila austrijska antimonopolistička agencija pa je Rewe kupio polovinu od ukupnog broja radnji. Od preostalih 170 radnji Meinl je 100 odlučio pretvoriti u radnje delikatesne hrane, a ostatak prodati, da bi ih 2000. godine gotovo sve prodao kompaniji Spar.
Zadržali su samo radnju u centru Beča, poznati Julius Meinl am Graben. Nakon tih prodaja, kompanija se koncentrirala na prodaju vlastitih marki kafe širom svijeta. Radi se o poznatim markama Jubiläum, Der Mocca, Präsident, Der Schonende, Kaiser Melange i tako dalje. Osim toga, fokus je preusmjeren i na prodaju vlastitih marki čajeva, kao i džemova i drugih delikatesnih proizvoda. Taj dio poslovanja uspješno je proširen na Ameriku, gdje su 2002. godine u Chicagu otvorili prvi međunarodni coffee house, kafanu s evropskim stilom, ali i s mogućnošću da se kafa ponese kako to Amerikanci vole raditi.
Dokaz uspjeha prebacivanja fokusa na glavnu granu poslovanja s kafom i ekspanziju na strana tržišta, bio je profit od 209 milona eura koji je kompanija Meinl ostvarila te godine.
Kompanija je 2008. godine podigla najveću kafanu na svijetu između Prirodoslovnog muzeja i Muzeja historije umjetnosti u Beču tokom Evropskog prvenstva u fudbalu te godine. Vec 2012. godine Julius Meinl prerasla je u vodećeg igrača na HoReCa tržištu s više od 25 posto udjela što slavi obilježavanjem 150 godišnjice utemeljenja kompanije. Projekt Platite kafu stihom iz 2015. godine doživio je veliki globalni uspjeh.
Vrhunska zrna
Julius Meinl kafa prži se u postrojenju u Beču koje postoji od 1911. godine i koje se čvrsto drži tipičnog bečkog procesa prženja te u postrojenju u Italiji koje je otvoreno 2005. godine i koje je usmjereno na tamnije, italijansko prženje. Opsežno znanje i stručnost pri kupovini zelene kafe i uspostavljeni dugoročni odnosi s proizvođačima kafe (poljoprivrednicima), pažljivo odabrana zrna od strane članova porodice i prženje od strane stručnjaka za kafu, garant su vrhunske šoljice kafe. Prije prženja, zelena zrna kafe uobičajeno su zapakovana u jutene vreće od 60 kilograma te se šalju na destinacije. Tradicionalna mješavina najcjenjenijih planinskih vrsta Arabice za Julius Meinl kafu uspijevaju na poljoprivrednim područjima centralne i južne Amerike, Papue Nove Gvineje, Indije, Kenije i Etiopije, a zrna za mješavine najboljih Robusta dolaze sa afričkih i indijskih plantaža. U kompaniji Julius Meinl, pak, svaka pošiljka podvrgnuta je višestrukim kvalitativnim provjerama. Najprije se specijalnom metodom od sirove kafe odvajaju nečistoće (ostaci jutenih vreća, komadići drveta i ostale prljavštine). Koristi se specijalna vibrirajuća ploča koja je ujedno i vrlo precizna elektronska vaga i na temelju zadane specifične težine zrna, ploča signalizira odstupanja. Drugom metodom sirova kafa ubacuju se u specijalni uređaj koji optoelektronski snima zrna i odvaja ona koja nisu u okvirima dopuštenih boja i volumena. Ukoliko uzorak sadrži više od pet posto manjkavih zrna, cijela se pošiljka vraća pošiljatelju. Svako zrno sadrži oko 800 aromativnih supstanci koje se oslobađaju toplinom, odnosno prženjem. Trajanje kao i temperatura prženja dva su najosjetljivija i najdelikatnija faktora koji utječu na definiranje arome kafe. Vrhunske mješavine pržene su samo u velikim plinskim pećima. U takvim pećima proces prženja traje otprilike 16-18 minuta, dopuštajući na taj način senzitivnim aromama pravilno oslobađanje. Takva metoda je čak pet puta vremenski duža nego prženje u pržionama vrelog zraka. Optoelektronska metoda ponavlja se nakon prženja, a izdvajaju se pretamna, presvijetla ili razbijena zrna. Kako bi se pržena kafa zaštitila od faktora koji uzrokuju kvarenje i propadanje, kao što su kisik, razni mirisi, vlaga, toplina i svjetlo, ona se u Julius Meinlu pakira protokom određenog vremena, a tačan period je poslovna tajna.
