Ono čime Bosna i Hercegovina može da se pohvali, unatoč malim ulaganjima, jesu njeni pametni, mladi, ljudi koji idu ukorak s razvojem tehnologije na svjetskom nivou. I dok većina ljudi u BiH još nije čula da nešto postoji i da se koristi u tehnološki naprednim zemljama, naši mladi već razvijaju svoje verzije pametnih uređaja i pronalaze inovativne načine za korištenje savremenih tehnologija. U tu grupu spada i 28-ogodišnji Bugojanac Nedim Haračić, koji je pokrenuo HX IoT startup kompaniju čija je primarna djelatnost IoT (Internet of Things), a predstavlja granu industrije koja je već nekoliko godina u velikoj ekspanziji.
„IoT je mreža na koju su spojeni mobiteli, pametni satovi i mnogi elektronski uređaji, senzori, releji i slično, a koji nisu toliko „pametni“ i samostalno sposobni da budu dio te mreže te se na nju spajaju pomoću posebnih IoT modula, u našem slučaju pomoću HX IoT modula. Svi oni spojeni na tu mrežu međusobno komuniciraju, razmjenjuju informacije i zadaju akcije jedni drugima“, za Business magazine kaže Nedim Haračić, idejni tvorac HX IoT-a.
Neograničene mogućnosti
Usluge HX IoT kompanije mogu se implementirati i napraviti pametnim gradove, objekte, industriju, logistiku i transport, solucije zdravstvene njege te omogućiti udobnost i komfor stanovnika. Na pitanje šta zapravo HX IoT modul omogućava korisnicima, Haračić nam navodi jedan od primjera.
„Naprimjer, u vrelim, ljetnim danima, kada odete na posao u sedam sati ujutro, otvaraju se prozori koji su proračunati da će napraviti prirodno strujanje zraka kroz prostorije čime će u objekat ući svježi jutarnji zrak. Kada sunčeve zrake budu direktno udarale u prozore objekta i samim time prouzrokovale dodatno zagrijavanje prostorija, a što rezultira sa više potrebnog vremena da klimauređaj rashladi prostorije i na kraju dovodi do većeg računa za struju, tada naši senzori registruju podizanje sobne temperature te čine da se prozori automatski zatvaraju, žaluzine spuste, soba zadržava prirodni hlad, a klimauređaj će se uključiti 15 minuta pije nego vi dođete sa posla gdje će vas dočekati ugodno rashlađena soba uz minimalan utrošak struje“, objašnjava Haračić.
S obzirom na to da je veliki zaljubljenik u elektroniku i IT, čijim kombiniranjem dobijate IoT, te u nedostatku neke IoT veće kompanije u BiH, odlučio je pokrenuti svoju i učiniti dostupnim bh. građanima ono što je već nekoliko godina trend u svijetu. Proizvod je u završnoj fazi te će 1. februara 2019. godine biti dostupno za širu javnost, a već sada se radi na implementaciji za nekoliko klijenata i pregovara oko pametnog Bugojna, koje bi, ako sve bude išlo po planu trebalo postati prvi pametni grad u BiH.
Veći dio projekta hardvera tj. HX IoT modula i IoT web platforme uradio je sam, ali je imao i pomoć također mladih i perspektivnih inženjera i IT-evaca. Tako mu je Haris Muharemović pomoga odovršiti IoT platformu, a njegova sestra Ajla Haračić zadužena je za grafički dizajn, vizuelni identitet HX IoT preduzeća i izradu Windows i Android aplikacija. Za modeliranje kutija u koje je potrebno smjestiti elektroniku zadužen je Kenan Duraković, dok Mugdim Đuliman ispred studentske organizacije Embedded Systems Club ETF-a u Sarajevu sa svojim timom radi na 3D printanju protitipova kutija, a također će raditi i na nekim sitnijim elektronskim sklopovima u toku masovne proizvodnje.
„Sve su ovo moji poznanici i Bugojanci, tako da osim što je ovo posao koji volim uz mene su i osobe od povjerenja“, dodaje Haračić.
Osnovne prednosti i ono što HX IoT izdvaja od konkurencije je fleksibilnost, dostupnost i cjenovna prihvatljivost prema kupovnoj moći bh. građana.
„Pod fleksibilnosti se podrazumjeva da neće biti potrebno modifikovati postojeću infrastrukturu objekata i uređaja te će svaki objekat i svaki uređaj bez značajnih izmjena moći se nadograditi i postati pametan. Dostupnost nije ograničena samo na lokalnu wifi konekciju, jer dobro je poznato da internet infrastruktura u BiH nije na najzavidnijem nivou po pitanju dostupnosti, česti su prekidi i slično, s toga će svaki korisnik dobiti 3G konekciju na uređaje, a SIM kartice nisu od lokalnih internet provajdera nego inostranih i internet je dostupan u cijelom svijetu. Ovo je posebno bitno za one koji budu ugrađivali naše GPS module u vozila, jer prelaskom granice 3G internet se ne gubi“, objašnjava Haračić.
Pristupačna cijena
Kada je u pitanju cijena, ona je prilagođena bh. standardima tako da će prosječan stanovnik u BiH biti u stanju priuštiti minimalnu soluciju za praćenje situacije u kući i jednu pametnu utičnicu.
„Po pitanju cijene, ona se kreće od 40 KM pametni prekidači, 70 KM pametne utičnice do 150 KM premium sensor modul u kojem će biti ugrađeno više od deset raznih senzora, od temperature, vlage, pokreta, plamena, nivoa vode, IR odašiljač, itd. Kombiniranjem nekoliko senzora, prekidača i utičnica vaš objekat postaje pametniji i energetski efikasniji. Cijena kontrole pristupa ide od 200 KM pa do 1.000 KM u zavisnosti od potrebe i svrhe. Pored prodaje naših modula i korištenja naše platforme, oni napredniji korisnici koji žele da rade DIY (Do it yourself) u prijevodu Uradi sam će po cijeni od 50 KM godišnje pretplate moći spojiti elektroniku i module otvorenog izvora na našu platformu i sve to automatizirati i uzajamno povezati. Ovim cjenovnikom želimo podstaknuti stanovnike BiH na prećenje trendova i naša BiH da bude pametnija“, ističe Haračić.
Problem inovatora u BiH je jedan jedini, a to je prema Haračićevim riječima što vladajuće strukture ne zanimaju novi IT trendovi i razvoj tehnologije.
„Samo zahvaljujući organizacijama kao što su YEP, Networks ( organizator Sarajevo Unlimited foruma) i sličnih, BiH se nekako pokušava držati ukorak sa Evropom. Jedna bijedna činjenica, u Evropi se već testira i implementira 5G mreža, a mi nemamo mogućnosti ni za 4G“, dodaje Haračić.
Međutim, interesovanje za njegov proizvod itekako postoji te već sada ima tri korisnika koji su i Beta testeri. U toku su i pregovori sa nekim univerzitetima, koje posebno interesuje automatizacija elektronskih uređaja i mjerenje potrošnje električne energije u realnom vremenu, što njihova svaka pametna utičnica već mjeri. Za predstavljanje tržištu sve je već spremno, a godinu dana od plasiranja na bh. tržište planiran je izlazak i na evropsko tržište i to prvo Norveška, Švedska i ostatak Skandinavije, zatim Njemačka i nakon toga cijela Evropa.
„Dalje od Evrope nisam razmišljao ali će se itekako u online shopu naći i sistemi za naponsku mrežu od 110 V što znači da će i SAD biti moguće koristiti moje usluga ukoliko prepoznaju potencijal. Planovi za budućnost su veliki, a to je velika evropska IoT mreža pametnih stvari iz svakog mogućeg segmenta, a uz to sve plavo-žutog bh. 387 porijekla“, dodaje ovaj mladi, perspektivni inovator.
Podrška YEP-a
Kao i mnogi drugi koji su krenuli ovim putem, ni Haračić nije imao podršku. Jedina podrška je bila ona od YEP-a, koji su mu omogućili edukaciju i mentorstvo, finansijsku pomoć, uvezivanje, preporuke, učešće na sajmovima te je YEP jedan od ključnih faktora njegovog uspona.
„Pored mene, moje istrajnosti, optimizma, moje sestre i ostalih prijatelja koji učestvuju u razvoju ovog biznisa, YEP je organizacija koja mi je napravila prekretnicu u ovom poslu za 101 posto. Osim YEP-a niti jedna druga organizacija nije učestvovala, niti sam tražio pomoć. Sve do sada sam finansirao sam preko još jednog privatnog IT biznisa. Nakon toga se pojavio YEP i to samo upotpunio“, dodaje Haračić.
Sa svojim projektom je učestvovao i na takmičenju Start-up Battle koji je održan u okviru ovogodišnjeg Sarajevo Unlimited Foruma. Dodaje da su eventi ovog tipa od krucijalnog značaja za mlade inovatore i poduzetnike, jer omogućavaju toliko novih iskustava, poznanstava i veza. Kaže da se raduje novom Sarajevo Unlimited Forumu gdje će nastupiti sa potpuno gotovim proizvodima i biznisom.
