Prognozu rasta BDP-a za 2018. i 2019. godinu od 3.1 posto, odnosno 3.5 posto u odnosu na prošlu godinu, baziramo na jačoj privatnoj potrošnji, vanjskoj potražnji i eksterno finansiranim javnim investicijama. Očekujemo da se deficit tekućeg računa ponovno proširi na 5.1 posto BDP-a u 2018. godini uslijed većeg trgovinskog deficita, dok se za inflaciju očekuje porast od 1.4 posto u 2018. godini prije ubrzanja na 2.0 posto u 2019. godini.
Nakon skromnog porasta BDP-a u Q1 od 2.0 posto u odnosu na prošlu godinu, podaci ukazuju da će se ekonomska aktivnost ubrzati tokom Q2 i nadalje na temelju snažnog izvoza i dinamične privatne potrošnje, istakao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije. Zadovoljni smo s prognozom BDP-a od 3.1 posto u fiskalnoj 2018. godini, kojeg je pokrenula snažnija privatna potrošnja uslijed povećanja zaposlenosti te plaća, rekordna turistička sezona, novčane doznake i zaduživanje stanovništva, dodaje Stojić.
Ulaganja će se usmjeravati putem javnih investicija uslijed jačih infrastrukturnih radova u cilju povećanja rasta BDP-a u 2019. godini prema 3.5 posto. Iako je MMF odgodio svoju tranšu od 38 miliona eura u julu, očekujemo bolju likvidnost budžeta te obavezivanje EBRD od 700 miliona eura za infrastrukturne nadogradnje u 2018.-2020. te snažnije izvozne izglede koji će podržati kapitalna ulaganja. Projekti u energetici podržavaju naša očekivanja. Dodatan poticaj energetskom sektoru doći će iz IPA fondova iz EU s obzirom da su bh. vlasti usvojile Okvirnu energetsku strategiju do 2035. godine, naglašava Stojić.
S&P je potvrdio kreditni rejting BiH kao vrlo spekulativan (B/B) sa stabilnim pogledom, odražavajući ekonomsku i institucijsku slabost, visoke deficite tekućeg računa, prolongirano formiranje funkcionalnog državnog parlamenta nakon izbora te time i sporije reforme. Istovremeno, procjene se temelje na čvrstom ekonomskom rastu, stabilnoj fiskalnoj poziciji i niskom i prihvatljivom dugu. S&P bi razmotrio povećanje rejtinga ako bi se političko stanje stabiliziralo, vlasti poboljšale agilnost reformi te ako se vanjski financijski tokovi stabiliziraju, što bi rezultiralo snažnijim porastom, investicijskim zamahom i višim prihodima.
Prema zakašnjelim fiskalnim računima iz 2017. godine, konsolidovani budžetski višak povećao se na 2.6 posto BDP-a (naspram 1.2 posto BDP-a u 2016. godini), naspram očekivanom višku od 1.4 posto. Fiskalni bilans u 2017., koji je bolji od očekivanog, može se zahvaliti izostanku finansiranja sa strane MMF-a te posljedičnom smanjenju izdataka na investicije. Unatoč pozitivnom trendu prihoda, primjećujemo da se državni budžetski višak smanjuje na 0.5 posto BDP-a, sa 0.2 posto u 2019. godini uveliko zbog više javnih investicija, povećane potrošnje na razna prava i izdavanja obveznica (RS) u vrijednosti od 168 miliona eura.
Isto tako vidimo širi deficit tekućeg računa na 5.5 posto BDP-a u 2018. godini (naspram 4.8 posto u 2017. godini) koji je potkrijepljen snažnijim zahtjevima za uvoz, viša strana direktna ulaganja pokrivaju vanjske rizike, više FX rezerve i još uvijek dostupno IFI finansiranje. Cjenovni pritisci povećali su seove godine, jer je CPI indeks dosegao višegodišnji maksimum od 1.9 posto u junu na višim cijenama hrane, energije i duhana. Uz inflaciju u skladu s našim očekivanjima, držimo prognozu prosječnog porasta inflacije za 2018. godinu od 1.4 posto, dok za 2019. godinu vidimo inflaciju na 1.8 posto zbog snažnije domaće potražnje.
