Pripremila Tamara Zablocki
Donji dom francuskog parlamenta je 17. aprila odobrio prijedlog zakona o reformi željeznica čiji je cilj da stavi tačku na državni monopol, uprkos žestokom protivljenju sindikata i štrajkovima koji traju od početka mjeseca. Reforma željeznica jedna je od glavnih reformi predsjednika Emmanuela Macrona i odobrenjem u francuskoj Nacionalnoj skupštini ona je bez sumnje pokrenuta i više nema povratka, premda se u maju još treba održati glasanje u Senatu, gornjem domu parlamenta, kako bi postupak usvajanja zakona u julu bio potpun, izvještava Reuters. Donji dom parlamenta ovu je odluku donio samo nekoliko sati prije početka još jednog dvodnevnog štrajka, četvrtog od početka aprila.
Šta reforma podrazumijeva?
Odlučna konfrontacija sa sindikatima radnika željeznica, koja se dosad smatrala najvećim testom Macronove volje za provođenje ove i svih budućih potrebnih reformi, ovim će se više pretvoriti u test izdržljivosti za radnike Državne francuske željeznice (SNCF) kojih je 150.000, a čija plaća će biti smanjena kada odbiju raditi. Da bi nadoknadili gubitke, željezničari su putem online kampanje prikupljanja novca na platformi Leetchi prikupili 530.000 eura, što govori o podršci koju imaju. Reforma željeznica, najveća od nacionalizacije koja je provedena 1937. godine, uključuje postepeno napuštanje putničkog željezničkog monopola SNCF-a, počevši od stvaranja konkurencije stranih kompanija na brzim linijama 2020. godine te prekida prakse zapošljavanja radnika i radnica SNCF-a na ugovore na neodređeno koji nude zaštitu radnog mjesta za čitav život, za razliku od ugovora u drugim sektorima.
Treća faza reforme bit će promjena korporativne strukture u dioničko društvo. Vlada tvrdi da će željeznice ostati u državnom vlasništvu, ali se sindikati plaše da se zapravo radi o početku procesa privatizacije, kao što se desilo nakon sličnih promjena u korporativnoj strukturi Francuskog telekoma, koji se danas zove Orange. Osuđujući spremnost da se uništi javna usluga, željezničari širom Francuske su početkom aprila započeli maratonske štrajkove u trajanju od dva dana svakih pet dana, koje će održavati do kraja juna. Svaki štrajk uzrokuje saobraćajni kolaps u državi, ali Macron dosad nije pokazao namjeru da napravi korak prema sindikatima i njihovim zahtjevima. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da Macronova popularnost polako slabi, trenutno iznosi oko 39 posto, piše Bloomberg. Macronovi protivnici tvrde da njegova politika koristi samo bogatima.
Za razliku od svojih susjeda, Francuska dosad nije otvorila svoje željeznice za tržišnu konkurenciju. Posljednji niz regulativa Evropske unije koje se odnose na ovaj sektor nalaže državama članicama da dozvole privatnim kompanijama uključivanje u željeznice, što znači da Pariz mora provesti reforme u svom zaduženom željezničkom sektoru. Planom liberalizacije koji je predložila francuska ministrica saobraćaja Élisabeth Borne, novim kompanijama bilo bi dozvoljeno da počnu saobraćati na međugradskim voznim linijama od naredne godine, dok bi privatni operateri počeli učestvovati u brzim linijama od 2020. godine. Vladin plan predviđa i omogućavanje regijama da potpišu novi desetogodišnji ugovor sa SNCF-om prije roka za uvođenje konkurencije. Inače, SNCF je iskoristio liberalizaciju u susjednim zemljama te posjeduje 70 posto udjela u britanskoj kompaniji Keolis.
Modernizacija i zahtjevi
Štrajkovi su postali simbolom Macronove želje da stavi tačku na „privilegije“ koje imaju neke kategorije radnika, a koje predsjednik smatra odgovornim za smanjenu konkurentnost Francuske. Ujedinjeni u osudi reforme, sindikati imaju različite ciljeve. CGT i Sud-Rail protive se otvorenoj konkurenciji, dok CFDT i Unsa, prije svega, žele da se vlada pobrine za 46 milijardi eura duga koji SNCF ima. Macron je nedavno izjavio da je država spremna preuzeti dug, nastao većinom kroz investicije u TGV brze linije, ali nije otkrio detalje koliko bi duga država pokrila, što su sindikati ocijenili nedovoljnim. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se većina francuske nacije slaže s reformom željeznica, premda su različita ispitivanja također pokazala da građani žele da se vlada pobrine za zahtjeve sindikata.
Istraživanje agencije Ifop objavljeno u Journal du Dimanche pokazalo je da 44 posto Francuza podržava štrajk željezničara, dok 62 posto ispitanika smatra da vlada treba provesti reforme. Za četrdesetogodišnjeg Macrona, čije su reforme dosad uključivale izmjene u pravilima o zapošljavanju i smanjenje poreza za kompanije i investitore, bitka s radničkim i studentskim sindikatima ključna je u pozicioniranju kao lidera koji je „modernizirao Francusku“, piše Bloomberg. Macron se trenutno suočava s najburnijim socijalnim nemirima u svom mandatu, budući da osim željezničara, štrajkuju i radnici Air Francea, komunalni radnici, radnici u energetskom sektoru i na univerzitetima te se mnogi u Francuskoj prisjećaju protesta koji su izbili 1968. i destabilizirali vladu tadašnjeg predsjednika Charlesa de Gaullea.
Uticaj štrajka željezničara na svakodnevni život u Francuskoj je ogroman. Prema podacima SNCF-a, do podneva prvog dana štrajku se pridružilo 33,9 posto radnika i radnica, ali je procenat radnika i radnica ključnih za saobraćanje vozova mnogo veći, 48 posto. Sindikati tvrde da ide i do 80 posto. Za vrijeme štrajka, brojne međunarodne linije ne saobraćaju po voznom redu, samo jedan od osam brzih vozova saobraća te samo jedan od pet vozova koji povezuju gradove s predgrađima. Istovremeno, 11 sindikata pilota i kabinskog osoblja kompanije Air France također štrajkuje usljed sukoba s menadžmentom, tražeći povećanje plaće od šest posto. U štrajku učestvuje 33 posto pilota i više od 20 posto kabinskog osoblja, kao i 15 posto osoblja na aerodromu, što znači da Air France obavlja 75 posto svojih letova.
Štrajkovi željezničara su već u prvih pet dana koštali SNCF oko 100 miliona eura, ocijenio je izvršni direktor francuskih željeznica Guillaume Pepy. Prema njegovim riječima, svaki dan štrajka željezničara košta kompaniju oko 20 miliona eura. Ipak, dobar dio francuske nacije slaže se s potezom radnika željeznica, što su pokazali i online skupljanjem novca. „U mojoj mladosti, skupljali smo novac za lokalne radnike u štrajku pa sam jednostavno htio obnoviti ovu praksu koristeći internet“, izjavio je za The Local Jean-Marc Salmon koji je pokrenuo online kampanju skupljanja novca koji će biti podijeljen sindikatima. „Obustava saobraćanja vozova može biti neugodna, ali to je dio življenja u društvu u kojem imate pravo da se zaštitite“, izjavio je Hamet Sylla, jedan od putnika čiji je voz kasnio pet sati.
Treba popraviti temelje
Macron je u televizijskoj emisiji izjavio da je „Francuska kuća te da najprije treba popraviti njene temelje“, izvještava Politico. Svoj plan o reformi SNCF-a Macron je tom prilikom pravdao podatkom da je Njemačka provela istu reformu prije nekoliko godina te time stvorila bolji i jeftiniji željeznički saobraćaj. Ponovio je i obećanje da nijedan sadašnji željezničar SNCF-a neće pretrpjeti promjene ugovora te pozvao sindikate da učestvuju u liberalizaciji francuskog sistema koju nalaže Evropska unija. „Svako mora učiniti napor“ da francuske željeznice postanu konkurentnije, ustvrdio je. Upitan za smanjenje poreza koje je proveo prošle godine, a koje je nedvosmisleno išlo naruku bogatima, Macron je ponovio da se preraspodjela prihoda ne može dogoditi bez toga da „najprije imamo proizvodnju“.
Francuski predsjednik je pojavljivanje na televiziji iskoristio i da istakne kako prihode u državnoj kasi od snažnijeg oporavka ekonomije nego što je to bilo očekivano neće iskoristiti za veću potrošnju, nego da će ostati fokusiran na smanjenje deficita. „Francuska je evropska država s najdugotrajnijim fiskalnim deficitom, a dug iznosi više od 95 posto BDP-a“, istaknuo je. „Francuska neće postati država progresa preko noći“, dodao je Macron, dalje navodeći kako bi Francuzi trebali jasno vidjeti koliko je on posvećen. „U toku prošle godine pokazao sam da kada kažem da ću uraditi nešto, to i uradim“, zaključio je, prenosi Politico. Zanimljivo je prisjetiti se da u Macronovoj predizbornoj kampanji 2017. nije bilo riječi o državnoj željezničkoj kompaniji, navodi list.
