Od 2010. godine, Bosna Bank International (BBI) organizira Sarajevo Business Forum (SBF), međunarodnu investicijsku konferenciju čije će deveto izdanje u glavnom bosanskohercegovačkom gradu biti održano 25. i 26. aprila. Šta su glavne specifičnosti ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma, posebno u kontekstu jačanja investicijskog ciklusa u Bosni i Hercegovini i regiji u cjelini, u razgovoru za Business magazine objašnjava Dino Selimović, direktor marketinga i komunikacija BBI banke.
BM: Sarajevo Business Forum tokom godina izrastao je u nejrespektabilniji poslovni skup u široj regiji – šta je to što SBF izdvaja u odnosu na druge manifestacije ove vrste?
SELIMOVIĆ: Sarajevo kao grad teži da bude mjesto susreta – geografski smo tako pozicionirani, čini mi se da je to i duh koji krasi glavni grad Bosne i Hercegovine, a na toj podlozi rođen je i SBF, kao mjesto susreta regionalnih i svjetskih privrednih i političkih lidera, kompanija, institucija, organizacija… Drago nam je što je u proteklih devet godina SBF prerastao u prepoznatljiv brend, događaj koji ljudi planiraju u svom godišnjem rasporedu, koji ispunjava svoju misiju i iz godine u godinu ima sve bolju podršku institucionalnih partnera, od Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vlade FBiH do cjelokupnog komorskog sistema, udruženja poslodavaca i razvojnih agencija.
SBF je postao prepoznatljiv tako što zaista svake godine imamo respektabilna i zvučna imena, kako državnih dužnosnika, tako i ljudi iz svijeta biznisa – velikih ulagača, odnosno velikih igrača na svjetskom tržištu. To je ono što svakako izdvaja SBF od ostalih sličnih događaja u regionu.
Mi nastojimo da budemo što više regionalni – ovo je platforma na kojoj želimo poručiti velikim svjetskim poslovnim igračima da cijeli naš region mogu posmatrati kao jedinstveno ekonomsko područje u koje vrijedi ulagati i u kojem nema barijera. Na kraju krajeva, ekonomija bivše zajedničke države bila je na visokom nivou proizvodnje “od igle do lokomotive“, bili smo zanimljivi i kao turistička destinacija, tako da sav taj spoj duha, kulture i poslovnih prilika koje daje ovaj region te naša nastojanja da sve ljude na tom “ekonomskom igralištu“ povežemo, učinili su SBF prepoznatljivim. Zato iz godine u godinu imamo rast i broja učesnika, broja stranih novinara, broja država iz kojih ljudi dolaze, a vjerujemo i da se možemo pohvaliti i uspješnim rezultatima, ne samo kada je riječ o SBF-u, nego generalno kada su u pitanju strane investicije…
BM: Kad spominjete konkretne razultate, šta biste izdvojili kao dosadašnje glavne domete i najveće iskorake SBF-a, odnosno kao njegove najveće benefite za BiH i njenu ekonomiju?
SELIMOVIĆ: Prvih godina SBF je imao za cilj da BiH vrati u eter država širom svijeta. Naime, nakon ratnih dešavanja, to su u većini država širom svijeta bile slike koje su ostale ljudima u pamćenju. Mi pokušavamo da državu i cijeli region rebrendiramo, odnosno da slike koje ljudi dobivaju iz BiH i regiona budu slike optimizma, pozitivnih kretanja, investicija, poslovnih prilika, resursa, prirodnih ljepota… Prvih nekoliko godina bilo je svakako veoma bitno da se širom svijeta uopće počne razmišljati o BiH i regionu kao mjestu gdje vrijedi ulagati, gdje postoje određeni resursi i šanse. Mislim da smo to dobro uradili, s obzirom na to da, kao što sam rekao, brojevi vezani za SBF su sve veći iz godine u godinu.
Među najvećim konkretnim rezultatima, odnosno projektima koji su realizirani, prije svega je kreditna linija Vlade Republike Turske, koja je potpisana upravo na SBF-u, vrijedna 100 miliona eura, koja je naknadno proširena za dodatnoh 50 miliona eura, a koju zajedno implementiraju Ziraat Bank iz Ankare i BBI. To je, dakle, direktan efekt od 300 miliona KM koji su se našli na tržištu i uticali na smanjenje troškova kapitala, odnosno troškova izvora finansiranja za privredne subjekte i fizička lica u BiH. Mi smo sretni i ponosni činjenicom da je to imalo efekta i na održivi povratak u svakom dijelu BiH. Ideja koja je također rođena i realizirana na SBF platformi je osnivanje Zeraa Agriculture Investment fonda iz Dubaija, na kojem je locirano 100 miliona KM za razvoj poljoprivrede u BiH i regionu, a putem kojeg su do sada realizirane dvije velike investicije. To je Bosnaplod u Brčkom, gdje od jednog privrednog subjekta koji je bio u stečaju, sa neisplaćenim plaćama, dugovima, zastarjelom opremom… – znači u biti jedne propale kompanije, danas imamo kompaniju koja je izbacila nove brendove Kulin sokova i džemova, koja je jedan od najvećih otkupljivača voća u BiH i koja planira da se dalje širi. Uz Bosnaplod, Fond je investirao i u mostarski Hepok, što je također priča koja je u zamahu…
Fly Dubai je također došao u naš region upravo preko SBF-a, uspostavljene su direktne linije za Dubai iz Sarajeva, Podgorice i Zagreba, tako da imamo puno lakši i brži protok ljudi i robe.
Treba spomenuti i inicijative koje su pokrenute na SBF-u, a koje se tiču liberalizacije viznog režima s određenim državama Zaljeva, što je sigurno dovelo do rapidno povećanog broja turista iz tog dijela svijeta u BiH i cijeloj regiji.
Bilo je tu još niz projekata koji su realizirani, odnosno koji su dogovoreni na SBF-u, od proizvodnje organske hrane, ulaganja u poljoprivredu i drvoprerađivačku industriju, do izgradnje novih hotela i turističkih sadržaja širom BiH. Naravno, mi nemamo evidenciju svih poslovnih projekata koji su realizirani ili započeti na SBF-u, jer niko nema obavezu da nam ih prijavi, ali SBF je u svakom slučaju važan dio velikog mozaika privlačenja stranih investitora u našu zemlju i region. Ako pogledamo rezultate za 2017. godinu, vidimo da smo imali rekordan broj investicija kada su u pitanju sve zemlje, kako iz zapadne Evrope, odnosno Evropske unije, najznačajnijeg tržišta za BiH i region, tako i iz Saudijske Arabije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine…
Dakle, rezultati su vidljivi, a njima treba dodati i to da i glavni grad BiH tokom ta tri-četiri dana trajanja SBF-a osjeti povećan broj turista i povećan broj dešavanja, tako da turistička industrija i sve ono što je sa njom povezano, osjete u tih nekoliko dana povećan protok novca.
Naravno, mi se trudimo da se ne ograničavamo samo na Sarajevo, nego da promoviramo i druge sredine, odnosno da taj interes prenesemo i na druge dijelove BiH i regiona – zato smo u protekla dva mjeseca organizirali deset okruglih stolova o povećanju konkurentnosti određenih privreda, kako bismo stavili određene ekonomske zone u BiH u fokus investitora, vidjeli šta određena regija nudi, koje su njene razvojne šanse, šta lokalne zajednice mogu ponuditi stranim investitorima i to ćemo, zajedno sa svima njima, predstaviti na 9. Sarajevo Business Forumu…
BM: Posmatrano iz neutralnog ugla, ipak se čini da ni Sarajevo, ni BiH, ni regija u cjelini, ni izbliza dovoljno ne koriste šanse koje im otvara SBF, koji im praktično na noge dovodi velike biznismene i uticajne političare iz cijelog svijeta. Šta je, ustvari, glavna karika koja nedostaje da bi se “oplodili“ kontakti, odnosno u djelo provele ideje prezentirane na SBF-u? Ranije su primjedbe potencijalnih investitora bile da u BiH nedostaje kvalitetnih projekata – da li je to i dalje glavni problem i idu li stvari na tom planu nabolje?
SELIMOVIĆ: U pravu ste – proteklih devet godina BBI je, upravo iz razloga nedovoljno kvalitetno pripremljenih projekata, uoči SBF-a organizirao radionice širom BiH. Ove godine smo malo promijenili taj pristup i organizirali tematske diskusije, kako bismo uključili privrednike i od njih čuli šta njima treba, šta su im želje, potrebe i šanse.
Ja bih se u velikoj mjeri složio s Vama da ne iskoristimo prisustvo SBF-u određenih ljudi, institucija, organizacija, fondova…, upravo iz razloga što su mnoge naše poslovne ideje nerazrađene, na nivou nedovoljno razvijenom za donošenje odluka od strane investitora. U biti, vi morate na ovakvoj konfereniji govoriti investitorskim jezikom – da predstavite sve ekonomske i finansijske pokazatelje koji će opravdati određenu investiciju. Jednostavno, brojevi moraju dati investitoru odgovor na pitanje da li uložiti ili ne – koliki mu je povrat na investiciju, za koliko će vremena izvršiti taj povrat, koliko je to procentualno, koliko to nosi rizika…, i to je nešto što smo mi nastojali da uradimo u proteklih devet godina.
Kada su projekti u pitanju, mi usko sarađujemo i sa Agencijom za promociju stranih investicija u BiH, sa regionalnim i bosanskohercegovačkim privrednim komorama, kojima dajemo prostor da predstave svoje projekte investitorima i pozivamo ih da dođu na SBF i iskoriste tu šansu.
Dakle, u pravu ste – mnogo bi se vremena, novca i truda trebalo uložiti da dođete do određenih ljudi, a pitanje je da li i uopće možete do njih doći, koje mi preko svojih kontakata koje smo izgradili tokom godina, naravno uz pomoć svih državnih institucija i diplomatskih misija BiH širom svijeta, uspijemo dovesti na SBF, ali pitanje je koliko u samoj prezentaciji i realizaciji uspijemo da poentiramo. No, ja sam optimista i mislim da smo iz godine u godinu svi zreliji, pametniji i sposobniji, da imamo više znanja i da smo sve više spremni za takve aranžmane.
S druge strane, podsticanje investicija ne mora podrazumijevati samo strane investicije, one mogu biti i domaće – bilo bi dobro kada bismo svi zajedno planski pristupili razvoju privrede cijele BiH, kada bismo znali na koje industrije da se fokusiramo i zašto, koji su nam resursi, šta će država učiniti sa svoje strane da podrži razvoj određenih sektora, šta treba uraditi kada je u pitanju razvoj radne snage… Na kraju krajeva, trebamo vidjeti kako da svi dignemo standard života ljudi u svakom dijelu BiH pošto je zaista prisutan ogroman disbalans između različitih sredina – imamo veoma razvijenih, ali i nekih područja, posebno ruralnih, koja su ekonomski veoma zaostala, tako da svi trebamo razmisliti kako da tu sliku izbalansiramo.
BM: Koliko je u cijeloj toj priči hendikep prilična pasivnost države u kontekstu ekonomske diplomatije, koja je važna karika u lancu, ne samo u smislu privlačenja stranih investitora u BiH, nego i u otvaranju stranih tržišta za bh. proizvode, usluge i radnu snagu?
SELIMOVIĆ: To je vjerovatno više pitanje za Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Ja zaista moram istaći da je u zadnjih nekoliko godina naša saradnja s Ministarstvom na kvalitetnom nivou. Iskreno, sve se svede na individualno zalaganje određenog ambasadora u određenoj državi, tako da imamo vrlo svijetle primjere naših ambasada koje su veoma posvećene promociji BiH, SBF-a i drugih poslovnih foruma u BiH, pozivanju ljudi iz zemalja u kojima borave i privlačenju stranih investicija. S druge strane, imamo i ljude koji nisu dovoljno edukovani, koji ne razumiju svoje uloge na mjestima ambasadora ili konzula.
No, prisutni su pozitivni pomaci, posebno zadnjih godinu-dvije tokom kojih je bilo dosta posjeta bh. političkih lidera različitim zemljama u koje su vodili i privredne delegacije. Mislim da glavna svrha odlaska u neku državu i jeste ekonomsko povezivanje i kreiranje win-win situacije za BiH i za državu u koju idemo, a koja također ima određene interese koje želi zadovoljiti kroz saradnju sa BH.
U svakom slučaju, treba raditi, edukovati ljude, iznjedriti novu generaciju diplomata, koji će voliti ovu zemluu i raditi u njenom i interesu svi njenih građana i naroda. Nadamo se da i SBF pravi tu platformu, bez ikakve segregacije ili diskriminacije bilo koga – otvoreni smo za saradnju s bilo kim.
BM: Kako, recimo, stoje stvari konkretno s Indijom, koja je bila zemlja u fokusu prošlogodišnjeg SBF-a i za koju su bili vezani veliki poslovni planovi – od indijskih investicija u otvaranje visokoškolskih ustanova u BiH do dovođenja bolivudskih produkcija u BiH?
SELIMOVIĆ: Mi smo imali plan da stavljamo određene države u fokus, ali smo odustali od toga jer smo htjeli biti jednako otvoreni prema svima. Naime, s obzirom na geopolitička kretanja u svijetu, nezahvalno je stavljati nekoga u fokus, jer to može izazvati problem s nekom drugom državom, što nam svakako nije cilj.
Kad je Indija u pitanju, bila je određena grupa poslovnih ljudi na prošlom SBF-u, neki od njih su najavili ponovni dolazak ove godine – koliko znam, oni su uspostavili kontakte sa određenim industrijama u BiH, ali mislim da se još ništa konkretno nije realiziralo, s tim što, kada je konkretno Indija u pitanju, imamo jedan problem, koji se tiče viza, tako da tamošnji poslovni ljudi, kada im se otvori put bilo gdje drugo, radije tamo odu nego se izlažu trošku novca i vremena na vađenje vize za BiH…
BM: Da, upravo to su neke od stvari na koje se, između ostalog, odnosila opaska da država ne može pratiti korak SBF-a…
SELIMOVIĆ: Mi smo mišljenja da trebamo skinuti vize svima u svijetu. BiH jednostavno ne treba sebi priuštiti da stavlja bilo kakve zidove i blokade prema bilo kome.
Naravno, postoji tu sigurnosni aspekt koji treba ispratiti i gdje se trebamo držati standarda Evropske unije, ali trebamo biti otvoreni i kreirati prilike da se u ekonomskom smislu nešto desi sa bilo kojom državom u svijetu.
BM: Da se vratimo u sadašnjost – šta biste izdvojili kao glavne karakteristike ovogodišnjeg SBF-a?
SELIMOVIĆ: Što se tiče investicionih projekata, resursa i šansi BiH i regiona, oni su manje-više poznati. Mi uvijek, kada su u pitanju investicije, stavljamo u fokus proizvodnju hrane, poljoprivredu, turizam, ulaganja u nekretnine i infrastukturu, energetiku, IT sektor, drvoprerađivačku i metalnu industriju… – to su sve grane za koje svi znamo da su naše šanse i resursi, tako da će i dalje biti u fokusu.
Što se tiče samog progmam SBF-a, i ove godine nastavit ćemo prošlogodišnji trend da promoviramo integraciju BiH u EU, odnosno priključenje bh. i regionalnih kompanija u evropski lanac snabdijevanja. Mnogo kompanja, konkretno iz autoindustrije, već je unutar tog lanca i dobavljači su velikih svjetskih brendova, tako da želimo iz tih dobrih praksi vidjeti kako možemo to prenijeti na neke druge industrije.
Imat ćemo također jednu temu koja se tiče povezivanja jugoistočne Evrope sa ostatkom svijeta – kako da iskoristimo svoj geostrateški položaj da budemo koridor koji će povezati zapadnu Evropu sa Turskom, Bliskim istokom, sjevernom Afrikom…
Ove godine stavljamo u fokus i žensko poduzetništvo i prvi put ćemo imati tematski panel posvećen toj temi.
Dotaći ćemo se i kreativnih industrija, kao biznisa koji može ovdje ostvariti dobre razultate, kao i transferu tehnologija, konkretno iz Malezije.
Drugog dana fokusirat ćemo se na turizam, odnosno na kreiranje jedinstvene regionalne turističke ponude, što podrazumijeva i unapređenje infrastrukture, saobraćajno povezivanje gradova regije, izgradnju novih turističkih sadržaja…
Pričat ćemo i o IT-u, industriji koja zadržava mlade ljude u zemlji, jer omogućava natprosječna primanja radom iz BiH i regiona, na čemu treba graditi tu priču. Dat ćemo pozitivne primjere kompanija iz BiH i regiona koje su uspjele i postale svjetski dobavljači, a s druge strane, ukazat ćemo na potrebu da se obrazovni sistem prilagodi potrebama tržišta rada upravo u IT industriji koja traži i može “usisati“ ogroman broj programera i developera. Na tom panelu ćemo pričati i o digitalnoj ekonomiji i trendovima kada su u itanju E-commerce rješenja, online plaćanja itd.
Imamo i panel sa Dubai Exportom, ponovo ćemo imati temu vezanu za povezivanje naših kompanija s EU i, ove godine nešto novo, panel posvećen dijaspori, sportu, kulturi, umjetnosti i kreativnim industrijama. Svjedoci smo da imamo veliki broj Bosanaca i Hercegovaca koji žive van granica BiH i želimo staviti fokus na to kako da njihove emocije prema domovini kanališemo u investicije.
Forum će biti zatvoren okruglim stolom koji će organizirati Vijeće za regionalnu saradnju, koje želimo povezati sa modelom organizacije ASEAN u jugoistočnoj Aziji – da vidimo koje su to njihove dobre prakse koje možemo prenijeti na naš region.
BM: Između ostalog, spomenuli ste i bh. dijasporu – kakvo je iskustvo SBF kada je riječ o njenoj zainteresiranosti za investiranje u BiH, budući da je utisak je ona samo deklarativna, a da je upitna stvarna želja za ulaganje u BiH, koje je, realno, i puno riskantnije nego investiranje u zapadnim zemljama?
SELIMOVIĆ: Dijaspora je svakako ogroman potencijal, koji treba iskoristiti.
Neupitna je podrška dijaspore u smislu da slanjem novčane pomoći rodbini održava zadovoljavajući nivo životnog standarda mnogih porodica u BiH.
Mnogo je lakše nekome ko je živio u ovoj zemlji i ovom regionu predstaviti potencijal određenog grada, jer već mu je poznato i mjesto i šanse koje se tu nude, nego nekome kome morate prvo predstaviti gdje se fizički na mapi svjeta nalazi BiH. Tu imamo i prednost u odnosu na neke druge investitore u vidu emocije, koja otprilike sa 10 do 20 posto može uticati da neko napravi investiciju i koja može pokriti rizik koji nosi ulaganje u BiH.
Kada je u pitanju dijaspora, tu imamo i neke nove incijative, konketno mislim na USAID Dijaspora Invest projekt, koji ćemo i na SBF-u pokušati kanalisati u konkretna privredna kretanja. Za pohvalu je i rad Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je također napravilo platformu za dijasporu.
Sigurno je da ljudima iz dijaspore treba dati prostor i šansu i da oni trebaju biti zastupljeni na odgovarajući način, jer ovo je i njihova domovina – mi ćemo upravo pokušati adresirati način kako iskoristiti potencijale koje oni nude, njihove kontakte i znanja koja su usvojili vani i koja sigurno mogu prenijeti u BiH. To se najčešće i dešava kada su u pitanju investicije iz dijaspore, jer obično voditelji nekih proizvodnih aktivnosti u određenim stranim kompanijama svojim poslodavcima predlože da dio svoje proizvodnje prenesu u BiH…
BM: Kroz cijeli ovaj razgovor ni u jedom trenutku niste se ograničili na BiH, nego ste govorili o regionalnoj saradnji i regionalnom razvoju – koliko SBF uspijeva u toj misiji regionalnog djelovanja na opću dobrobit, uzimajući u obzir sve otežavajuće okolnosti, koje su prvenstveno političke prirode?
SELIMOVIĆ: Mi se trudimo da jednom godišnje dovedemo u Sarajevo regionalne političke lidere da razgovaraju o ekonomiji. Kada gledate pojedinačno svaku od država jugoistočne Evrope, one su nezanimljiva tržišta za bilo kakve velike investicije – za velike investitore, brojevi koje mi imamo, od stanovništva do bruto društvenog proizvoda, vrlo su niski i ne daju signal investitorima da ulažu ovdje. Zato mi želimo da cijeli region predstavimo kao jedinstveno ekonomsko područje, jer ako na njega gledate kao na tržište od tridesetak miliona ljudi, koji govore istim ili sličnim jezikom, sa sličnom kulturom i ukusima, priča postane puno zanimljivija i primamljivija potencijalnim investitorima.
Ne znam koliko uspijevamo, jer mi se ne bavimo politikom i nastojimo se zadržati u sferi privrede i ekomonije, ali se trudimo da radimo na procesima pomirenja, međusobne saradnje, razumijevanja i uvažavanja. Možda je ključna poruka koju SBF želi da pošalje upravo ta da gledamo jedni na druge kao na šanse za sopstveni razvoj, a ne kao na prijetnje ili probleme – ako svi iskoristimo svoje kontakte sa zemljama širom svijeta i sve svoje resurse, sigurno je da ovaj region ima svijetlu budućnost, a mi se trudimo da u svijet pošaljemo sliku optimizma iz Sarajeva, BiH i regije, odnosno poruku da možemo raditi na zajedničkim idejama i praviti zajedničke projekte.
