Kada je prije desetak godina uvođena u Bosni i Hercegovini (prvo u Republici Srpskoj – u augustu 2008., potom u Federaciji BiH – u novembru 2010. godine), fiskalizacija je od strane institucija nadležnih za kreiranje i provođenje porezne politike najavljivana kao mehanizam kojim će se stati ukraj sivoj ekonomiji, odnosno gotovo sav novčani promet među tržišnim učesnicima usmjeriti u legalne tokove.
Varljiva statistika
Mada statistika pokazuje da je u međuvremenu povećan broj poreznih obveznika, kao i iznos javnih prihoda koje prikupe uprave za direktno i indirektno oporezivanje, što se prilično često, bez naročitih argumenata, tumači kao zasluga upravo fiskalizacije, činjenica je da su postojeći entitetski zakoni o fiskalnim sistemima utajivačima poreza ostavili ogroman manevarski prostor koji oni svesrdno koriste, što najvjerodostojnije potvrđuju nalazi poreznih inspektora koji praktično svakodnevno bilježe masovne prekršaje propisa iz ove oblasti.
“U 12.787 kontrola koje je Porezna uprava FBiH provela, uočeno je veliko nepoštivanje odredbi Zakona o fiskalnim sistemima – u segmentu nepostojanja fiskalnog uređaja u 1.164 slučaja te neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja u 3.879 slučajeva. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 2.725 objekata i izdato 7.669 prekršajnih naloga sa izrečenim kaznama u ukupnom iznosu od 18.889.670 KM.
Aktivnosti koje svakodnevno provodi Porezna uprava ukazuju da su i u ovom segmentu neophodna bolja sistemska rješenja, da je postojeći sistem fiskalizacije neadekvatan i da je pitanje vremena kada će biti potrebne izmjene postojećeg sistema fiskalizacije.
Ovdje bih naglasio i činjenicu da je Porezna uprava sa početkom primjene ovog zakona u značajnoj mjeri dodatno opteretila svoj rad, a primjena ovog zakona nije dala rezultate kakve daje fiskalizacija u zemljama Evropske unije. U prvom redu mislim na rad inspektora koji su dužni da prate čitav proces fiskalizacije i u tehničkom smislu, što za njih predstavlja gubljenje vremena na nešto što nije na nivou njihove stručnosti, a za što bi, s druge strane, mogli biti usmjereni na poslove kontrole koji će dati konkretne mjere u segmentu utvrđivanja dodatnih poreznih obaveza, sprečavanja rada nacrno i jačanju porezne discipline“, ističe u izjavi za Business magazine Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.
Uz opasku da u borbi protiv sive ekonomije treba uspostaviti multidisciplinaran pristup koji se zasniva na kombinaciji više raznih odgovarajućih aktivnosti, on sugerira da “najednostavnije rečeno, treba uspostaviti osmišljenu ekonomsku politiku koja sadrži kvalitetne mjere u oblasti porezne politike, politike zapošljavanja i politike nadzora“. “Neohodno je za sve ove politike donijeti dobar, pravedan, jasan, razumljiv i dugoročno održiv pravni okvir, kojim bi se smanjili rizici koji dovode do sive ekonomije, prevara, neplaćanja i utaja poreza.
Na cijelom području države treba uspostaviti efikasan inspekcijski nadzor i sistemsko, sinergijsko i učinkovitije djelovanje svih kontrolnih organa, sudova i tužilaštava i da svi ovi subjekti efikasno izvršavaju svoju funkciju. Inspekcijski nadzor treba da bude blagovremen, efikasani i ujednačen na cjelom području BiH.
Treba jačati i razvijati svijest građana da kontrolnim organima prijavljuju sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika. Pojačati i osmisliti ulogu javnosti, medija i osmišljen marketinški pristup države. Smanjiti, odnosno eliminirati neracionalno trošenje državnog novca, a sredstva od javnih prihoda usmjeravati u što većem obimu u razvojnu komponentu, u investicije i modernizaciju kako bi građani osjetili pravičnost poreznog sistema i kako bi znali da su sredstva koja daju državi namijenjena za bolje uslove života svih građana i budućih generacija, a ne da se samo finansira rastrošan državni aparat. Također je neophodno raditi na edukaciji građana i učesnika u privredi, tako da se podigne svijest o negativnim uticajima sive ekonomije i nelegalnom poslovanju.
Zaposlenima u državnim organima treba se obezbijediti redovna edukacija i unapređenje vještina u suzbijanju sive ekonomije“, zaključuje Isović.
Slično razmišlja i Zora Vidović, direktorica Poreske uprave RS, koja se u segmentu fiskalizacije suočava sa istim problemima kao i njen federalni kolega. Naime, 2017. godini Poreska uprava RS izvršila je 3.370 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa te zbog kršenja te obaveze izdala 1.620 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazni od 1,14 miliona KM, ujedno za 584 poreska obveznika izrekavši mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana.
Preventivne mjere
“Poreska uprava RS će i u narednom periodu nastaviti kontinuirano kontrolisati poslovne subjekte u izvršavanju ove zakonske obaveze, s ciljem daljeg poboljšanja discipline poreskih obveznika kada je u pitanju obaveza izdavanja fiskalnih računa nakon svake kupovine ili izvršene usluge.
Prethodno zakonsko rješenje nije propisivalo zatvaranje radnji na 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa i nije se pokazalo kao dobro i efikasno, pa se iz tog razloga i pristupilo izmjenama Zakona o fiskalnim kasama i uvođenju nove mjere koja predviđa zatvaranje radnji na 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa.
Neizdavanje fiskalnih računa od strane poreskih obveznika označava da je njihovo poslovanje nelegalno i znači neprikazivanje prihoda i utaju poreza. Prema tome, mi samo sprečavamo poreske obveznike da rade nelegalno, da vrše utaju poreza i da budu nelojalna konkurencija onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune prilikom prodaje roba ili usluga“, napominje Vidović.
Prema njenim riječima, osim kontrola, Poreska uprava RS provodi i brojne preventivne mjere usmjerene na podizanje svijesti stanovništva o značaju uzimanja fiskalnog računa, prije svega kroz medijske kampanje.
“Neophodno je podići svijest i ukazati građanima da račun ne predstavlja samo parče papira koje mu zauzima mjesto u novčaniku ili ruci, nego da se upravo uzimanjem računa povećava ekonomska snaga naše zemlje te predstavlja mali, ali veoma značajan korak ka boljem i kvalitetnijem životu svih građana.
Poreska uprava RS očekuje da se građani aktivno uključe u suzbijanje sive ekonomije, tako što će uzeti fiskalni račun“, poručuje Vidović.
