Suzbijanje rada nacrno godinama je neizostavan dio svih strateških planova usmjerenih na poboljšanje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini i njen ekonomski oporavak, uključujući i Reformsku agendu. Međutim, konkretni rezultati na tom polju slabo su vidljivi. Dapače, uvidom u izvještaje poreznika o rezultatima inspekcijskih kontrola u dijelu koji se odnosi na rad nacrno, stiče se utisak da neprijavljivanje radnika ima tendenciju rasta, što je posebno izraženo u Federaciji BiH, gdje je, recimo, u februarske 254 kontrole zatečeno 46 neprijavljenih radnika, a u 223 martovske 51…, što je samo nastavak sličnog prošlogodišnjeg trenda. No, Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH, objašnjava da situacija nije tako crna kako ukazuje letimičan pogled na inspektorske izvještaje.
Neosmišljena politika
”Kontrole koje provodi Porezna uprava FBiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek, suprotno važećim zakonima, angažuju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa.
Analize koje smo radili pokazuju da je to, ipak, manje nego što je bilo u ranijem periodu. Naime, činjenica je da smo ranije u jednom danu otkrivali i više od 100 radnika nacrno. Ako stavimo u odnos broj kontrola koje smo proveli u proteklom periodu i broj kontroliranih radnika sa brojem otkrivenih neprijavljenih radnika, dobit ćemo podatak koji ukazuje da se ova razlika povećava.
Uzroci angažovanja neprijavljenih radnika su brojni, a u prvom redu to su nepostojanje osmišljene ekonomske politike koja treba da sadrži kvalitetne mjere porezne politike, politike zapošljavanja i politike”, ističe Isović u izjavi za Business magazine.
On pritom napomnje da je angažovanje neprijavljenih radnika prisutno u svim djelatnostima, ali da su inspekcijske kontrole pokazale da je problem rada nacrno najizraženiji “kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju uslužnu, proizvodnu i građevinsku djelatnost”.
“U ponovnim kontrolama dešavalo se da su kod određenog broja poreznih obveznika ponovo zatečeni neprijavljeni radnici, što ukazuje na činjenicu da je problem rada nacrno složen i da se mora rješavati sistemski.
Da bi se rad nacrno smanjio, na nivou države neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva, po prijavama koje podnose kontrolni organi, izriču brze i odgovorajuće kazne. Zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera dešava se da porezni obveznik koji je prekršio zakon u međuvremenu nastavi svoje poslovanje na drugi način, tako da on na pravi način ne snosi posljedice za kršenje zakona”, upozorava Isović, koji, međutim, ne smatra preblagom kaznenu politiku koja se odnosi na rad nacrno i da je treba pooštriti.
Naprotiv, on smatra da prvenstveno treba raditi na mjerama prevencije, s tm što “u djelovanju prema tržišnim učesnicima kontrolni organi moraju biti neselektivni i povećati stepen transparentnost u radu, odnosno u vršenju zakonskih ovlaštenja”.
“Suština sankcije je da vaspitno utiče na počinioca nedozvoljene aktivnosti, kako je on više ne bi svjesno činio. Da bi se to postiglo, između ostalog, neohodno je da je sankcija odmjerena i da se brzo izriče. Brža sankcija i kad je niža ima bolji učinak od veće sankcije koja se ne izrekne duži period”, smatra Isović, koji, uz sporost u izricanju sankcija, kao drugi veliki problem na koji, kako kaže, Porezna uprava već duže vrijeme ukazuje, izdvaja neharmonizirane i neujednačene kazne usljed različitih zakonskih rješenja koja tretiraju isti prekršaj. On kao primjer navodi kaznu za pravno lice zbog neprijavljenog radika, koja iznosi od 500 do 2.000 KM po Zakonu o radu, od 3.000 do 30.000 KM po Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i 5.000 do 100.000 KM po Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.
“Kao što vidite, razlika u minimalnoj kazni iznosi 10 puta, što je svakako loše rješenje”, zaključuje Isović.
On precizira da su u posljednje dvije godine kroz 12.787 inspekcijskih nadzora otkriveno 4.456 neprijavljenih radnika, čijim poslodavcima su poslovni objekti zapečaćeni sve dok nisu prijavili sve uposlenike zatečene u radu nacrno.
Među brojnim faktorima koji praktično stimuliraju rad nacrno, Isović posebno izdvaja lošu zakonsku regulativu u oblasti oporezivanja rada. Konkretno, prema njegovom mišljenju, prvenstveno su sporni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, čije izmjene je Porezna uprava inicirala još 2015. godine, a u martu prošle godine Vladi FBiH uputila i primjedbe na njihove nacrte.
“Između ostalog, predložili smo drugačije oporezivanje ugovora o djelu, ugovora o obavljanju povremenih poslova i isplata preko studenskih zadruga i servisa te drugačije oporezivanje igara na sreću.
Predložili smo i ukidanje stope doprinosa na teret poslodavaca od 10,5 posto. E, sad, ako imate informacije da je u 2016. i 2017. po ugovorima o djelu isplaćeno više od 310 miliona KM (u odnosu na plaće, manje poreza za oko 187 miliona KM), preko studentskih servisa i agencija za posredovanje u zapošljavanju isplaćeno je više od 100 miliona KM bez poreza (u odnosu na plaće manje poreza za oko 72 miliona KM) i da je na ime dobitaka od igara na sreću do 100 KM, na koje se ne plaća porez na dohodak, isplaćeno više od 2,4 milijarde KM (u odnosu na dobitke više od 100 KM, manje poreza za oko 243 miliona KM), onda možete zamisliti šta smo propustili…
Da bi se ovo spriječilo, rješenje bi bilo ukidanje neoporezivih iznosa preko zadruga i preciznije uređenje ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima i njihovo drugačije oporezivanje. Jedno od rješenja je izjednačiti ili približiti porezno opterećenje ovih ugovora sa isplatom plaća zaposlenika u radnom odnosu”, zaključuje Isović.
Preraspodjela nadležnosti
Na prvi pogled, uzimajući u obzir samo činjenicu da je Poreska uprava Republike Srpske u 2017. godini otkrila svega 129 neprijavljenih radnika, stiče se utisak da je u drugoj administrativnoj polovini Bosne i Hercegovine problem sa radom nacrno mnogo manji nego u njenom federalnom dijelu. No, riječ je o klasičnoj optičkoj varki, uzrokovanoj preraspodjelom inspekcijskih nadležnoti u ovoj oblasti.
“Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku, te Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj iz 2016. godine, svi inspektori u RS ovlašteni su da u okviru svoje nadležnosti mogu kontrolisati prijavljivanje radnika u Jedinstveni sistem. U ranijim godinama, kontrolu rada nacrno vršila je samo Inspekcija rada, a zakonskim izmjenama predviđeno je da svi inspektori, bez obzira kojem sektoru pripadaju mogu kontrolisati zaključivanje ugovora o radu i prijavljivanje radnika u oblasti u kojoj vrše nadzor.
Dakle, broj neprijavljenih radnika u RS u 2017. je veći od broja koji su otkrili inspektori Poreske uprave u svojim redovnim kontrolama i kontrolama evidentiranja prometa putem fiskalnih kasa“, objašnjava za Business magazine Zora Vidović, direktorica Poreske uprave RS, napominjući da “uplatiocima doprinosa koji ne registruju obveznike doprinosa – zaposlene u Jedinstveni sistem na način i u zakonom propisanom roku, Poreska uprava usmenim rješenjem izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti, najmanje u trajanju od 15 dana”.
“Pored uvođenja mjere zabrane obavljanja djelatnosti, značajno su povećane kazne za lica koja ne izvrše registraciju obveznika doprinosa.
Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – pravno lice, ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, a za isti prekršaj fizičko lice kaznit će se novčanom kaznom od 3.000 do 9.000 KM“, kaže Vidović.
S druge strane, Inspektorat RS po osnovu ugovora o radu lani je kontrolirao više od 14.200 radnika zatečenih na radu kod poslodavca, od čega njih 532 nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
“Poređenjem podataka za 2016. i 2017. godinu, možemo vidjeti da pozitivni pomaci postoje.
U 2016. godini, kada je kontrolu rada nacrno vršila samo Inspekcija rada, po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 12.500 radnika zatečenih na radu, od čega 803 nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
U 2017. godini, kada su sa intenzivnim kontrolama zaključivanja ugovora o radu počeli i inspektori drugih inspekcija Inspektorata, kontrolisan je veći broj radnika, njih 14.219, dok je broj radnika zatečenih bez ugovora o radu manji – 532.
U prva dva mjeseca 2018. inspektori su po osnovu zaključivanja ugovora o radu prekontrolisali 2.263 radnika, od čega njih 59 nije imalo zaključen ugovor.
U slučajevima kada su inspektori zatekli na radu neprijavljene radnike izricali su poslodavcu novčane kazne, koje u skladu sa Zakonom o radu iznose od 5.000 KM do 20.000 KM”, precizira u izjavi za naš magazin Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS, uz opasku da je angažiranje radnika nacrno najčešće u oblastima ugostiteljstva, trgovine te eksploatacije i prerade drveta.
Kada je riječ o reformskim mjerama Vlade RS zahvaljujući kojima je u manjem bh. entitetu smanjen broj neprijavljenih radnika, Makivić posebno ističe izmjenu zakonske odredbe koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da radnika prijavi u roku od pet dana nakon zaključenja ugovora o radu.
“U praksi je to dovodilo do zloupotreba, gdje su poslodavci u trenutku kontrole tvrdili da je radnik počeo sa radom prije par dana i tek onda u ostavljenom roku regulisali njegov radni status.
Izmjenama Zakona o poreskom postupku propisano je da prijavu za registraciju u Jedinistveni sistem obveznika doprinosa poslodavac podnosi najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad, čime se značajno smanjuje mogućnost manipulacija od strane poslodavaca”, podvlači Makivić.
