Iako se Bosna i Hercegovina prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti nalazi na dnu, tačnije na 123. mjestu kada su u pitanju inovacije, ipak postoje i neki svijetli primjeri. Dokaz je i pozitivna priča koja dolazi s Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Riječ je o projektu Vjetroelektrana 2.0, koji je zauzeo prvo mjesto na IEEE Students and Young Professionals Kongresu, održanom početkom decembra 2017. godine.
Proces još traje
Vjetroturbina VVSSL, čiji je puni naziv Vertikalna vjetroturbina sa samopodešavajućim stacionarnim lopaticama, predstavlja inovativan tip vertikalne vjetroturbine, a pod pridjevom vertikalna podrazumijeva se da je njena osa vrtnje vertikalna.
„Njena glavna razlika u poređenju sa postojećim vertikalnim vjetroturbinama Savoniusovog tipa jesu stacionarne lopatice koje usmjeravaju turbinu u idealan položaj u odnosu na smjer strujanja vjetra čime se izbjegava negativan otpor koji se javlja na već postojećim vertikalnim vjetroturbinama Savoniusovog tipa. Tako dobivamo do 50 posto bolji učinak u broju obrtaja rotora, a time i u količini uskladištene energije, u odnosu na postojeće vertikalne vjetroturbine,“ za Business magazine kaže Silmija Ferizović-Topoljak, voditeljica projekta.
Na ideju za realizaciju ovog projekta došli su posmatrajući već postojeće vertikalne vjetroturbine. Svoju pažnju i interesovanje usmjerili su u pravcu turbina Savoniusovog tipa gdje su uočili određene nedostatke koje su svojom inovacijom uspjeli prevazići te u određenoj mjeri pretvoriti u prednosti same turbine. Na pitanje koliko je trajao čitav proces od ideje do gotovog proizvoda, Ferizović-Topoljak kaže da taj proces još uvijek nije završen.
„Na osnovu napravljenog modela, koji je bio prva faza pretakanja ideje u opipljiv proizvod, ustanovili smo znatne prednosti i poboljšanja u odnosu na postojeće turbine, na osnovu kojih i možemo reći da imamo izuzetno uspješnu inovaciju. Sada smo u fazi gdje smo napravili prototip u stvarnoj veličini kojeg planiramo ispitivati u zračnom tunelu gdje ćemo dobiti konkretne podatke o iskoristivosti vjetra i izlaznoj snazi, nakon čega možemo reći da imamo gotov proizvod,“ dodaje Ferizović-Topoljak.
Porodični biznis
Zanimljivo je istaknuti da se u ovom slučaju radi o inovaciji koja bi mogla prerasti u porodični biznis. U realizaciji ovog projekta pored liderice Silmije Ferizović-Topoljak, učestvovali su i njeni brat i sestra Harun i Samida Ferizović, a pri izradi prototipa i pri modeliranju oblika lopatica imali su pomoć svog oca Aladina Ferizovića, koji posjeduje dugogodišnje iskustvo u području inovatorstva.
Da bi nastavili razvijati svoj proizvod i plasirati ga kako na bh. tako i na inozemno tržište, ovim mladim ljudim potrebna je tehnička, profesionalna i finansijska podrška. Interes za korištenjem vertikalnih vjetroturbina svakako postoji, posebno kod ljudi koji posjeduju vikendice gdje je ovaj vid iskorištavanja energije najisplativiji.
„Ukoliko nam u narednom periodu bude pružena tehnička i profesionalna pomoć u nastavku razvijanja, kako prototipa tako i samog biznisa može se u skoro vrijeme očekivati primjena našeg proizvoda, kako u BiH tako i šire. Cijena naše turbine bi se kretala oko 6.000 KM. Praktična primjena našeg proizvoda moći će se očekivati kada osnujemo naš biznis i krenemo sa poslovanjem, za šta nam je, naravno, potrebna finansijska pomoć,“ ističe Ferizović-Topoljak, te dodaje kako interes za plasiranje i na inozemno tržište postoji, ali da to trenutno nije moguće jer još uvijek nemaju registrovanu firmu.
Ovi mladi ljudi, bez obzira na sve prepreke, nastavit će raditi na unaprjeđenju ove inovacije daljnjim testiranjem prototipa.
„U planu je i još nekoliko projekata vezanih za vjetroturbine, odnosno usmjerili smo se u smjeru obnovljivih izvora energije te i sa drugim idejama namjeravamo učestvovati na sličnim takmičenjima,“ ističe Ferizović-Topoljak.
Anterfile: Izostala finansijska podrška
Osim projekta YEP, koji im je pružio pomoć putem svog Inkubatora poslovnih ideja u izradi biznis plana, nikakav vid druge, a ponajmanje finansijske podrške nisu imali. Pobjedom na IEEE Students and Young Professionals Kongresu, u konkurenciji 13 timova, ovi mladi ljudi iz Bihaća dokazali su da imaju kvalitetnu ideju te da postoji interes za njihov proizvod. Međutim, svi oni koji odluče pokrenuti vlastiti biznis u BiH, pored komplikovanih administrativnih procedura, kao primarni problem navode i nedostatak novčanih izdvajanja za razvoj poduzetništva.
„Najveći problem je u vidu finansijske podrške čiji nedostatak onemogućava razvoj ideja u koje je bitno investirati kako bi se one razvile preko prototipa do finalnog proizvoda,“ dodaje Ferizović-Topoljak.
