Vrijednost direktnih stranih ulaganja realiziranih tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini otprilike je na nivou ukupnog državnog budžeta od 950 miliona KM, procjena je Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, zasnovana na podacima o prilivu svježeg kapitala investitora iz inozemstva u prva tri prošlogodišnja kvartala.
“Kada je riječ o prilivu stranih ulaganja za prvih devet mjeseci 2017. godine, mi smo već u prvom kvartalu zabilježili rast od 28,7 posto u odnosu na isti period 2016. godine. U drugom kvartalu priliv stranog kapitala dosegao je povećanje od 66,8 posto, da bi treći kvartal pokazao rast za devet mjeseci od 60,6 posto, što je iznosilo 700 miliona KM. Mi smo već za devet mjeseci 2017 dosegli iznos koji je Direkcija za ekonomsko planiranje BiH predvidjela za cijelu godinu. Očekujemo da je trend rasta nastavljen i u četvrtom kvartalu 2017. godine, te da ćemo doseći iznos od 950 miliona KM. Kada govorimo o značajnom povećanju, misli se na povećanje postignuto za devet mjeseci 2017. u odnosu na devet mjeseci 2016., 2015. ili 2014. godine, kada smo imali niži priliv ulaganja u tom periodu“, ističe u izjavi za Business magazine Gordan Milinić, direktor Agencije, ujedno razjašnjavajući i nedoumice vezane za na prvi pogled neusklađene podatke kojima barata FIPA i onima dostupnim iz statistike Centralne banke BiH, u čijem DSI odjeljku se navodi iznos od 233,5 miliona KM za devet mjeseci 2017., dok se u platnom bilansu vrijednost prošlogodišnjih direktnih stranih investicija veže za iznos od 552,52 miliona KM.
“Različiti procenti povećanja investicija koji se često mogu naći u medijima, a odnose se na podatke Centralne banke, posljedica su različitih perioda koji se navode (prvi kvartal, polugodište ili tri kvartala) ili različitih metodologija, tj. da li se odnose na nekompletne podatke objavljene u okviru Tokova DSI (bez zadržanih zarada) ili na preliminarne podatke koji su dostupni u okviru Platnog bilansa (sa procijenjenim zadržanim zaradama).
Vrijednost 233,5 miliona KM odnosi se na podatke u okviru tokova DSI, a bez zadržanih zarada. Iznos od 630,8 miliona KM odnosi se na podatke u okviru platnog bilansa sa procijenjenim zadržanim zaradama (neto finansijska pasiva).
Navedeni iznos od 552,52 miliona KM odnosi se na neto direktna strana ulaganja, tj. odnos direktnih ulaganja u zemlju (strane u BiH) i direktne ulaganja iz zemlje (ulaganja iz BiH u inostranstvu).
S obzirom na to da se nadležnosti FIPA-e odnose isključivo na privlačenje direktnih stranih ulaganja u BiH i da se upiti koje FIPA dobiva odnose na DSI u BiH koristi se podatak neto finansijska pasiva, a koji se odnosi na direktna strana ulaganja u BiH“, precizira Milinić.
Na pitanje o sektorima na koje se odnosi glavnina direktnih stranih investicija realiziranih u prošloj godini, odnosno procentu ulaganja u proizvodnju te o greenfield investicija, koje su u prethodnim godinama bile izuzetno rijetke, Milinić precizira da su upravo proizvodne djelatnosti bile među najprivlačnijim za inozemne ulagače, a da nije manjkalo ni investiranja u potpuno nove privredne projekte.
“Djelatnosti u okviru kojih je zabilježeno najviše direktnih stranih ulaganja u prvih devet mjeseci 2017. su proizvodnja baznih metala (uloženo 43,6 miliona KM), poslovanje nekretninama (37,3 miliona KM), trgovina naveliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (35,4 miliona KM) te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (27,9 miliona KM).
Kao primjeri greenfield investicija u prethodnoj godini mogu se navesti Tarčin Forest Resort, Grad sunca i aquapark u Trebinju, Zeochem d.o.o. Zvornik i Pro 9 d.o.o. Žepče“, napominje Milinić.
Kada je, pak, riječ o direktnim stranim investicijama koje bi mogle biti realizirane ili barem početi da se realiziraju u ovoj godini, direktor FIPA posebno ističe Rudnik i termoelektranu Kamengrad, vrijednu 1,2 milijarde KM.
“U ekonomskom smislu, ovaj projekt može se okarakterizirati kao historijski, s obzirom na to da je vrijednost projekta viša od 1.000.000.000 KM, te uzimajući u obzir njegov značaj najprije za razvoj općine, kantona, a potom i države. Ujedno će predstavljati i jednu od najvećih investicija u BiH.
Vlada RS pregovara s kineskim partnerima i o izgradnji Bloka 2 Termoelektrane Gacko (navodila se mogućnost formiranja zajedničkog preduzeća, ali detalji o tome još nisu definirani)“, ističe Milinić, izdvajajući još nekoliko potencijalno velikih direktnih stranih investicija koje bi mogle u potpunosti oživjeti investicijski ciklus u BiH.
“Najavljen je i projekt Izgradnja Eko zone Korićani – Vlašić. Realizacija projekta, vrijednog oko 4,26 milijardi eura, planirana je u fazama i trajala bi 10 godina. Sadržaji u okviru ovog projekta (aerodrom, bolnica, rezidencijalni objekti, ski-centar, golf teren, aqua park, vještačko jezero, elektrana na biomasu i komunalni otpad….) trebali bi se graditi na površini od 20 kvadratnih kilometara na visoravnima planine Vlašić“, naglašava Milinić.
