Dok cijeli svijet drhti u neizvjesnosti od toga da li će se rekordni pad indeksa na američkoj berzi ispostaviti kao kratkotrajni kurcšlus ili finansijski cunami koji će se uskoro proširiti na Evropu i ostatak planete reprizirajući globalnu recesiju kakva je prije desetak godina također potekla s Wall Streeta, bosanskohercegovačko tržište vrijednosnh papira
tone neovisno od eksternih poremećaja te vrste, zaglavljeno između viška tržišnih barijera i manjka kvalitetnog tržišnog materijala. To se u prošloj godini manifestiralo ukupnim padom prometa dviju domaćih berzi od oko 358 miliona konvertibilnih maraka, što je poprilično dramatičan sunovrat imajući u vidu činjenicu da su Sarajevska i Banjalučka berza u 2017. godini zbirno prometovale tek nešto više od milijarde KM.
Prema godišnjem statističkom izvještaju, u 2017. godini na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od oko 533 miliona KM, za više od 220 miliona KM ili gotovo 30 posto manji nego godinu ranije, a ujedno su značajno smanjeni i broj transakcija i broj prometovanih vrijednosnih papira. Istovremeno, u gotovo svim berzanskim segmentima primjetan je i značajan pad kursa najprometnijih dionica (Sarajevska pivara 33,67 posto, Bosnalijek 9,62 posto, ZIF BIG 22,00 posto, ZIF Bosfin 21,88 posto…), odnosno slabljenje berzanskih indeksa (BIFX za 25,10 posto, SASX-10 za 18,54 posto).
“Uzročnik pada prometa u 2017. u odnosu na 2016. godinu je, prije svega, manja emisiona aktivnost Federacije BiH na primarnom tržištu. Tako je u 2016. godini FBiH emitovala dužničkih vrijednosnih papira u iznosu od 460 miliona KM, dok je u 2017. taj iznos bio 290 miliona KM. U 2016. godini obavljene su dvije prodaje manjinskih paketa dionica u vlasništvu FBiH – udio u Fabrici duhana Sarajevo (promet od 42,7 miliona KM) i Bosnalijeku (promet od 23,38 miliona KM)“, u izjavi za Business magazine silaznu putanju berzanske statistike objašnjava Tarik Kurbegović, direktor Sarajevske berze.
Drastičan pad godišnjeg prometa zabilježen je i na Banjalučkoj berzi (BLSE), gdje je lani prometovano samo 478 miliona KM, za 138 miliona KM manje u odnosu na 2016. godinu. U ukupnom prometu, obveznice i trezorski zapisi učestvovali su sa 81 posto, što ukazuje i na smjer u kojem treba tražiti uzroke navedenog pada, koji su praktično isti kao i u slučaju Sarajevske berze.
“Redovan promet u 2017. bio je manji za 68 miliona KM u odnosu na godinu ranije, dok je promet iz javnih ponuda hartija od vrijednosti bio manji za oko 73 miliona KM.
Manji obim javnih ponuda uticao je na pad prometa“, napominju iz Banjalučke berze, navodeći da u prošloj godini nije bilo značajnijih promjena na tržištu te da investitori i dalje više kupuju obveznice, dok interesovanje za dionice godinama stagnira.
“Očekivanja su da će u 2018. godini najveće interesovanje investitora biti za dužničke instrumente, kao i prethodnih nekoliko godina“, procjenju izglede za ovu gdinu iz BLSE.
Miloš Grujić, član Udruženja ekonomista RS SWOT, s druge strane, podsjeća da je u posljednje vrijeme sa berze delistiran značajan broj preduzeća čijim se hartijama više ne trguje i da je to jedan od razloga pada prometa.
“Skoro polovina svih listiranih preduzeća imalo je neku vrstu transformacije – ili je povučeno sa berze ili je otišlo u stečaj, tako da se smanjio broj vlasničkih hartija. Samo po tom osnovu promet akcijama dosta je smanjen.
Zadnjih godina dominiraju državne hartije od vrijednosti, veoma malo je bilo korporativnih emisija, a tek nešto malo municipanih“, ističe Grujić, uz opasku da je na razvijenim tržištima veće tržište duga od tržišta dionica.
Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke, koja je putem svojih brokerskih odjela aktivan i jedan od uspješnjih aktera na bosanskohercegovačkom tržitu vrijednosnih papira, pak, također ističe da je “značajan uticaj na ukupan promet na bh. berzama proteklih godina imao promet na primarnom tržištu, te smanjenje obima emitovanja trezorskih zapisa“.
“Slaba likvidnost redovnog berzanskog prometa na sekundarnom tržištu negativno utiče na kretanje cijena, a što se odražava na negativu performansu ključnih berzanskih indeksa.
Pozitivnan aspekt finansiranja putem tržišta kapitala predstavlja odluka Vlade Kantona Sarajevo o zaduženju putem emisije obveznica u 2017. godini. Također, tu je i izmjena zakonske regulative za oblast investicionih fondova u Republici Srpskoj a koja nalaže obavezu transformacije zatvorenih investicionih fondova u otvorene investicione fondove. Okončanje transformacije bi trebalo imati pozitivan uticaj na berzanski promet u budućem periodu.
Trendove u ovoj godini je teško predvidjeti s obzirom da problemi sa kojima se suočavaju učesnici na tržištu kapitala nisu otklonjeni“, dijagnosticira Dobnigg stanje na domaćem tržištu vrijednosnih papira.
