Obnovljiva i ekološki prihvatljiva energija sunca nudi brojne mogućnosti za rješavanje problema snabdijevanja energijom sa kojima se čovječanstvo suočava. Posljednjih nekoliko decenija ovaj vid sakupljanja i korištenja energije izaziva pažnju javnosti, a proizvodnja tehnologija zasnovanih na korištenju sunčeve energije i njihova komercijalna upotreba je u porastu. Jedan zanimljiv i koristan način korištenja ove vrste energije razvili su tuzlanski studenti. Naime, tim mladih ljudi na čelu sa Harisom Selmanovićem razvio je Parasolarsolarni suncobran. U timu pored Selmanovića su još Amer Muratović, Amerlina Muratović, Emir Tučić i Alija Pekarić.
Parasolar su suncobrani koji pored zaštite od sunca nude i obnovljivi izvor energije. Suncobrani su namijenjeni za ugostiteljske objekte koji žele svojim gostima pružit usluge koje zahtijevaju električnu energiju. Parasolar im daje energetsku fleksibilnost, jer dobijaju električni izvor koji nije spojen na energetsku mrežu, a energija koju prikupi može se koristiti na licu mjesta, bez obzira koliko je suncobran udaljen od glavnog objekta. Cilj je da u saradnji sa kompanijama koje već proizvode suncobrane, prošire njihovu ponudu sa novim proizvodima koji inkorporiraju mogućnost korištenja solarne energije.
Udružene snage
“Na ideju sam došao sjedeći sa kolegom u ljetnoj bašti ugostiteljskog objekta. Prije svega, bilo nam je vruće, jer ventilatori koje koristi objekat nisu imali dovoljno dug kabal da dosegnu do nas, a i baterija na mom telefonu se ispraznila. Pomislili smo da bi bilo izuzetno korisno i privlačno da pomoću suncobrana ispod kojeg sjedimo možemo napuniti telefon ili uključiti neku vrstu ventilatora koji se napaja solarnom energijom”, kaže za Business magazine idejni tvorac Haris Selmanović.
Prvi prototip koji omogućava napajanje dva telefona i laptopa, razvijen je udruženim snagama pet studenata sa Fakulteta elektrotehnike, Ekonomskog i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Cilj prototipa je da se testira ponašanje solarnih panela u različitim uslovima.
Iako predstavljen tek nedavno, tačnije početkom decembra u okviru IEEE Student and Young Proffesional Congressa, zahvaljujući projektu YEP I GOPA-u uspostavili su kontakt sa kompanijom Eden Garden iz Istočnog Sarajeva, koja je zainteresirana za saradnju nakon što finaliziraju proizvod.
“S obzirom na to da Eden Garden uspješno posluje na lokalnom i međunarodnom tražištu, upoznati su sa najnovijim trendovima i predviđaju da bi jedan ovakav proizvod definitvno imao svoje mjesto na tržištu,” dodaje Selmanović.
Prototip su uspjeli izraditi za manje od sedam dana, a trenutno rade na novoj verziji za koju su izdvojili mnogo više vremena.
“Pokušavamo implementirati i druge potrošače koji su zanimljivi ugostiteljskim objektima. To je proces eksperimentiranja i traženja najefikasnijeg rješenja i očekujemo da će trajati barem još nekoliko mjeseci imajući u vidu da smo svi u timu studenti,” ističe Selmanović.
Izrada finalnog proizvoda zahtijeva dosta vremena. Biznis plan su uz pomoć YEP-a već razvili te je sada na timu da nastavi testiranje. Realna očekivanja su da bi gotov proizvod trebao biti na tržištu sredinom proljeća, kada će biti određena i konačna cijena.
Brojne mogućnosti
Pri istraživanju tržišta obavili su razgovore sa vlasnicima ugostiteljskih objekata koji su pokazali veliko interesovanje za proizvod. Odlučili su da promijene prvobitni koncept te da solarne suncobrane ne proizvode sami, već u saradnji sa kompanijama koje ih već proizvode.
Pored osvajanja bh. tržišta, plasman na inozemno tržište neizostavan je faktor u lancu koji vodi do uspješnog biznisa. Prodajne cijene suncobrana su i do tri puta veće kada su u pitanju kompanije koje proizvode suncobrane u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, te je i zarada od poslovanja sa takvim kompanijama daleko veća.
“U prvoj godini poslovanja, ekskluzivnu saradnju planiramo ostvariti sa kompanijom Eden Garden koja nas je do sada podržavala, jer posjeduju resurse i pristup tržištu što je dovoljno za naše prvo poslovanje. Mislimo da se nalazimo u odličnoj poziciji ukoliko kreiramo proizvod koji očekujemo, ali do tada nas čeka mnogo testiranja i prototipa. S obzirom na to da tržište solarne energije svake godine mnogo napreduje, postoji mnogo prostora za razvoj naše ideje,” dodaje Selmanović.
Administrativne prepreke su najveći problem sa kojim se susreću svi oni koji žele pokrenuti biznis u BiH. Rijetki su slučajevi u kojima su državne institucije dale poticaj poduzetnicima, ne samo novčano, nego zakonski i adminstrativno kako bi osnažili slobodno tržište, posebno kada su u pitanju mala i srednja preduzeća.
“Donosioci odluka, čak i oni sa uspješnom pozadinom u biznisu, nisu dovoljno ekonomski obrazovani ili osviješteni da shvate da slobodno tržište i kapitalizam, kojim se vole pohvaliti, nisu stvarni. Jedina konkurencija koju imamo na tržištu je konkurencija političkih partija i subjekata koje one podržavaju, jer imamo kapitalizam u kojem određeni dobijaju beneficije od države i tek u takvom položaju posjeduju slobode koje imaju manje-više sve kompanije u zemljama koje žive od poduzetništva. Ukratko, mnogo je duži process pokretanja biznisa i država se mnogo više miješa u svaki aspekt ekonomije,” dodaje Selmanović.
Da su nam uslovi kakve imaju inovatori u EU!
Evropska unija nastoji da kroz razne vidove podrške potakne razvoj novih tehnologija s ciljem stvaranja uređaja kojima će se s jedne strane postići veća energetska efikasnost, a s druge olakšati industrijska proizvodnja. Činjenica je da mladi inovatori u državama EU imaju veće mogućnosti ukoliko žele pokrenuti vlastiti biznis, a jedna od prednosti su centri u koje mogu doći da rade na svojim prototipima.
“Na temperaturi nekoliko stepeni ispod nule, do kasno u noć radili smo na našem prototipu, dijelove smo dobili desetak dana prije Kongresa na kojem smo izlagali, a čitav proces nam je otežavao i nedostatak adekvatnih alata koje smo morali posuđivati. Mnogo je jednostavnije i praktičnije učlaniti se u jedan od centara i onda dolaziti kad god možete, eksperimentirati sa alatima i materijalom koji se tu nudi. Prednost zajedničkog prostora je i činjenica da će tu uvijek biti neko ko zna nešto što ne znamo i ko nam može pomoći sa nekom sugestijom i prijedlogom,“ kaže Selmanović.
