Koliko su predstavnici vlasti u BiH efikasni dovoljno govori podatak da je izrada državne strategije ruralnog razvoja na državnom nivou započeta još 2009. godine.
Pa, ipak, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Vijeće ministara BiH usvojilo je početkom godine Prijedlog strateškog plana ruralnog razvoja BiH 2018 – 2020, koji osigurava široki okvir koji će voditi postepenom usklađivanju poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH s najboljim praksama Evropske unije i čime se stvaraju uvjeti da domaći poljoprivredni proizvođači kroz projekte dobiju milionska sredstva iz fondova EU. Strateški plan ruralnog razvoja u potpunosti poštuje nadležnosti entiteta, a u njegovoj izradi ravnopravno su sudjelovali predstavnici entitetskih vlada, čiji su zahtjevi maksimalno uvaženi.
Podsjećamo, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je u više navrata pozivao na hitno usvajanje strategije ruralnog razvoja BiH, nakon čega je Vlada Republike Srpske posljednjeg radnog dana prošle godine dala pozitivno mišljenje na ovaj strateški okvirni dokument, koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri.
Ciljevi i prioriteti
Cjelovit razvoj ruralnih područja bitan je zbog diverzifikacije ruralne ekonomije koja se u vrijeme savremenih strukturnih procesa suočava s brojnim problemima i općenito sve lošijim socio-ekonomskim pokazateljima koji čine ovaj prostor pasivnim i nepoželjnim za život. Strateške pripreme, institucionalna rješenja i koordinacija te administrativni kapacitet uslovi su koje nameće Evropska komisija, a koji su potrebni za pripremu i efikasno privlačenje sredstava iz fondova EU.
Usvajanje Prijedloga strateškog plana ruralnog razvoja BiH od strane Vijeća ministara BiH važan je korak na ovom putu.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, za Business magazine su naveli da strateški ciljevi definirani u okviru Strateškog plana ruralnog razvoja BiH podrazumijevaju stabiliziranje dohotka i izjednačavanje uslova poslovanja sa okruženjem, jačanje konkurentnost kroz povećanje investicija i unapređenje znanja, unaprjeđivanje tržišnosti kroz rast dodatne vrijednosti, kvalitete i sigurnosti poljoprivrednih proizvoda te bolje povezivanje sudionika unutar lanaca vrijednosti, održivo upravljanje resursima i prilagođavanje klimatskim promjenama, poboljšavanje kvalitete života stanovništva u ruralnim prostorima, kao i unaprjeđivanje institucionalnih kapaciteta i harmoniziranje pravnog okvira radi približavanja zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU.
“Direktna podrška poljoprivrednicima po grlu i hektaru na razini zemalja okruženja, podrška investicijskim projektima poljoprivrednih poduzeća, proizvođačkih grupa i prerađivača (ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju, opremu, objekte, sisteme za navodnjavanje i odvodnju, podizanje voćnjaka i vinograda, nabavu stoke, proizvodnju bioenergije, izgradnja skladišta za voće i povrće, pogona za preradu i sl.), podrška projektima stručnog usavršavanja, razvoja znanja i savjetodavnim uslugama u funkciji jačanja poljoprivredne proizvodnje i prerade, podrška projektima ulaganja u ruralnu infrastrukturu i poboljšanje dostupnosti usluga ruralnom stanovništvu, podrška uspostavi i jačanju infrastrukture kvaliteta (uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta) i sistema sigurnosti hrane i zaštite zdravlja životinja i biljaka i podrška razvoja administrativnih kapaciteta i IT sistema u funkciji pridruživanja EU konkretne su mjere kojima trebamo postići strateške ciljeve definirane u okviru Strateškog plana”, rekli su iz Federalnog ministrarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Ukratko, Strateški plan teži jačanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora s ciljem što boljeg pozicioniranja na domaćem i stranim tržištima, uspostavi sistema sigurnosti hrane koji će omogućiti nesmetan izvoz naših proizvoda, te provođenje aktivnosti neophodnih za približavanje i integriranje u EU sistem.
“Prvi prioritet Strateškog plana je podržati investicije u nove objekte, mehanizaciju i opremu kako na poljoprivrednim gospodarstvima, tako i u prehrambenoj industriji. Da bi investicije mogle biti finansirane treba kreirati kreditne linije koje će poljoprivrednicima osigurati povoljne uvjete zaduženja (dugi rok otplate i niske kamatne stope), jednostavan pristup kreditima bez suvišne papirologije i prevelikih zahtjeva po pitanju kolaterala. U ovim aktivnostima primarna je uloga nadležnih ministarstava, ali i razvojnih i poslovnih banaka. Prioritet je i uspostaviti sistem sigurnosti hrane kroz preuzimanje EU acquisa za tu oblast, jačanje nadležnih institucija, inspekcija i akreditacija laboratorijskih metoda. Ovaj sistem treba stvoriti vjerodostojan okvir nadzora nad hranom prihvatljiv našim vanjskotrgovinskim partnerima, a što je preduvjet za nesmetan izvoz na strana tržišta. Osim toga, treba raditi i na uvođenju međunarodnih standarda kvalitete (ISO, HCCP, GlobalGap, Halal i sl.) koji olakšavaju nastup na stranim tržištima i povećavaju stepen povjerenja potrošača u proizvode koji imaju takve certifikate. Još jedan prioritet je transfer znanja i informacija prema poljoprivrednicima putem razvoja poljoprivredne savjetodavne službe, ali i izravnog povezivanja centara znanja (fakulteti, zavodi, srednje škole) sa proizvodnjom i proizvođačima. Velika je važnost preuzimanja pravne stečevine EU (acquis) te uspostave neophodnih struktura u BiH za uspješnu implementaciju poljoprivredne politike slične onoj u EU. Pod strukturama podrazumijevamo ne samo organe uprave nego i informacijske baze podataka neophodne državnim, entitetskim i kantonalnim organima za provođenje poslova iz njihove nadležnosti. Osim toga ispunjavanje nevedenih obaveza neophodno je i zbog integracije BiH u EU sistem zajedničke poljoprivredne politike”, rekli su iz Federalnog ministarstva za Business magazine.
Obrnuti redoslijed
Iako je pravilo da svaka strategija na državnoj razini bude tek okvir za kreiranje strateških i programskih dokumenata na nižim razinama, pa je tako trebalo biti i u slučaju Strategije ruralnog razvoja, a to je dodatno potkrijepljeno i Zakonom o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoja BiH – entiteti su već imali izrađene strategije, a Brčko Distrikt je bio pri kraju tog procesa.
Iz tog razloga je zatraženo da te strategije budu polazna osnova za izradu Strateškog plana ruralnog razvoja BiH koji u potpunosti poštuje nadležnosti entiteta.
“Postojala je opasnost da nova strategija u nekim dijelovima bude oprečna sa postojećim strategijama entiteta, što bi moglo dovesti do poteškoća u njihovoj realizaciji. Na kraju smo se dogovorili da Strateški plan preuzme sve ključne elemente postojećih strategija što i nije bilo teško jer su one već bile međusobno vrlo kompatibilne. Kad se s tim pristupom složila i EU strana pristupljeno je izradi Strateškog plana na toj osnovi, rekli su iz Federalnog ministarstva.
Međutim, upitno je u kojem smislu je Strategija nagovještaj boljih dana za poljoprivredu i ruralni sektor BiH, kada nemamo ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.
“Ukoliko bismo imali ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou i ako bi ono raspolagalo sa svim potrebnim ovlastima, onda bi to zasigurno značajno olakšalo implementaciju Strateškog plana. Međutim i Sektor za poljoprivredu pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa može puno učiniti prije svega na koordinaciji aktivnosti unutar zemlje, ali također i na koordinaciji sa EU i drugim zainteresiranim stranama izvan BiH. Također, veliku ulogu u realizaciji Strateškog plana imaju entitetska ministarstva poljoprivrede, Brčko Distrikt odjel za poljoprivredu i kantonalna ministarstva poljoprivrede, a uz odgovoran pristup i dobru volju možemo osigurati provođenje ključnih dijelova Strateškog plana i u postojećim uvjetima”, rečeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Uspješna implementacija Strategije svakako bi omogućila rast konkurentnosti, povećanje kvalitete i sigurnosti proizvoda, supstituciju uvoza i ekspanziju izvoza poljoprivrednih proizvoda, poboljašnje životnog standarda ruralnog stanovništva i ubrzano ispunjavanje obaveza preuzetih u procesu EU integracija. Ukoliko ovo postignemo, sigurni smo da će dobrobit osjetiti ne samo poljoprivredni proizvođači, prehrambena industrija i potrošači, nego i naše društvo u cjelini. Tek tada ćemo shvatiti kolika je važnost ovog dokumenta i koliko smo štete pretrpjeli zbog odgađanja njegovog usvajanja.
