Švicarska centralna banka Swiss National Bank (SNB) obznanila je početkom januara da je u 2017. ostvarila rekordnu dobit u iznosu 54 milijarde švicarskih franaka, odnosno 55 milijardi dolara. SNB je time ostvarila dobit jednaku osam posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Švicarske te se popela na sam vrh ljestvice svjetskih banaka po veličini ostvarenog profita. Usporedbe radi, ako bi američke Federalne rezerve ostvarile profit sličnog obima u razmjerama ekonomije Sjedinjenih Američkih Država, on bi iznosio oko 1,5 triliona dolara. Godišnji profit Federalnih rezervi u posljednjih nekoliko godina iznosio je oko 100 milijardi dolara. SNB je u 2016. imala profit od 24,5 milijardi franaka, odnosno 25,4 milijarde dolara ili oko 3.000 dolara po stanovniku.
Dividende na maksimumu
Ovogodišnja, duplo veća zarada Švicarske centralne banke u odnosu na godinu ranije među najvećima je u cjelokupnom korporativnom svijetu. Inače, riječ je o jednoj od rijetkih centralnih banaka s dionicama ponuđenim na berzi. Vrijednost dionica Švicarske centralne banke više je nego udvostručena u protekloj godini. Quartz piše da je SNB zaradila tek nešto manje od kompanije Apple Inc. koja je u 2017. prijavila 57,5 milijardi dolara profita, sudeći po podacima koje donosi FactSet. Od svih izlistanih kompanija u svijetu, zarada Švicarske centralne banke udobno se smjestila na trećem mjestu. Na prvom je Samsung sa 59,1 milijarde dolara zarade, a švicarska banka stoji bolje od četiri velike kineske banke, Microsofta, Alphabeta i JPMorgana.
Osim rasta vrijednosti dionica, na dobit Švicarske centralne banke uticao je pad vrijednosti franka od 8,4 posto u odnosu na euro, piše Bloomberg, najveći od nastanka evropske valute, usljed čega je banka nagomilala 49 milijardi franaka stranih rezervi u protekloj godini. Vrijednost od rezervi zlata povećana je za oko tri milijarde franaka, a švicarskih franaka za oko dvije milijarde franaka. Većina imovine SNB-a je u stranim valutama, što je izdvaja od drugih centralnih banaka, a budući da je u protekloj godini vrijednost franka oslabila, to je stranu imovinu učinilo vrijednijom. Variranje vrijednosti domaće valute nije uvijek radilo u korist banke te je 2015. usljed naglog jačanja franka SNB zabilježila rekordni gubitak od više od 23 milijarde franaka. Činjenica da stranci i dalje najradije ulažu svoje vrijednosti i novac u Švicarsku također je doprinijela rekordnoj zaradi Švicarske centralne banke.
SNB po mnogočemu nije kao druge centralne banke. Druge centralne banke većinu svog profita prosljeđuje vladama svojih zemalja, ali to nije slučaj sa Švicarskom centralnom bankom. Neuobičajeno za centralnu banku, Švicarska centralna banka, čiji su najveći dioničari javne institucije, uključujući kantonalne vlade i banke, također ima oko 2.000 privatnih dioničara i mora prijavljivati profit baš kao i bilo koja druga izlistana kompanija. Ovogodišnji profit švicarske banke izlistane na berzi u Cirihu znači da dioničari mogu očekivati da će dobiti dividende u iznosu 15 franaka po dionici, što je zakonski maksimum. No, treba reći i da dioničari imaju vrlo malo uticaja na način vođenja banke. Novčana suma koju će Švicarska centralna banka usljed svog enormnog profita ostvarenog u 2017. proslijediti federalnoj vladi i 26 švicarskih kantona iznosit će oko dvije milijarde franaka, što je zakonski ograničena suma do 2020. godine.
Ulaganje u inostranstvu
Švicarska centralna banka ogromnom količinom novca, obveznica i dionica čija vrijednost iznosi oko 800 milijardi dolara danas brani vrijednost franka, sprečavajući njegovo daljnje jačanje koje bi bilo pogubno za švicarsku ekonomiju, a u te svrhe služila se i štampanjem novca. Prejaka valuta učinila bi, naime, švicarske izvozne proizvode nekonkurentnima na svjetskom tržištu. SNB svoja prikupljena sredstva dosad je ulagala samo u inostranstvu, ali ne i kod kuće te danas ima dionice vrijedne i nekoliko milijardi dolara u najprofitabilnijim američkim kompanijama kakve su Amazon, Microsoft, Exxon Mobil, Johnson&Johnson i Facebook, a osim udjela u nekim od najuspješnijih kompanija svijeta švicarska banka posjeduje i vrijedne nekretnine.
Još prije pola godine, u Švicarskoj je započela žustra debata upravo o ovom problemu: šta bi zemlja trebala učiniti sa svim tim novcem i zašto može imati 2,7 milijardi dolara vrijedne dionice kompanije Apple, ali ne može ulagati na domaćem tržištu. Brojni zakonodavci i ekonomisti smatraju da bi dio svog ogromnog novca SNB trebala investirati kod kuće. Aktuelni zakon koji je na snazi do 2020. dozvoljava distribuciju profita u maksimalnom iznosu od dvije milijarde franaka godišnje, a više od 20 švicarskih parlamentaraca smatra da bi ovaj zakon trebalo promijeniti te su u junu podržali prijedlog izmjene zakona koji je predstavila socijalistkinja Susanne Leutenegger Oberholzer, izvijestio je tada MSN.
Oberholzer predlaže osnivanje državnog fonda koji bi koristio dio rezervi i profita Švicarske centralne banke i za razliku od same SNB mogao ulagati u Švicarskoj bez straha od povećanja vrijednosti švicarskog franka, podstičući time dugoročni rast. „Dio rezervi ili makar profita koji banka ostvaruje trebao bi ubuduće biti investiran u projekte od interesa javnosti i budućih generacija, uključujući infrastrukturne investicije i industrije od strateškog značaja“, navedeno je u prijedlogu izmjena zakona. Švicarska centralna banka ostala je skeptična prema ovoj ideji, a njeni rukovodioci zainteresovani da zadrže novac u rukama banke. No, sa sve većim profitom koji SNB ostvaruje, banci postaje sve teže boriti se protiv ove ideje.
Prodaja dionica kompanije Apple koje posjeduje i preusmjeravanje tog novca u, recimo, izgradnju puteva, povećala bi vrijednost franka, što bi potkopalo napore koje Švicarska centralna banka ulaže posljednje dvije godine, tvrde protivnici izmjena zakona. Vlada može uraditi šta god želi s dijelom profita koji joj Švicarska centralna banka ustupa svake godine, dodaju. Brojne druge države nemaju problem s državnim fondovima: Norveška putem državnog fonda upravlja svojim naftnim bogatstvom, a Kina i Singapur stranim rezervama. Ono što Švicarsku izdvaja jeste činjenica da franak nije samo valuta, nego se ponaša kao roba, slično kao zlato ili nafta, a njegova snaga, naročito u vremenima globalne nestabilnosti, pokazala se postojanom zahvaljujući bogatoj ekonomiji i niskom dugu Švicarske.
Prijedlog zakona predviđa da bi se u državni fond svake godine moglo prikupiti 15 milijardi franaka bez da se na bilo koji način dovede u pitanje stabilnost cijena ili vrijednosti franka. Banka, međutim, nije istog mišljenja. Direktor Švicarske centralne banke Thomas Jordan izričito smatra da se imovina SNB-a ne bi trebala koristiti za formiranje državnog fonda. „Odlučno smo protiv ideje da se rezerve SNB-a koriste za državni fond. Naše rezerve stranih valuta nisu samo novčanice koje držimo ispod madraca. Imamo sofisticiranu, vrlo razvijenu politiku investicija“, izjavio je Jordan za Bloomberg. Čelnici banke više puta su ponavljali isto mišljenje, naglašavajući da Norveška nije dobra usporedba jer prihod generira od nafte i poreza, dok u švicarskom slučaju nije tako i da bi formiranjem državnog fonda švicarska ekonomija mogla ući u period „ekstremne nestabilnosti“.
