O tome koliko različitih agencija, uprava, direkcija i drugih organa imamo na nivou države BiH pisali smo u prošlom broju Business magazinea. Na nivou entiteta situacija je još složenija, naročito u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog usloženosti sistema administracije.
Agencija za državnu službu Federacije BiH predstavlja stručnu službu Vlade FBiH koja je, između ostalog, nadležna za osmišljavanje i sprovedbu strateškog okvira za upravljanje ljudskim potencijalima u organima uprave u FBiH. U tom dijelu poseban dio posvećuje se vođenju i ažuriranju evidencija-registra o broju zaposlenih, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima o državnoj službi. U proteklom periodu, Agencija je inicirala određene aktivnosti u cilju stvaranja podloge za reorganizaciju organa uprave na funkcionalno-organizacionom i službeničkom nivou.
„Kroz naše istraživanje zaključili smo da subjekti sa javnim ovlaštenjima zapravo čine i najveći dio javnog sektora. Ukupan broj organa uprave u FBiH, za koje Agencija vodi evidenciju iznosi 361. Detaljnom analizom stanja, možemo zaključiti da organi uprave i upravne organizacije čine tek 22,7 posto od ukupnog broja subjekata (1.587) koji su predmet analize, a obuhvataju organe uprave, upravne organizacije, pravna lica sa javnim ovlaštenjima i javne ustanove u FBiH. Posmatrano sa kadrovskog aspekta, ovaj dio javnog sektora čine ne samo državni službenici već i policijski službenici, zdravstveni radnici, zaposleni u obrazovanju i javnim ustanovama i slično. Projektovana finansijska sredstva za ovaj dio javnog sektora iznose 9,2 milijarde KM za 2017. godinu. Od ovog iznosa 1,9 milijardi KM namijenjeno je za plaće svim službama na godišnjem nivou, a 1,7 milijardi KM za materijalne troškove i druge beneficije“, pojašnjava Begić.
11 različitih nivoa vlasti
Skeniranjem stanja utvrđeno je da samo na federalnom nivou ima 59 organa uprave i upravnih organizacija koji su u sistemu državne službe te 30 subjekata sa javnim ovlaštenjima (vanbudžetski korisnici) koji nisu u sistemu državne službe i na njih se ne primjenjuju aktuelne odredbe Zakona o državnoj službi BiH. Tako, naprimjer, u sistemu državne službe nisu Agencija za bankarstvo FBiH, Agencija za kvalitet i akreditaciju FBiH, Agencija za nadzor osiguranja FBiH, Agencija za privatizaciju FBiH, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zbrinjavanje djece i omladine, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH, Fond za zaštitu okoliša FBiH, fondovi za bibliotečku djelatnost, studentske zajmove, profesionalnu rehabilitaciju i sl.
„To su, dakle, subjekti sa javnim ovlaštenjima koje formiraVlada ili Parlament FBiH, u cilju implementacije politika od javnog interesa. Analize dalje ukazuju da je za šest vanbudžetskih korisnika (samostalne neprofitne organizacije) u 2016. godini izdvojeno 11.428.928 KM za plaće 163 zaposlenika, odnosno, 4.186.000 KM za materijalne troškove. Prosječna mjesečna plaća zaposlenih u neprofitnim organizacijama iznosi 5.843 KM, dok za budžetske korisnike FBiH iznosi 2.463 KM“, ističe Begić.
U FBiH još uvijek nije urađen sistemski analitički pristup funkcionalnosti organa kako bi se utvrdilo preklapanje određenih funkcija i uticalo na smanjenje prenormiranosti i neharmoniziranosti propisa.
„Prosječna starosna dob zaposlenika u organu uprave je 48,7 godine, što ne obećava pozitivne promjene neophodne u reformskom procesu. Podsjećamo na obavezu državne administracije da bude kompetentna i sposobna da preuzme obaveze koje proizilaze iz procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji“, kaže Begić.
Nadogradnja znanja svih zaposlenika je neophodna, posebno za kategoriju rukovodećih državnih službenika i razvoj njihovih kompetencija.
„Agencija je poduzela određene aktivnosti u osmišljavanju posebnih programa obuke za rukovodeće državne službenike, ali se javlja otpor kod rukovoditelja organa da učestvuju jer teško prihvataju promjene, a još teže mijenjaju stavove po pitanjima koja su od značaja za procese rada u državnoj službi“, upozorava Begić.
Katalog radnih mjesta
Također, Begić skreće pažnju na činjenicu da sistem kadrovskog planiranja nije zaživio niti je povezan sa strateškim prioritetima organa. Kao posljedica toga, pravilnici o unutrašnjoj organizaciji ne donose se u skladu sa stvarnim potrebama i reformskim procesima, već se prilagođavaju postojećoj strukturi zaposlenih.
„U tom pravcu, Agencija je proslijedila inicijativu Vladi FBiH. Tim dokumentom koji smo nazvali Uslovi i način organizacije organa uprave bi se, konačno, pravilnici o unutrašnjoj organizaciji u svim organima na jednak način sačinili, na osnovu čega bi Agencija pokrenula inicijativu o izradi kataloga svih radnih mjesta u organima uprave FBiH. Ne može više državna uprava biti statična, a okruženje u kojem ona djeluje je dinamično. Jer dinamična uprava predstavlja preduvjet za bolje poslovanje, investiranje te otvaranje novih radnih mjesta“, zaključuje Begić.
Harmonizirati trošenje sredstava
Sa 31. oktobrom 2017. godine u FBiH su na različitim nivoima zaposlena 7.074 državna službenika. U organima gdje je osnivač FBiH 2.188, tamo gdje je osnivač kanton 2.212 , grad 268, a općine 2.406.
„Trend je da se broj državnih službenika povećava tamo gdje su osnivači kantoni i gradovi. Svi u svome ataru žele urediti određenu oblast pa se javlja potreba za novim organizacijama. Niko neće da koristi član 3. Ustava FBiH, u kojem je navedeno da kada su u pitanju podjele nadležnosti između federalnih i kantonalnih vlasti oko svih zajedničkih pitanja mora se dogovarati. Do sada se ni o jednom segmentu nije dogovaralo“, kaže Begić.
Kao primjer navodi 12 zavoda u oblasti zdravstva koji godišnje troše oko 1,1 milijardu KM.
„Kada bi se znalo kako se upravlja tim sredstvima sigurno je da bismo imali kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Ovako, sa 12 nivoa i institucija veoma je teško harmonizirati trošenje sredstava“, upozorava Begić.
