Filmovi, crveni tepih, zvijezde, blicevi fotoaparata, zabave, grad pun turista – sve to prati filmske festivale u Berlinu, Veneciji, Cannesu, ali i u Sarajevu. Sarajevo Film Festival nema tako dugu tradiciju i po brojnim parametrima nije tako velik kao festivali u pomenutim gradovima, ali je jedini filmski festival u svijetu, koliko znamo, nastao sa željom da se slavi život.
Trenutno je najvažniji kulturni događaj na Balkanu i jedan od najprepoznatljivijih bh. brendova u svijetu. Filmski radnici iz ovog dijela Evrope, ali i šire, priželjkuju da selektori SFF-a izaberu baš njihov film među stotinama drugih.
FILM I TURISTI
Za njima u Sarajevo dolaze i turisti, željni dobrih filmova i zabave u dugim, ljetnim noćima, a ovdašnje stanovništvo godišnje odmora planira prije ili poslije Festivala. Nikako za vrijeme njegovog trajanja, jer bi tada propustili vrijeme u kojem grad živi „sto na sat“.
Sarajevo Film Festival je, očito, jako važna karika u ovdašnjem društvenom i kulturnom životu, ali i u izgradnji (dobrog) imidža Bosne i Hercegovine.
Razvoju Sarajevo Film Festivala kao brenda najviše je doprinijela jasna vizija ljudi koji su ga pokrenuli, njihova ustrajnost i beskompromisna posvećenost kvalitetu. Radili su najbolje što su mogli u datim okolnostima. Isto čine i danas.
Priča o Sarajevo Film Festivalu započela je 1995. godine, pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva. Nastao je iz prkosa i želje da se pomogne obnova civilnog društva te tako održi kosmopolitski duh Grada.
Pokrenuli su ga tadašnji uposlenici Obala Art Centra, koji su vodili prvo ratno kino. Kako je to izgledalo opisao je Mirsad Purivatra, današnji direktor SFF-a.
“Interes je bio veliki. Ljudi su dolazili zbog filma, ali su isto tako dolazili i da se vide. Da vidimo ko je živ, ko je u Sarajevu, da pričamo priče. Upravo u ratnom kinu nastala je ideja za festival. Tada smo zaključili da to mora biti ljetni festival, da slavimo život sa filmom. Prvi festival se čak zvao Prvi ljetnji filmski festival koji, nažalost, zbog velike borbe u Sarajevu u šestom mjesecu nije ni održan pa smo ga premjestili za kraj desetog mjeseca”, kaže Purivatra.
U toku 12 dana festivala 1995. godine prikazano je 37 filmova. Festival je posjetilo 15.000 gledatelja, a sve projekcije bile su potpuno rasprodane.
Najteže od svega te godine, kako kaže Purivatra, bilo je donijeti kopije filmova u Sarajevo.
“Jedna sama kopija na traci teška je oko 30 kilograma. Tada su autori koje danas znamo kao klasike svjetskog filma, Leos Carax, ili Alfonso Cuaron, ili Milčo Mančevski, odlučili da dođu u Sarajevo i da rizikuju svoje živote. Naravno, morali su sa sobom da nose i filmske trake. Tako da je jedan Leos Carax, koji možda teži ukupno 60 kilograma, nosio svoja tri filma. I to je sve dolazilo u Sarajevo starim putem preko Igmana”, kazao je Purivatra.
VISOKI STANDARDI
Napraviti filmski festival, pogotovo u vrijeme rata, bio je ogroman izazov. Prvobitna ideja, od koje nisu odstupili, bila je da festival ne bude upamćen po kvantitetu, već po kvalitetu. I da traje.
Od tada su prošle 23 godine, tokom kojih je Sarajevo Film Festival izrastao u međunarodni filmski festival s posebnim fokusom na regiju jugoistočne Evrope (Albanija, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Gruzija, Mađarska, Kosovo, Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska) zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti.
Sve ove godine ekipa koja stoji iza SFF-a kontinuirano je ulagala u program, industriju, treninge i razvoj kadrova. Pratili su i postavljali trendove. Imali su jasnu viziju šta žele i kako to postići. Rezultati su vidljivi. Filmovi na Festivalu su sve bolji, publika zahtjevnija, a gosti Festivala su najpoznatija rediteljska i glumačka imena u svijetu.
Sarajevo Film Festival danas služi kao zajednička platforma za filmski biznis čitave regije, postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, filmskoj promociji i prezentaciji u jugoistočnoj Evropi.
„Napravili smo dobar brend u koji sponzori imaju interesa da ulažu. Trenutno smo u top 5 u Evropi i u toj priči nema politike, gleda se samo da li vrijediš ili ne“, riječi su Mirsada Purivatre, najzaslužnije osobe za uspjeh SFF-a.
SRCE SARAJEVA
Nagradu Srce Sarajeva dizajnirala je francuska dizajnerica i redateljica Agnès B koja je i pokroviteljica ovog festivala.
Ova nagrada dodjeljuje se od 2004. godine, a dizajn Srca, kao vizualnog identiteta Sarajevo Film Festivala, izabran je prema obliku koji se provlačio kroz festival od njegovog početka.
Srce Sarajeva izrađuje se od punog srebra u radionici Zlatare Sofić.
NAGRADE I DOBITNICI
Nagrada se dodjeljuje u više kategorija – za najbolji igrani film, najbolji dokumentarni film, najbolji kratki film, najboljeg glumca i najbolju glumicu te pojedincima kao priznanje za izuzetan doprinos podizanju i razvoju filmske industrije te podršci i razvoju Sarajevo Film Festivala.
Neki od poznatijih dobitnika su: Robert DeNiro, Oliver Stone, Angelina Jolie, Benicio del Toro, Stephen Frears, Branko Lustig, Emil Tedeschi, Danis Tanović, Bèla Tarr, Agnès B i mnogi drugi.
