“Došli smo do rezultata da bi eventualni gubici za BiH, ukoliko uskoro ne uđemo u sistem trgovine karbonom iznosili između 300 i 800 miliona KM”, kazao je on.
Dodao je da su uradili veliko istraživanje među kompanijama u BiH gdje je više od 50 posto od 76 anketiranih samo spremno na mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CBAM).
“Uzimajući u obzir činjenici da mi izvozimo 70 posto roba na tržište EU, ne možemo dopustiti da neko drugi diktira cijenu naših proizvoda, jer oni moraju biti konkurentni na tržištu. To znači da ukoliko ste u sistemu CBAM-a i ukoliko plaćate porez na višak karbona, on bi u tom slučaju ostajao u BiH gdje biste imali priliku da ulažete sredstva u obnovljive izvore energije, a potom imali zeleni čelik, aluminij i tako dalje”, kazao je.
Također je naglasio da 40 posto kompanija koje uvoze bh. robu, nosi ni htjeli da obavijeste kolege u BiH da je CBAM nužnost.
Rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Njemačke u BiH Lea Thurm kazala je da je Njemačka u BiH do sada investirala 2,2 eura u Green deal, jer je posvećena podršci privrednom i privatnom sektoru u BiH kako bi doprinijeli razvijanju s posebnim naglaskom na zelenu ekonomiju.
“Zelena i digitalna transformacija u BiH je neizbježna. Ali zajedno sa našim partnerima ostat ćemo fokusirani na pojačavanje i ojačavanje mjera energetske efikasnosti i na mjere usvajanja cirkularnih praksi u poslovnoj zajednici u BiH”, kazao je.
Predstavnice kompanija iz BiH, Monika Papić iz kompanije Emerus-a Široki Brijeg i Tima Omerović-Smjalović iz kompanije Lukavac Cement govorile su o izazovima s kojima se susreću i o benefitima zelene tranzicije.
Cilj regionalne panel diskusije je ponuditi odgovore na izazove koji se postavljaju pred izvozno orijentisane kompanije, posebno kompanije iz oblasti proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije koje su obuhvaćene početnom fazom primjene CBAM mehanizma.
U skladu sa EU Uredbom o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, kompanije imaju obavezu mjerenja, izračunavanja i izvještavanja o ugrađenim emisijama GHG (gasova staklene bašte) u svoje proizvode koje izvoze u Evropsku uniju te plaćati naknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika.
Panel se odvija se u okviru Green Recovery komponente projekta “COVID-19 Investment Response”, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).
