Solarne elektrane su garant energetske neovisnosti

Ekrem Mušić, CEO kompanije EMT Solar, vodećeg regionalnog proizvođača solarnih panela, za Business Magazine analizira trenutno stanje bosnaskohercegovačkog energetskog sistema u kontekstu prelaska na proizvodnju iz soalrnih elektrana i ostalih obnovljivih izvora energije.

55

Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH


Razgovarao Armin Zeba


Takozvana zelena tranzicija jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine na maratonskom putovanju ka članstvu u Evropskoj uniji. Mada obimom proizvodnje “čiste“ električne energije većim od 40 posto čak i premašuje evropski prosjek, BiH još uvijek prilično kaska kada je riječ o oslanjanju na alternativne obnovljive izvore poput solarnih,  vjetroelektrana i elektrana na biogas, čija proizvodnja je gotovo 20 puta manja u odnosu na onu iz hidroelektrana. Gdje leže osnovni uzroci tog kašnjenja za svjetskim trendovima i koliko ima prostora za optimizam u kontekstu ubrzavanja razvoja proizvodnje iz obnovljivih izvora, posebno kada je riječ o solarnoj energiji, za Business Magazine objašnjava Ekrem Mušić, CEO kompanije EMT Solar, vodećeg regionalnog proizvođača solarnih panela.

BiH po prirodnim predispozicijama za razvoj solarne energije spada u Top 5 država u Europi, što se posebno odnosi na područje Hercegovine

BM: U kojoj mjeri je u Bosni i Hercegovini zaživjela proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno kada je riječ o solarnim elektranama i gdje leže glavni faktori koji koče tu vrstu energetskog razvoja BiH?

MUŠIĆ: Od 2014. godine dolazi do ubrzanog razvoja iskorištavanja solarne energije u Bosni i Hercegovinim (iako po prirodnim predispozicijama za razvoj solarne energije spadamo u Top 5 država u Europi, što se posebno odnosi na područje Hercegovine). Razloga za relativno kasno uključivanje u iskorištavanje solarne energije ima više. Prema našem iskustvu, kao kompanija koja je u protekle tri godine pustila u pogon blizu stotinu solarnih elektrana, među osnovnim “kočnicama“ intenzivnog razvoja sektora izgradnje solarnih elektrana možemo navesti nepostojanje kvalitetnih zakonskih rješenja kojima bi se, u skladu sa zadacima koje nameće energetska tranzicija, uredili sektor obnovljivih izvora energije i grubo rečeno, zloupotreba “rupa u zakonu“ kada je riječ o pristupu distributivnoj mreži na lokacijama gdje su prirodne predispozicije za lociranje solarnih elektrana iznadprosječne, što je predstavljalo problem sve do prošlogodišnjeg donošenja novog seta zakona, koji unosi pozitivne promjene.

Nažalost, još imamo slučajeva destruktivnog djelovanja, kao što je nedavna izmjena Zakona o prostornom uređenju i građenju Unsko-sanskog kantona, kojom su investitorima, umjesto da olakša, nezgrapnim formalacijama dodatno zakomplikovane procedure u izgradnji.

Također, bitno je napomenuti da je i volatilnost cijene električne energije u prethodnom periodu jedan od faktora koji su uticali na razvoj i iskorištavanje solarne energije, što se direktno veže za intenzitet investiranja.

BM: Koje su najveće trenutne “zakonske rupe“ i u kom smjeru bi trebalo ići njihovo korigiranje? Konkretnije, koliko ste zadovoljni načinom na koji su definirani uvjeti za otkup električne energije od proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora?

Fali nam kvalitetnih zakonskih rješenja, ističe Mušić

MUŠIĆ: Nova zakonska regulativa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj usklađena je sa EU normama, u nekom segmentima čak i naprednija. Činjenica je da se većina stvari upravo sada definiše podzakonskim aktima, pa od njih uveliko zavisi i kvalitet samih novih zakonskih rješenja.

FERK-ov (Regulatorna komisija za energiju u FBiH) pravilnik je na snazi od 2. maja ove godine, sljedeći je onaj vezan za same detalje priključenja solarnih elektrana na mrežu elektroprivreda u Federaciji BiH. Također, strategije razvoja sektora obnovljvih izvora, koje usvajaju entitetske vlade, uveliko će odrediti intenzitet razvoja iskorištavanja solarne energije i izgradnje dodatnih kapaciteta solarnih elektrana.

Očekujemo da će na kraju 2024. instalisani kapaciteti solarnih elektrana u BiH preći 200 MW, ali u poređenju sa kapacitetima “tradicionalnih“ generatora većim od 4.000 MW, još smo na samom početku

BM: U kontekstu prethodnih pitanja, koliki je ukupan broj i kapacitet solarnih elektrana u BiH – drugim riječima, koliko je dubok jaz između raspoloživog potencijala i njegove iskorištenosti?

MUŠIĆ: Prema raspoloživim podacima, zaključno sa krajem 2023. godine u Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 900 solarnih elektrana, instalisanog kapaciteta oko 100 megavata (MW).

Međutim, mnogo je solarnih elektrana za vlastitu potrošnju koje još nisu u sistemu. EMT Solar je samo tokom prošle zime instalisao desetke solarnih elektrana za vlastite potrebe (takozvani zero export), a njihov broj se posebno povećao nakon najava o povećanju cijena električne energije za industriju.

Također, započeta je realizacija projekata izgradnje nekoliko velikih  solarnih elektrana, tako da očekujemo da će na kraju 2024. godine instalisani kapaciteti solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini preći 200 MW. U poređenju sa ukupnim instalisanim kapacitetima “tradicionalnih“ generatora (hidro i termo) od preko 4.000 MW, još smo na samom početku, dok su, naprimjer, neke EU zemlje već premašile odnos jedan prema jedan.

BM: Koje benefite korištenja solarne energije biste u prvom redu istaknuli kada je riječ o pozitivnim efektima ne samo na energetsku stabilnost i zaštitu životne sredine, već i u smislu doprinosa općem ekonomskom razvoju?

MUŠIĆ: Pored mnogih benefita, važno je istaći i energetsku neovisnost koju bosanskohercegovačko društvo, pa i kroz izgradnju solarnih elektrana, mora zadržati. Naime, svjedoci smo situacije koju predstavnici EU i Energetske zajednice (EZ) u BiH izbjegavaju komentarisati, a tiče se odlaganja nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško na granici kod Bosanskog Novog, koju provodi Hrvatska. Dok s jedne strane EU i EZ traže gašenje naših termoelektrana (koje su do sada bile temelj bh. energetske stabilnosti), ta deponija nukleearnog otpada dovodi u pitanje iskrenost namjera nekih autoriteta.

S druge strane, svjedoci smo da je Elektroprivreda BiH prošlu godinu poslovala u gubitku, uslijed relativno visokih proizvodnih troškova (proizvodna cijena kilovatsata električne energije iz termoelektrana je veća nego prodajna cijena na domaćem tržištu) i problema u radu termoelektrana, što bi se u nekoj mjeri moglo ublažiti da su u svom portfoliju imali nekoliko velikih solarnih elektrana.

Kada se u Bosni i Hercegovini  počne primjenjivati obračun poreza na emisiju ugljen-dioksida (CO2), energija iz termoelektrana dodatno će uticati na povećanje cijena električne energije na domaćem tržištu, što se može izbjeći intenzivnijom izgradnjom “zelenih“ postrojenja.

BM: S druge strane, kako gledate na otpore prema naknadama za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koje veći dio domaće javnosti doživljava kao svojevrstan harač u korist privatnih interesnih grupa – koliko je takav stav utemeljen?

MUŠIĆ: Prikupljanje naknada je nepravedna, ali nužna praksa, koja nam je nametnuta na putu naše zemlje ka EU.

Novi Zakono obnovljivim izvorima je uspio, uprkos pokušajima određenih lobija, da obezbijedi i član koji omogućava da se dio prikupljenih sredstava pravednije rasporedi, potičući izgradnju kućnih solarnih elektrana za socijalno ugrožene kategorije.

Naravno, bez volje onih koji zaposjedaju odgovorne pozicije i ovo može ostati samo mrtvo slovo na papiru, pa da se sredstva koja su prikupljena od stanovništva i privrede dodijele samo onima koji su na vrijeme prepoznali atraktivnost ulaganja u solarne elektrane.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here