Vanjskotrgovinski debalans BiH premašio 11 milijardi KM

Vrijednost bosnakohercegovačkog u prošloj godini je smanjena na 16,7 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza, koji je iznosio 27,8 milijardi KM, dodatno oslabila za 2,7 procentnih poena, na 60,1 posto.

54

Piše Armin Zeba


Prema podacima državne Agencije za statistiku, bosanskohercegovački izvoz u 2023. je dostigao vrijednost od 16,7 milijardi konvertibilnih maraka, za 7,1 manju nego u prethodnoj godini, dok je uvoz istovremeno smanjen za tri procenta, na 27,8 milijardi  KM.

Pokrivenost uvoza izvozom snižena je za dodatnih 2,7 procentnih poena, na 60,1 posto, a godišnji vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine povećan sa 10,7 na 11,1 milijardu KM.

Glavni partneri

Izvoz u SAD povećan je za 14,3 posto, na i dalje prilično skromnih 202,5 miliona KM, a uočljiv je i pad obima robne razmjene sa Turskom – izvoza za 16,1 posto, a uvoza za osam posto

Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u prošloj godini je bila Evropsko unija, na čije tržište je izvezeno robe za 12,2 milijarde KM (za 7,9 posto manje nego u 2022.), a iz tog smjera ostvaren uvoz vrijedan 16,4 milijarde KM (za 0,5 posto više nego u 2’22.), uz posljedičan pad pokrivenosti uvoza izvozom na 74,4 posto. Pojedinačno, najzanačajnija evropska izvozna tržišta za bh. proizvođače bila su Njemačka, u koju smo plasirali artikle ukupno vrijedne 2,7 milijardi KM, te Hrvatska (2,5 milijardi KM), Austrija (1,7 milijardi KM), Italija i Slovenija (po 1,4 milijarde KM). Iz istih zemalja smo najviše i uvozili – iz Italije za 3,9 milijardi KM, Njemačke za 3,3 milijarde KM, Hrvatske za 2,1 milijardu KM, Slovenije za 1,1 milijardu KM, a iz Austrije za 997 miliona KM.

Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla
Izvoz i uvoz po odjeljcima harmoniziranog sistema

Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u prošloj godini je bila Evropsko unija, na čije tržište je izvezeno robe za 12,2 milijarde, a iz tog smjera ostvaren uvoz vrijedan 16,4 milijarde KM

Izvoz u zemlje CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) vrijednosno je iznosio 3,1 milijarde KM (za 5,5 posto manje nego u 2022.), pri čemu je ubjedljivo najveći ostvaren u Srbiji – 2,1 milijarda KM. Uvoz iz CEFTA regije bio je ukupno vrijedan 3,2 milijarde KM (godišnji pad za 7,9 posto), od čega se čak 2,8 milijardi KM odnosi na robu iz Srbije. U vanjskotrgovinskoj razmjeni sa CEFTA tržištima, pokrivenost uvoza izvozom dostigla je 96,3 posto.

EU je i dalje najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH

Kada je riječ o ostalim tržištima, spomena vrijedan je rast izvoza u Sjedinjene Američke Države za 14,3 posto, na i dalje prilično skromnih 202,5 miliona KM (uvoz iz SAD samnjen je za 17,1 posto, na 791,2 miliona KM). S druge strane, uočljiv je pad obima robne razmjene sa Turskom – izvoz je smanjen za 16,1 posto, na 261,6 miliona KM, a uvoz za osam posto, na 1,5 milijardi KM.

Izvoz i uvoz po sektorima i odsjecima standardne međunarodne trgovinske klasifikacije
Izvoz i uvoz po glavnim industrijskim grupacijama prema ekonomskoj namjeni, I-XII 2023.

Dominacija metala

U stukturi izvoza dominirali su proizvodi iz kategorija Obični metali i proizvodi od običnih metala (3,1 milijarda KM), Mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka (2,7 milijardi KM) te Mineralne tvari (1,8 milijardi KM), koji su, sa nešto drukčijim redoslijedom, bili bez premca i na uvoznoj strani (mašine – 4,3 milijarde KM, mineralne tvari i metali – po 3,8 milijardi KM).

Najprodavaniji izvozni bh. artkli bili su oni klasificirani kao Ostali proizvodi od metala (1,7 milijardi KM), te Razni gotovi proizvodi,  Elektične mašine, aparati i uređaji, Namještaj i Električna energija (po 1,1 milijarda KM), dok smo najviše novca potrošili na uvoz nafte i nafnih derivata (2,5 milijardi KM), cestovnih vozila – dvije milijarde KM) i obojenih metala – 1,4 milijarde KM).

Izvoz i uvoz po područjima i oblastima klasifikacije proizvoda po djelatnostima

Posmatrano po industrijskim granama, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu ostvareno je 255,6 miliona KM izvoza i milijarda KM uvoza, u rudarstvu 264,1 milion KM izvoza i 853,5 miliona KM uvoza, u prerađivačkoj industriji 14,6 milijardi KM izvoza i 25,6 milijardi KM uvoza, u elektroenergetsko i plinskoj industriji 1,1 milijarda KM izvoza i 215,9 miliona KM uvoza (uz pad od 45,1 posto), u vodosnabdijevanju, upravljanju otpadom  i uslugama saniranja okoliša 433.3 miliona KM izvoza i 38,5 miliona KM uvoza, u informacijskim i komunikacijskim uslugama 56,9 miliona KM izvoza i 62,9 miliona KM uvoza, u stručnim, naučnim i tehničkim uslugama samo 79 hiljada KM uvoza, a u umjetničkim, zabavnim i reklreacijskim uslugama 243 hiljade KM izvoza i 3,7 miliona KM uvoza.

Povećan plasman u Rusiju

Mada je bio daleko od spektakularno, na nivou od svega 56,4 miliona KM, u prošloj godini izvoz iz Bosne i Hercegovine u Rusiju je povećan za 7,1 posto.

Uvoz ruske robe, pak, osjetno je smanjen – za 28,1 posto, na 255,7 miliona KM, ali je unatoč tome i dalje gotovo peterostruko vrijedniji od bosanskohercegovačkoj izvoza u Rusiju.

Krah izvoza duhana

Procentualno najveći pad izvoza u prošloj godini, od čak 69,2 posto (na 2,7 miliona KM) odnosi se na duhan i duhanske prerađevine, ćiji je uvoz istovremeno povećan za 34,6 posto (na 153,4 miliona KM), a drastično je smanjen i izvoz obojenih metala (za 53,9 posto, na 558,4 miliona KM) te živih životinja (za 51,5 posto, na 2,2 miliona KM).

Najosjetniji rast u procentima zabilježen je kod tekstilnih vlakana i otpadaka (492 posto, na 6,6 miliona KM) te plina (149,1 posto, na 4,1 miliona KM).

Na uvoznoj strani procentualni pad je naizraženiji u slučaju zlata (za 88,9 posto, na 944 hiljade KM), dok je najveći skok preimjetan kod ostalih preijevoznih sredstava (za 150,9 posto, na 27,1 milion KM).

Izvoz duhana smanjen je za više od dvije trećine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here