Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske koji je stupio na snagu u julu prošle godine uspostavio je okvir za dodjelu podsticaja privrednim subjektima, s ciljem povećanja konkurentnosti i produktivnosti privrede u Republici Srpskoj. Podsticajna sredstva predviđena ovim Zakonom dodjeljuju se privrednim subjektima po dva osnova i to: povećanja plaće radnika i podsticanja direktnih ulaganja. Tako će oni poslodavci koji budu povećavali plaće svojim zaposlenim ostvariti mogućnost povratka dijela plaćenih poreza i doprinosa na povećani dio plaće. Iznos podsticaja za povećanje radničkih plaća bit će određivan na osnovu visine njihove početne plaće. Ako je početni iznos viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 posto plaćenih doprinosa na povećanje plate. Ako je početni iznos plaće radnika viši od najniže plate u RS, odnosno 450 KM, ali ne veći od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti od 30 posto plaćenih doprinosa na povećanje plate pojasnili su iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS. Novčana sredstva će se dodjeljivati iz Budžeta RS, a predviđeno je da privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plaća u dva obračunska perioda – od 1. januara do 30. juna i od 1. jula do 31. decembra.
Prikupljaju se zahtjevi
Prilikom donošenja Zakona naglašeno je da će primjena ovog Zakona doprinijeti rastu plaća zaposlenima u realnom sektoru,prilivu investicija, zapošljavanju, smanjenju sive ekonomije te ostanku radnika u RS. Kada su u pitanju konkretni rezultati primjene Zakona mišljenja između Vlade RS i poslodavaca s jedne strane i Saveza sindikata RS s druge strane su oprečna.
„Kada je riječ o dodjeli podsticaja privrednim subjektima na ime povećanja plata radnika, važno je naglasiti da je Zakonom definisano da privredni subjekti zahtjeve za podsticaj po ovom osnovu dostavljaju u roku od 60 dana po završetku obračunskog perioda. Imajući u vidu da je prvi obračunski period od stupanja na snagu ovog Zakona, juli-decembar 2019. godine, privredni subjekti imaju rok do kraja februara 2020. godine da podnesu zahtjeve za dodjelu podsticaja po osnovu povećanja plata radnika. U prethodnom periodu aktivnosti Ministarstva su bile usmjerene na izradu podzakonskog akta, tj. Pravilnika o postupku dodjele podsticaja za povećanje plate radnika, kojim je detaljno uređen postupak ostvarivanja prava na podsticaj po navedenom osnovu, te na iznalaženju tehničkog rješenja za podnošenje zahtjeva od strane privrednih subjekata. Naime, rano je govoriti o konkretnim efektima primjene podsticajne mjere na povećanje plata radnika, ali analizirajući zvanične podatke o isplaćenim prosječnim platama u Republici Srpskoj u 2019. godini, evidentno je značajno povećanje plata. Naime, prosječna plata u decembru 2019. godine iznosila je 939 KM (plata nakon oporezivanja – neto) i veća je za 8,7 posto u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u 2018. godini“, za Business Magazine kažu iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.
Zahtjevi za podsticaj se podnose u elektronskoj formi, putem apliakcije e-podsticaj koja je dostupna na web stranici Ministarstva privrede i preduzetništva. Konkretnih podataka o broju poslodavaca koji su povećali plaće i koji su podnijeli zahtjev za podsticaj još uvijek nema, ali iz Ministarstva kažu da je do sada prisutna velika zainteresiranost privrednih subjekata za navedenu podsticajnu mjeru i da su u toku aktivnosti na preuzimanju obrazaca za podnošenje zahtjeva sa aplikacije e-podsticaj. Naglašavaju da je u prethodnom periodu veliki broj privrednih subjekata tražio dodatne informacije i obrazloženja vezana za popunjavanje obrazaca zahtjeva.
Iz Ministarstva ističu da analizirajući situacije na tržištu, a polazeći od činjenice da niska prosječna plaća na tržištu rada u realnom sektoru uzrokuje dijelom migracije radnika, a što ima negativan uticaj i na produktivnost i konkuretnost privrednih subjekata, Vlada RS u saradnji sa poslovnom zajednicom, opredijelila se za koncept uvođenja podsticaja za privredne subjekte koji povećaju plate radnicima.
„Uvođenjem ovog koncepta, postiže se dva efekta. Prvi efekat je poboljšanje položaja radnika, u smislu utvrđivanja viših novčanih naknada po osnovu plate za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu i vremenski duže održavanje uvećane plate radnika. Drugi očekivani efekat ovog podsticaja ima za namjeru otklanjanje sive zone u oblasti isplate plata radnika i prevođenje cjelokupnog novčanog iznosa koji radnik dobije od privrednog subjekta u legalne tokove. Ovom mjerom nastavlja se kontinuitet u aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije i samim tim poboljšanju položaja radnika i nezaposlenih lica, kao i unapređivanju poslovnog okruženja. Imajući u vidu da se tek počelo sa ovim vidom podsticaja, možda je rano govoriti o konkretnim efektima, ali svakako je značajno naglasiti da je u 2019. godini došlo do povećanja plata i da postoji značajna zainteresovanost privrednih subjekta za ovaj vid podsticaja“, dodaju iz Ministartsva.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS u izjavi za Business Magazine kaže da i oni čekaju prve procjene efekata primjene ovog Zakona te da vjeruje da će poslodavci koristiti benefite i mogućnosti predviđene ovim Zakonom. Ističe da je interes Vlade i poslodavaca da se kroz podsticaje ovakve prirode značajan broj poslodavaca izvuče iz sive zone odnosno da formaliziraju svoje poslovanje i usklade sa zakonom.
Na pitanje da li ovaj Zakon može proizvesti efekte koji su najavljeni prilikom donošenja, Aćić ističe da je, imajući u vidu nekonzistentnost poreskih politika, razumljivo da promjene ovakvog tipa ne mogu odmah imati efekte.
„Svakako da će ovaj zakon imati uticaj na smanjenje sive ekonomije, pogotovo u segmentu koji se odnosi na isplatu dijela plata u kešu. Projekcije ukazuju da smo još uvijek značajno udaljeni od granice kada će kupovna moć građana u BiH biti približno ista kupovnoj moći stanovništva u koje naši građani odlaze. Ipak, ukoliko nastavimo ovim tempom za nekoliko godina možemo očekivati da će standard građana biti na nivou značajnog broja država članica EU. Svakako treba imati u vidu da rast plata mora pratiti i rast produktivnosti i da u tom segmentu značajne resurse moramo usmjeriti na digitalizaciju ekonomije i napraviti iskorak u nekim profitabilnijim industrijama. Pored navedenog bitan segment u zadržavanju ljudi na našem prostoru predstavljaju politička stabilnost i pravna sigurnost koji su također veoma bitni u kontekstu migracija“, dodaje Aćić.
Aćić također naglašava rast prosječne plaće u RS te prema njegovim riječima iza svega stoji niz aktivnosti koje su sa Vladom RS realizirali kroz Memorandum o zajedničkim politikama u protekle dvije godine.
S druge strane, iz Saveza sindikata RS smatraju da ovaj Zakon ne može proizvesti efekte koji su najavljeni, te da je tačno da su prosječne plaće rasle, ali ne kao rezultat primjene ovog Zakona , nego treba uzeti u obzir da su rasle plaće u javnom sektoru i to da je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, povećan neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM mjesečno, čime su se entitetske vlasti odrekle dijela budžetskih prihoda u korist radnika.
„Jedna od mjera koju smo zajedno dogovorili je i Zakon o podsticajima u privredi RS međutim i poslodavci i mi smo imali malo drugačiji pogled na taj Zakon od samog predlagača, ali prosto Zakon je takav kakav jeste i malo toga što smo mi predložili je uvršteno. Ne bih rekla da Zakon djeluje motivirajuće na poslodavce da povećaju plate. Mi sad radimo na prikupljanju podataka i anketiranju privrednih subjekata gdje imamo sindikat i to se privodi kraju. Želimo provjeriti da li je došlo do povećanja plata, da li je svim radnicima povećana plata, u kom iznosu i kojim aktom, da li je to kolektivni ugovor ili ugovor o radu ili neki drugi opšti akt. Naprimjer, ako poslodavac ima 100 zaposlenih, on može povećati platu za 30 radnika ili za pet ili za sve, što nije jasno definisano i daje mogućnost da poslodavac sam odluči kako će povećati platu. Može odlučiti da samo jedan mjesec poveća platu i da naredna tri ne poveća, pa opet četvrti mjesec poveća“, za Business Magazine kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.
Primjedbe poslodavaca kada je u pitanju ovaj Zakon odnosile su na to da Zakon nije obuhvatio sve privredne sfere, jer postoji situacija da se zakonsko rješenje ne odnosi na privrednike koji su povećali platu radnicima prije nego što je Zakon predvidio, a to je zaključno s martom prošle godine
„Imajući u vidu da je Zakonom bilo neophodno da se definiše početna plata, radna grupa koja je radila na izradi Zakona, a na osnovu izvršenih analiza, definisala je da to bude mjesec mart 2019. godine. Navedena podsticajna mjera je dostupna svim privrednim subjektima koji posluju u Republici Srskoj, te poslodavci koji su u mogućnosti da povećaju platu radnicima mogu aplicirati, ne samo u prvom izvještajnom periodu, nego i u narednim periodima u toku 2020. godine, pa i narednim godinama sve dok zakon bude na snazi“, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Moguće zloupotrebe
Mišić ističe da je velika manjkavost Zakona što ostavlja velike mogućnosti za zloupotrebe koje se ogledaju između ostalog i u tome da poslodavac prekovremeni rad može prijaviti kao povećanje plaće.
„Ako radnik kod poslodavca radi 40 sati sedmično i ima mogućnosti i potrebe da radi prekovremeno, on će primiti veću platu jer je i radio više i to nije povećanje plate u smislu ovog Zakona, ali poslodavac je bez problema može prikazati kao povećanje. Ili ako radnik na jednom mjestu ima normu 100 mjernih jedinica nekog predmeta, onog trenutka kada ispuni ima punu platu, međutim sljedeći dan se ta norma povećava na 120 i radnik to ne može odmah ispuniti i on će dobit umanjenu platu. Kasnije kad se radnik uvježba i dođe na tu normu i zaradi punu platu poslodavac to može prikazati kao povećanje plate. Ima jako puno prostora da se stvarno ne poveća plata, a da se dobije povrat poreza i doprinosa i da sve bude u skladu sa Zakonom“, pojašnjava Mišić.
Dodaje da kod poslodavaca postoji i nepovjerenje prema Vladi RS.
„Kod značajnog broja poslodavaca postoji nepovjerenje u smislu da kad oni isplate uvećanu platu i plate porez i doprinose da im zakonodavac neće na kraju obračunskog perioda vratiti baš onako kako je Zakonom propisano ili da im uopšte neće vratiti. Ta vrsta nepovjerenja postoji u realnom sektoru jer oni su navikli da su gospodari situacije i da o svemu odlučuju. Tu su mišljenja podijeljena i mi u Sindikatu Zakon ne vidimo kao efektnu mjeru koja doprinosi povećanju plata značajnom broju ili svim radnicima u realnom sektoru. Ne vidimo ni neko značajno povećanje većem broju radnika koje može djelovati da ublaži ili zaustavi odlazak kvalifikovane radne snage za prostora RS. Ovo je sada analiza koja još uvijek nije konačna, prave podatke i efekte imat ćemo krajem marta kada zvanične podatke predstavi Poreska uprava RS koja je jedina mjerodavna da kaže kolike su plate, koliko su povećane i u kom privrednom sektoru i koliki je povrat poreza i doprinosa“, naglašava Mišić.
Još jedan problem kod primjene ovog Zakona je i taj što se kasnilo sa usvajanjem podzakonskih akata za provođenje Zakona. Naime, u roku od tri mjeseca Vlada RS je trebala donijeti dva, a ministar privrede i preduzetništva jedan podzakonski akt, kako bi mogla početi primjena Zakona. Vlada je trebala donijeti Uredbu o postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja i Uredbu o registru podsticaja u Republici Srpskoj, dok je Ministarstvo privrede i preduzetništva trebalo da donese Pravilnik o postupku dodjele podsticaja za povećanje plate radnika. Uredba o postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja donijeta je na sjednici održanoj 3. oktobra 2019. godine, dok je Pravilnik o postupku dodjele podsticaja za povećanje plate radnika usvojen tek u decembru 2019. godine.
„Kada je u pitanju izrada Pravilnika o postupku dodjele podsticaja za povećanje plata radnika treba imati u vidu da je pomenuti postupak novina u zakonodavnom sistemu Republike Srpske i da obuhvata dosta novih detalja i pojedinosti, koje je bilo potrebno što više približiti privrednim subjektima, kao i činjenicu da su navedenom podsticajnom mjerom obuhvaćeni svi privredni subjekti koji posluju u oblasti proizvodne, trgovinske i uslužne djelatnosti. Bilo je potrebno provesti dodatne konsultacije kako bi se pronašlo najprihvatljivije rješenje kako za same korisnike navedene podsticajne mjere, tako i za organe uprave koji učestvuju u provođenju postupka.Kroz navedene konsultacije došlo se do rješenja da privredni subjekti podnose zahtjeve elektronskim putem kroz aplikaciju. Za realizaciju aplikacije bila su potrebna dodatna sredstva, koja su obezbjeđena rebalansom Budžeta. Iz pomenutog razloga, donošenje Pravilnika, u kome je između ostalog propisan i način podnošenje zahtjeva, uslijedilo je tek po usvajanju rebalansa Budžeta. Važno je naglasiti da uspostavljanjem aplikacije e-podsticaj, omogućeno privrednim subjektima da se značajno skrati vrijeme pripreme, te olakša procedura podnošenja zahtjeva za podsticaj, putem uspostavljanja konekcije i povlačenjem podataka iz baze Poreske uprave Republike Srpske. Pored navedenog, smanjeni su i troškovi podnošenja zahtjeva za privredne subjekte“, ističu iz Ministarstva.
Ako je zahtjev blagovremen, dopušten i potpun, Ministarstvo elektronskim putem vrši njegovo dostavljanje Poreskoj upravi RS na postupanje. Ako privredni subjekt ispuni opće i posebne uslove za ostvarivanje prava na podsticaj, Poreska uprava RS utvrđuje ukupan iznos podsticaja. Ministarstvo donosi rješenje o dodjeli sredstava podsticaja, na osnovu koga će iz Budžeta RS biti isplaćena sredstva podsticaja.
I poslodavci i sindikat smatraju, kada je u pitanju Pravilnik , da su bila moguća i neka bolja rješenja, ali da će se u narednom periodu vidjeti kako će to izgledati u primjeni.
„Sa nadležnim Ministarstvom i Poreskom upravom Republike Srpske smo nastojali da učinimo ovaj proces jednostavnijim u smislu procedura za podnošenja zahtjeva i povrata doprinosa. Nadamo se da u tom segmentu neće biti problema i da će poslodavci iskoristiti benefite koje im pruža ovaj propis“, dodaje Aćić.
Mišić naglašava da je Pravilnik kreiralo isključivo Ministarstvo uz pomoć poslodavaca koje oni favoriziraju.
„Pravilnik daje takvu široku mogućnost da uradite šta hoćete, kako i kad hoćete i da to prikažete kako hoćete i to nije dobro.Taj Pravilnik treba mijenjati ako hoćemo da imamo ozbiljnu primjenu Zakona, da je krajnji efekt mjerljiv, transparentan i da šalje poruku da se radnicima povećavaju plate na osnovu spretnosti, vještina i odanosti poslu“, dodaje Mišić.
A za ovu i naredne godine kada su u pitanju efekti Zakona iz Ministarstva su optimistični.
„U 2020. godini kontinuirano će se provoditi aktivnosti na dodjeli podsticaja za povećanje plate radnika za dva obračunska perioda, te se očekuje da će Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske u 2020. godini znatno doprinijeti rastu plata u privredi, što će zajedno sa sredstvima za podsticaje za direktna ulaganja imati pozitivne efekte na rast produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata iz Republike Srpske“, kažu iz Ministarstva.
Koliko će rasterećenje privrede uticati na rast plata
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da je do sada izmjenjeno niz propisa koji su imali efekte na rasterećenje poslovanja.
„ Povećanje neoporezivog dijela plate, ukidanje oporezivanja reinvestirane dobiti i refundacija porodiljskog odsustva u bruto iznosu u kombinaciji sa podsticajima za povrat doprinosa za povećani iznos plate predstavljaju značajnu podršku. Dinamika razvoja tehnologije, promjena u globalnom kontekstu nas dovodi u poziciju da korekcije u našem poreskom sistemu odnosno poslovnom ambijentu moraju biti brze i efikasne. Naša očekivanja idu u pravcu smanjenja oporezivanja rada na nivo iz 2008. godine, ali i pojednostavljenja i ukidanja značajnog broja parafiskalnih opterećenja. Rasterećenja ćemo prvenstveno usmjeriti u rast plata, ali ne treba zaboraviti da je naš drugi izazov automatizacija proizvodnje sa ciljem rasta produktivnosti i konkurentnosti, i u tom segmentu nam je takođe nužna pomoć institucija kroz obezbjeđivanje povoljnih kreditnih linija i drugih vrsta podsticaja“, dodaje Aćić.
Pedsjednica Saveza sindikata RS, Ranka Mišić naglašava da rasterećenje poslovanja mora ići u korist radnika.
„Bruto plata ne pripada poslodavcima, nisu je oni zaradili nego radnici i smanjenje doprinosa za nezaposlenost koje se nedavno desilo, poslodavac je ostavio sebi i nije radniku povećao platu. Mi smo svakako za to da dobit poslodavaca raste ali u toj dobiti mora učestvovati i radnik jer je on direktno stvarao tu dobit“, dodaje Mišić.
