Ko i kako može aplicirati za projekt Ruralna renesansa

Na ovaj poziv mogu se prijaviti sva pravna lica registrirana prema zakonima Bosne i Hercegovine, a apliciranjem se otvaraju brojne mogućnosti kako za mala i srednja preduzeća, tako i za akademsku i naučno-istraživačku zajednicu, organe uprave, razvojne agencije.

73
Projekt

Piše: Mirela Haskić-Suša

U okviru Programa EU Horizont 2020 otvoren je Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga “Ruralna renesansa”. Rok za dostavljanje projektnih prijedloga je 22. januar 2020. godine, a ukupan budžet za realizaciju iznosi 82 miliona eura. Cilj predmetnog poziva je poboljšati prirodni, socijalni, kulturni i ekonomski potencijal ruralnih područja i podržati koherentnost politika.

„„Ruralno“, u širem kontekstu, ne uključuje samo seoska područja, već i prigradska, planinska i obalska, a s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja, baziranog na očuvanju ekosistema. Aktivnosti u okviru poziva RUR bit će od značaja u provođenju fokusnih područja-“Digitalizacija i transformacija evropske industrije i usluga” i “Povezivanje ekonomskih i okolišnih dobitaka – kružna ekonomija”. Očekuje se i djelimičan doprinos na području “Izgradnja budućnosti s niskom emisijom CO2 i razvojem klimatske otpornosti”“, za Business Magazine kažu iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Dodaju da se na ove pozive  mogu prijaviti sva pravna lica registrirana prema zakonima Bosne i Hercegovine, a u dosadašnjim projektima od institucija iz BiH su najviše učestvovali predstavnici akademske i naučno-istraživačke zajednice (univerziteti, fakulteti i naučno-istraživački instituti), zatim regionalne razvojne agencije, vanjskotrgovinske komore, srednja i mala preduzeća, kompanije, te organi uprave (općine, kantonalna, entitetska i državna ministarstva).

Koristi i mogućnosti

„Pozivom „Ruralna renesansa“ podržava se više tema – zatvaranje ciklusa hranjivih materija, povezivanje proizvođača i potrošača u inovativnim lancima snabdijevanja poljoprivrednom hranom, inovativni lanci poljoprivredno-prehrambene vrijednosti, jačanje konkurentnosti orijentisane na održivost, smanjenje gubitaka i otpada od hrane u lancu poljoprivredno-prehrambene vrijednosti, razmjena znanja, održivi lanci vrijednosti drveta, poljoprivredna tržišta i međunarodna trgovina u kontekstu ciljeva održivosti.  Za svaku od tema određen je budžet te opšti i specifični uslovi koje aplikanti moraju da ispune. Opšti uslovi opisani su u Programu Rada 2018 – 2019 i istim je propisano da je aplikant pravno lice, da matična zemlja aplikanta ima potpisan sporazum o mogućnosti korišćenja sredstava iz Programa EU Horizont 2020 te da se aplikacija odnosi na Programom određene vrste akcija. Posebni uslovi opisani su u svakom Pozivu za dostavljanje projektnih prijedloga i mogu se razlikovati od poziva do poziva-datum objave poziva, rok za dostavljanje projektnih prijedloga, budžet poziva, vrsta organizacija koje su prihvatljive za učešće u pozivu, dužina trajanja projekta, postupak prijave i dr.“, za Business Magazine kažu iz Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU, ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.

Iz Odjeljenja pojašnjavaju da aplikanti prije apliciranja na Poziv moraju biti registrovani i posjedovati tzv. PIC broj (Project IdentificationCode). Aplikanti u pravilu prije samog podnošenja prijedloga projekta formiraju konzorcijum. Uloge partnera konzorcijuma u pripremi i provođenju projekta se dodjeljuju dogovorno i u skladu sa iskustvom u provođenju aktivnosti predviđenih projektom. Najvažnija uloga u konzorcijumu je uloga vodećeg partnera (LeadApplicant) koji objedinjuje i koordiniše rad članova projektnog konzorcijuma te izvještava ugovorni organ o sprovođenju projekta.Prema pravilima Evropske komisije svaka institucija aplikant mora biti ili vođa ili član projektnog konzorcija, a svaki konzorcij se mora sastojati od minimalno tri do pet ili više institucija iz isto toliko zemalja članica (MS-Member States) ili zemalja koje su pridružene (AC-Ascociated Countries)Program H2020.

„Aplikacija se dostavlja popunjavanjem elektronskog obrasca koji se nalazi na web platformi. Aplikant može u prijavnom roku da radi na aplikaciji i mijenja njen sadržaj sve dok ne potvrdi prijavu aplikacije u elektronskom sistemu za praćenje (ElectronicMonitoringSystem – eMS).  Elektronski sistem za praćenje omogućava popunjavanje i dostavljanje projektnih prijedloga, prikupljanje svih potrebnih informacija o dostavljenim i odobrenim projektima, komunikaciju između programskih tijela i aplikanata te druge aktivnosti u vezi sa realizacijom potencijalnih projekata. Prijava projekta je besplatna, međutim aplikanti čije aplikacije budu predložene za finansiranje, nakon potpisivanja finansijskog ugovora, se obavezuju na određeni iznos finansijskog doprinosa koji se precizno definiše u Vodiču za aplikante.  Obično se radi o predefinisanom procentu kofinansiranja ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Troškove koji su definisani kao neprihvatljivi za finansiranje snosi sam aplikant“, dodaju iz  Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU.

Pristupanjem BiH Horizonu 2020, istraživačkoj i akademskoj zajednici iz BiH otvorile su se brojne mogućnosti, te aplikanti stiču određene koristi.

„Mogućnosti koje su se otvorile istraživačkoj i akademskoj zajednici se između ostalog odnose na puno učešće u svim horizontalnim i vertikalnim aktivnostima unutar Programa, uključujući i JRC (Združeni istraživački centar) i Marie Curie akcije (program mobilnosti istraživača), mogućnost uključivanja u provođenje politika EU i ulaska u Evropski istraživački prostor i Uniju za inovacije. Također,  otvara im se mogućnost da iz EU fondova dobiju sredstva za finansiranje naučno-istraživačkog rada, kako istraživačkih institucija, tako i srednjih i malih preduzeća te državnih kompanija, te da se inicira mobilnost bh. istraživača. Potpisivanjem sporazuma o naučno-tehničkoj saradnji sa EU i njenim članicama intenzivira se međunarodna naučna saradnja, BiH se uključenjem u H2020 dublje involvira u euro-atlanske integracije i ispunjenje obaveza iz Mape Puta i Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, budući da je oblast nauke i istraživanja do sada posebno apostrofirana u Izvještajima o napretku BiH kao jedna od rijetkih oblasti u kojima je postignut neki pomak“, ističu iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Kada su u pitanju direktne i indirektne koristi iz Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU navode da aplikanti mogu dobiti sredstva za nabavku roba i usluga i za sve aktivnosti koje se finansiraju u okviru projekta te se projektima  omogućava realizacija kreativnih ideja za rješavanje konkretnih izazova sa kojima se susreću pojedinac i društvo u cjelini.

„Međutim, i posredne koristi, kao što su iskustvo na upravljanju projektima te ostvareni kontakti i zajednička saradnja sa drugim aplikantima su izuzetno bitne. jer unapređuju iskustvo aplikanta u upravljanju projektom i time povećavaju šanse za dobijanje novih projekata. Za BiH je izuzetno značajno da razvija kapacitete za pripremu i provođenje projekata te saradnju sa zemljama regiona koje su u procesu pridruživanja i članicama EU“, dodaju iz Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU.

Raste broj aplikanata iz BiH

Kako se projekti podnose putem elektronske platforme egzaktne podatke o broju aplikanata i aplikacija u realnom vremenu ima isključivo objavljivač Poziva. S obzirom na činjenicu da je rok za podnošenje 22. januar 2020. godine teško je predvidjeti tačan broj prijava u okviru Poziva. Činjenica je da broj projekata iz BiH raste. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH do septembra 2019. godine, iz BiH je bilo 356 prijedloga projekata sa 465 aplikanata, od kojih je evaluirano 334 potpunih-kredibilnih aplikacije sa 412 aplikanata, a odobreno je 45 projekata koje uključuju 76 institucija. Ukupno povučeni iznos do sada je veći od 6,1 miliona eura sa prosječnom stopom uspješnosti od 17,5 posto.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je institucija koja je nadležna za Horizont 2020, a Ministarstvo je odgovorno za rad tzv. NCP Sistema (National Contact Point), Sistema državnih kontakt tačaka koje vrše promociju Programa, organiziraju info-dane i radionice i posreduju sve aktivnosti vezane za učešće bh. institucija u Horizontu 2020. Sistem državnih kontakt tačaka čine nacionalni koordinator i kontakt osobe za tematske prioritete Horizonta, i sve ove osobe posjeduju iskustvo i znanje o Okvirnim programima, aktivno govore engleski jezik, prošli su treninge i obuku, te su aktivno učestvovale u pisanju prijedloga projekata i njihovoj implementaciji.Ministarstvo je, također, imenovalo i eksperte, predstavnike BiH u raznim konfiguracijama, tzv. Programskim komitetima, koji učestvuju u radu ovih tijela i također doprinose promociji i popularizaciji ovog Programa. Osnovni zadatak članova programskih komiteta je da predstavljaju interese svojih zemalja u pitanjima koja se tiču raspisivanja novih poziva za prijavu projekata, da prate podatke vezane za učešće institucija iz svojih zemalja u H2020, da te podatke proslijeđuju resornom ministarstvu i NCP mreži, te da zajedno sa ostalim zainteresiranim rade na jačanju svijesti o važnosti međunarodne naučne saradnje kroz programe EU u ovoj oblasti“, ističu iz Ministarstva cvilnih poslova BiH.

Iz Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU ističu da su sredstva u okviru programa koji su raspoloživa za BiH  finansijski i sadržajno manje izdašna od onih koja su na raspolaganju zemljama članicama EU, ali da  brojem podnesenih prijedloga i realizovanih projekata mogu  biti zadovoljni s tim što prostora za unapređenje ima mnogo.

„Iako u  BiH postoje i javne i privredne organizacije sa kapacitetima za provođenje projekata i u najzahtjevnijim programima, one ipak predstavljaju manjinu. Veliki broj potencijalnih aplikanata nije razvio kapacitete za pripremu i provođenje projekata koje finansira EU. Ohrabruje činjenica da se i u tom segmentu situacija mijenja, a dobar primjer je projekat EU EU4Business koji srovode tri međunarodne institucije (GIZ – ILO – UNDP). U okviru projekta EU4Business predviđeni su grantovi u ukupnoj vrijednosti od deset miliona eura za projekte u oblasti poljoprivredno-prehrambenog sektora, turizma, izvozno orijentisanih sektora i razvoja preduzetništva. Do sada je projekte u ukupnoj vrijednosti od tri miliona eura dobilo 26 aplikanata iz oblasti turizma i poljoprivrede i ruralnog razvoja“, dodaju iz Odjeljenja.

Da bi bh. mala i srednja preduzeća mogla pristupiti sredstvima programa Horizon 2020 uglavnom se  ujedinjuju s nekim ko ima alate i iskustvo da ne gube vrijeme. Do sada su uglavnom korisnici sredstava bile ujedinjene kompanije u konzorcije i klastere, uvežu se regionalno ili sa nekim EU kompanijama što pojačava šansu za uspjeh. Prednosti apliciranja za sredstva EU fonodva su brojne- kompanije jačaju, dobiju nova znanja, iskustva, uticaj na tržištu, proizvod i usluga su kvalitetniji, sredstva im omogućavaju da budu konkurentniju, da budu u skladu sa vremenom, stvaraju se partnerstva i uz te programe znatno su veće mogućnosti da se dođe do novih poslova i tržišta. Pored dodatne edukacije koja bi potaknula bh. kompanije i institucije da apliciraju za sredstva EU fondova, ipak odlučujuću ulogu ima motiviranost aplikanata za ostvarenjem vlastitih ciljeva.

„Najsnažniji motiv za prijavu projekta je želja aplikanta da u okviru svog polja djelovanja riješi neki problem ili unaprijedi postojeće stanje. Kada ta želja postoji sve ostalo je lakše i predstavlja samo pitanje truda i vremena. Većina aplikanata počinje sa pozivima koji su jednostavniji za pripremu i projektima manje vrijednosti. Kasnije, sticanjem iskustava i veza sa drugim aplikantima dolazi apliciranje na projekte veće vrijednosti koji uključuju više aktivnosti i više partnera, najčešće iz šire regije. Podršku za aplikante u pripremi projekata pružaju razvojne agencije i privatne organizacije te organizacije koje sprovode pozive za prijavu projekata“, kažu iz Odjeljenja za fondove i razvojnu pomoć EU.

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here