SVJEŽA MLJEVENA KAFA – OD PRVIH KAFANA DO DANAŠNJIH DANA

Kafa je postala toliko svakodnevna i uobičajena kao napitak, da je čak i neočekivano prosipanje kafe u narodnom vjerovanju obilježeno kao mogućnost iznenadnog dobitka.

28
Grand

Postoje mnoge priče o porijeklu kafe ali jedna stvar je sigurna, ko god da je otkrio ta prva zrna i njihovo dejstvo, zahvalnost mu duguju milijarde ljudi širom svijeta koji svakodnevno uživaju u svom omiljenom napitku. Od kako je kafa sa dolaskom Turaka stigla na naše prostore, kao napitak koji osvježava i daje energiju i poticaj ljudskom organizmu, otvarali su se i objekti u kojima se ta kafa i ispijala. Pa je prema istorijskim podacima prva kafana u Sarajevu otvorena još davne 1592. godine i zvala se hadži-Šabanova kafana i nalazila se na Bentbaši, omiljenom mjestu Sarajlija. Locirana na samom ulazu u grad, privlačila je mnoge goste,prolaznike i znatiželjnike. Sarajevo je sve više postajalo trgovačko središte i ugošćavalo je carigradske, venecijanske, dubrovačke i mnoge druge trgovce koji su trenutke odmora i predaha provodili uživajući u tom crnom napitku u hadži-Šabanovoj kafani. Druga kafana se kažu otvorila u Banja Luci 1617. godine, a goste je dočekivao hadži-Husein. U to vrijeme Osmansko carstvo je imalo monopol na prženje kafe i propisanu količinu godišnje potrošnje kafe, koja bi gotovo uvijek bila potrošena prije kraja godine i kao zamjena, u nedostatku prave kafe, koristila su se zrna leblebije.

Prema nekim podacima, još starija od hadži-Šabanove kafane je bila kafana otvorena u Beogradu još davne 1522. godine na Dorćolu, na ušću Save u Dunav. Kažu da je Venecija prvu svoju kafanu dobila 1629. godine, Englezi u Oxfordu 1652. godine, zatim u Londonu 1685, Bukurešt 1667, Pariz 1672, Beč 1686, Rijeka 1715,  Zagreb 1748, dok je prva američka kafana otvorena u Bostonu 1676. godine.

Godine 1657. kralj Čarls II Stjuart zabranio je sve kafane, zapravo mjesta u kojima se služila kafa, jer je vjerovao da se tu ljudi okupljaju da bi kovali razne zavjere protiv njega i na taj način ga svrgli sa vlasti.

Ispijajući svježe mljevenu kafu vijekovima, ljudi su došli do ideje da čak i vremensku prognozu prepoznaju u šoljici kafe. Pa tako po tim teorijama, kada se mjehurići okupe u centru fildžana ili šoljice, upućuju na dobro vrijeme. Kada prione na stijenke šoljice stvarajući prsten, možemo očekivati kišu, a za promjenjivo vrijeme mjehurići se rašire čitavom površinom bez nekog oblika.

Kafa je postala toliko svakodnevna i uobičajena kao napitak, da je čak i neočekivano prosipanje kafe u narodnom vjerovanju obilježeno kao mogućnost iznenadnog dobitka.

U decembru 2001. godine, Brazil je proizveo mirisnu poštansku markicu, kako bi dodatno promovisao svoju kafu. Miris poštanske markice trajao je čak tri do pet godina. Kafu nalazimo i kao dodatak cijelom nizu jela ili kolača. Svjetska gastronomija svakako ne bi bila bogata kao što je danas bez ovog ploda porijeklom iz Etiopije. Svakoga dana se širom svijeta konzumira 2,25 milijardi šoljica ovog toplog napitka koji daje energiju ljudima, bistri um, motiviše, pokreće na akciju i potiče na druženje.

A savršena kombinacija dvije najpoznatije svjetske sorte kafe, Arabica i Robusta, proizvodi se upravo u Bosni i Hercegovini u pogonu Grand kafe-Bijeljina.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here