Podatak o 92 posto uvozne hrane samo je slikovito upozorenje

Taj komentar nije rezultat metodološke analize, već paušalna ocjena, s ciljem da se ukaže na problem rastućeg uvoza gotovih proizvoda i uvoznih komponenti koje se koriste u domaćoj proizvodnji, pojašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH nedavno plasiranu tvrdnju da stanovništvo u BiH konzumira čak 92 posto uvoznih prehrambenih proizvoda.

24
Hrana

Bosna i Hercegovina u gotovo svim proizvodnim sektorima decenijama bilježi ogroman vanjskotrgovinski deficit. Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, samo u prvih sedam mjeseci ove godine, naša zemlja ostvarila je vanjskotrgovinski robni deficit od 4,7 milijardi KM – bosanskohercegovački izvoz bio je vrijedan 6,8 milijardi konvertibilnih maraka (za 1,1 posto manje nego u istom periodu 2018.), dok je uvoz premašio 11,5 milijardi KM (za 3,7 posto  više nego u periodu januar – juli prethodne godine), što znači da je pokrivenost uvoza izvozom skromnih 59,3 posto.

Neutemeljena procjena

Za razliku od nekih sektora u kojima je ovisnost o uvozu razumljiva, posebno iritantna i zabrinjavajuća je poražavajuća vanjskotrgovinska statistika u oblasti prehrambene industrije, gdje deficit u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi više od milijardu KM. Izvoz mesa i mesnih prerađevina je više nego prepolovljen, na manje od 30 miliona KM, nasuprot za 13,8 povećanom uvozu od skoro 210 miliona KM. Unatoč povećanju izvoza za 37,3 posto, na 66,2 miliona KM, sjajna situacija nije ni kada je riječ o mliječnim proizvodima i jajima, kojih je u istom periodu uvezeno u gotovo dvostruko većoj vrijednosti od 129 miliona KM, uz rast uvoza od 17,3 posto. Povećan je i izvoz ribe i ribljih prerađevina – za 7,3 posto, na 15,1 miliona KM, ali je njihov uvoz rastao po dvostruko većoj stopi od 14,8 posto i popeo se nadomak iznosu od 50 miliona KM. Izvoz voća i povrća, pak, praktično je stagnirao sa vrijednošću od 90,2 miliona KM, dok je plasman te vrste robe u suprotnom smjeru povećan za 13,6 posto, na 234,7 miliona KM, što je još i dobro u poređenju sa žitaricama i pekarskim proizvodima, čiji je izvoz smanjen za 23,2 posto, na 43,1 miliona KM, od čega je veća čak i samo julska vrijednost njihovog uvoza u BiH…

Prezentirajući navedene pokazatelje na tematskoj konferenciji za novinare, iz Vanjskotrgovinske komore BiH saopćili su da je uvozno čak 92 posto hrane koja se konzumira u našoj zemlji. Unatoč poražavajućim statističkim pokazateljima, čini se da je navedena tvrdnja, najblaže rečeno, pretjerana, na šta, između ostalog, ukazuje i podatak Agencije za statistiku BiH da je ukupna prodaja prehrambenih proizvoda proizvedenih u našoj zemlji lani dostigla vrijednost od 2,1 milijarde KM, a da je u istom periodu na bh. tržište uvezeno hrane za 2,34 milijarde KM, što, pojednostavljeno rečeno, znači da domaći potrošači podjednako konzumiraju uvoznu i hranu sa oznakom Made in B&H. Na molbu da pojasne parametre na osnovu kojih su došli do zaključka da je domaćim proizvodima pokriveno samo osam posto bh. tržišta prehrambenih proizvoda, iz VTK BiH priznaju da se ne radi ni o kakvoj činjenici utemeljenoj na analizama, već bukvalno o procjeni “odoka“.

“U ovom momentu VTK raspolaže podacima o vrijednosti uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda za sedam mjeseci 2019. godine. Na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni podaci za razdoblje I – VI mjesec 2019. godine, pored iznesenih podataka data je paušalna ocjena, odnosno komentar, da stanovništvo u BiH konzumira 92 posto uvoznih proizvoda, s ciljem da se ukaže na problem rastućeg uvoza gotovih proizvoda i uvoznih komponenti koje se koriste u domaćoj proizvodnji.

Taj komentar nije rezultat metodološke analize, jer za nju nedostaje podatak o ukupnoj domaćoj industrijskoj proizvodnji prehrambenih proizvoda, kao i podatak o učešću uvoznih sirovina kao komponenti u proizvodnji domaćih prehrambenih proizvoda.

Stoga će VTK BiH u narednom periodu uraditi analizu spomenutih podataka da bi došli do približno tačnog podatka koliko bh. građani konzumiraju uvoznih prehrambenih industrijskih proizvoda“, napominju iz Vanjskotrgovinske komore BiH u izjavi za Business Magazine.

Konkretni pokazatelji

Ono što VTK BiH jeste temeljito izanalizirala, jesu uvozno-izvozni trendovi u domaćem poljoprivredno-prehrambenom sektoru od 2014. godine do danas. Prema toj analizi, izvoz te vrste proizvoda od 2014. kontinuirano je rastao sve do prošle godine, kada je zabilježen pad od 17 posto, uz pokrivenost uvoza od samo 28 posto (izvoz – 879,9 miliona KM, uvoz 3,1 milijardu KM). U prethodnih pet godina, 10 vodećih izvoznih proizvoda, koji su činili više od 50 posto vrijednosti ukupnog izvoza bh. poljoprivredno-prehrambenog sektora bili su ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka, voće i orašasti plodovi, mlijeko i pavlaka, hljeb i ostali pekarski proizvodi, brašno od pšenice ili napolice, goveđe meso, jabuke, kruške i dunje, ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi, voda i šećer. U istom periodu, najviše smo uvozili također ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka (!?), nekategorizirane prehrambene proizvode, čokoladu i ostale prehrambene proizvode s kakaom, pšenicu i suražicu, goveđe meso, hljeb i ostale pekarske proizvode, šećer i hemijski čistu saharozu, pivo, vodu i preparate za prehranu životinja.

Vodeća tržišta za izvoz bh. poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bila su Turska, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Njemačka, Italija, Kosovo, Rusija i Slovenija, a uvozna Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija, Mađarska, Njemačka, Holandija, Austrija, Turska i Poljska.

Kada je riječ o pozitivnim trendovima, najuočljiviji je kontinuiran rast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u posljednje tri godine. U poređenju sa 2016. godinom, izvoz u 2017. povećan je za 12 posto, dok je u 2018. godišnji rast iznosio 17 posto.

“Uvoz je takođe rastao i to za dva psoto na godišnjem nivou. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 54 na 58 posto.

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini prvi put premašila nivo izvoza zabilježen 2012. godine, prije nego što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju. U odnosu na 2012. godinu, uvoz je manji za gotovo 10 miliona KM.

Količinski posmatrano, u 2018. izvoz je znatno nadmašio uvoz (79.000 u odnosu na 57.000 kilograma).

Ključna izvozna tržišta su zemlje regiona – Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Srbija i Albanija, a države iz kojih se bilježi najveća vrijednost uvoza

su Njemačka, Hrvatska, Slovenija i Mađarska“, navodi se u VTK analizi trendova u domaćoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji.

Kada je, pak, riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, analize VTK ukazuju na pad izvoza i konstantan rast uvoza u posljednje tri godine.

Pad izvoza prvenstveno se bilježi kod svježeg i rashlađenog goveđeg mesa te pilećeg mesa. Ipak, sektor peradarstva bilježi kontinuiran suficit, koji je u 2018. godini, unatoč blagom padu izvoza od dva posto, iznosio 15,3 miliona KM.

Izvoz iz sektora voća i povrća pao je u 2018. godini za 33 miliona KM (16 posto), na 180 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 347 miliona KM, uz neznatan rast od 0,4 posto ili 1,3 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52 posto, što je popriličan napredak u odnosu na 41 posto iz 2014. godine.

“Dva ključna razloga za pad izvoza su kišno ljeto i zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju, koja je bila na snazi skoro šest mjeseci (od 22. januara do 11. jula 2018.)“, pojašnjavaju iz VTK, uz napomenu da su pet najkonkurentnijih proizvoda, koji nose 57 posto vrijednosti ukupnog bh. izvoza voća i povrća, bile smrznute maline, svježe kruške, jabuke i šljive te kornišoni. Izvoz maline lani je dostigao količinski rekord sa 23.458 tona, ali je zbog pada cijene ukupan izvoz bio za šest posto manje vrijedan nego godinu ranije i iznosio je 66 miliona KM. U sektoru voća i povrća, od ukupnog godišnjeg izvoza od 180 miliona KM, u Top 10 zemalja se izvozi 89 posto – Njemačka je postala prvo izvozno tržište sa ukupno ostvarenim izvozom od 33 miliona KM, uz suficit od 24 miliona KM, drugoplasirana je Srbija, dok je tržište Rusije palo sa liderske na treću poziciju.

“I dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitnog kvaliteta, što se može zaključiti po veoma niskim cijenama. Primjera radi, uvezli smo 784 šlepera (po dva šlepera svaki dan) jabuka, po cijeni od 0,10 do 0,30 KM po kilogramu.

U 2018. uvezli smo voća i povrća za 347 miliona KM, odnosno gotovo 100 KM po glavi stanovnika. To znači da je u prosjeku svaki bh. građanin u 2018. potrošio 51 KM na uvozno voće, 25 KM na uvozno povrće i 23 KM na uvozne prerađevine od voća i povrća.

U 2018. uvezli smo 307 hiljada tona voća i povrća, odnosno 88 kilograma po glavi stanovnika, što znači da je u prosjeku svaki bh. građanin u 2018. pojeo 52 kilograma uvoznog voća, 27 kilograma uvoznog povrća i devet kilograma prerađevina od voća i povrća“, upozoravaju iz VTK.

Ilustracija neorganiziranosti

“Podaci koje je plasirala VTK BiH su relevantni, jer u Komori imaju uvid šta je sve uvezeno u BiH.

Mi u BiH imamo kvalitetnu prerađivačku industriju, ali sirovine u skoro svim segmentima uvozimo. Koliko mi je poznato, oko 80 posto uvozimo pšenice, mljekarska industrija ima prostor da za najmanje 100 posto poveća preradu, ali nema sirovine, u mesnoj industriji (izuzmemo li piletinu) zalihe su za samo nekoliko dana…

Imamo zemlju bogatu resursima da proizvodimo sve za naše potrebe, više od 400.000 osoba na birou za zapošljavanje, od čega veliki broj nekvalifikovanih radnika, a mi uvozimo hranu. Odličan pokazatelj kako smo organizirani“, ističe u izjavi za Business Magazine Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo i koristimo domaće, uz napomenu da je Udruženje u zadnjih pet godina realiziralo sedam kampanja na nivou BiH, od kojih su domaće firme učesnice imale određene benefite, ali da “svijest građana o potrebi kupovanja domaćih proizvoda još nije na nivou na kojem želimo da bude“.

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here