Kamate na kredite u BiH idu naniže neovisno o potezima ECB-a

Evropska centralna banka (ECB) početkom marta objavila je da postojeće referentne kamatne stope (depozitna stopa -0,4 posto, glavna stopa refinansiranja 0,0 posto, stopa graničnog refinansiranja 0,25 posto) planira zadržati barem do kraja ove godine, produživši tako neizvjesnost u vezi sa mogućnost njihovog prvog postrecesijskog “odmrzavanja“, prethodno najavljivanog za predstojeće ljeto.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi pojasnio je to odgađanje konstatacijom da je “zbog neizvjesnosti vezanih za obim ekonomskog usporavanja bilo važno poduzeti mjere, odnosno pomaknuti rok za povećanje ključne kamatne stope i pokrenuti novi paket jeftinih kredita za banke“.

Spor napredak

“U mračnoj sobi krećete se sitnim koracima. Ne trčite, ali se krećete. Nastojite biti proaktivni, a ne reaktivni“, slikovito je opisao situaciju Draghi na tematskoj konferenciji za novinare u sjedištu Banke u Frankfurtu, pritom napominjući da ECB nije promijenila svoju procjenu da su se rizici pogoršali, navodeći u tom kontekstu vanjske faktore kao što su protekcionizam, neizvjesna priroda Brexita i ranjivosti tržišta u usponu.

“Nalazimo se u periodu kontinuirane slabosti i sveprisutne neizvjesnosti“, zaključio je on, podsjećajući da je iz tog razloga ECB svoju projekciju ovogodišnjeg rasta eurozone, sa 1,7 posto iz decembra prošle godine, snizila na samo 1,1 posto.

Vodeći evropski analitičari, pak, slažu se sa navedenim projekcijama kretanja EU ekonomije, ali zbog globalnog ekonomskog usporavanja ne očekuju skori snažniji zaokret u monetarnoj politici ECB-a i procjenjuju da bi podizanje referentnih kamatnih stopa moglo uslijediti tek 2021. godine.

“Iako je ECB posljednjim potezom prolongirao povećanje kamatnih stopa do kraja ove godine, navedena odluka neće se odraziti na kretanja na tržištu, budući da su tržišni sudionici u cijene svojih instrumenata već ugradili očekivani početak stezanja monetarne politike tek sredinom 2020. godine“, uvjereni su analitičari.

S obzirom na to da su matice većine komercijalnih banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini locirane u zemljama Evropske unije, odnosno eurozone, svi potezi ECB-a, kao i sve promjene na evropskom bankarskom tržištu općenito, neminovno se, u manjoj ili većoj mjeri, prelijevaju i na bosanskohercegovački bankarski sektor. No, podjednako kao što su prije izvjesnog vremena spuštali tenzije koje su podgrijavali pojedini ekonomski analitičari skloni tezi da će podizanje evropskih referentnih kamatnih stopa rezultirati rastom kamata na kredite bh. komercijalnih banaka, domaći bankari i objavu zadržavanja ECB-a na postojećem kursu finansijskog oporavka dočekuju bez imalo afektiranja. Na pitanje o tome da li će se i na koji način na bankarsko tržište u BiH odraziti odluka ECB-a  da preferentne kamatne stope još neko vrijeme zadrži na sadašnjem niovu, oni odgovaraju ukazujući na osnovna tržišnja pravila.

Ponuda i potražnja

“Mišljenja smo da navedeno u ovoj godini neće uticati na mijenjanje kamatne stope na domaćem bankarskom tržištu. Faktori koji mogu uticati na kamatnu stopu su ponuda i potražnja te ročna struktura domaćih depozita.

Trenutno je ponuda kredita još uvijek toliko velika da je realno očekivati dodatno smanjenje kamatnih stopa na kredite.

Manje banke mogle bi imati potrebu za podizanjem kamatnih stopa na depozite, kako bi imale ravnotežu u izvorima sredstava“, potcrtavaju iz Udruženja banaka BiH u izjavi za Business Magazine.

Nikakve spomena vrijedne turbulencije uzrokovane zadržavanjem, kao ni eventualnom promjenom referentnih kamatnih stopa ECB-a ne očekuju ni regulatori domaćeg bankarskog tržišta, koji podvlače da je u oba slučaja isključena potreba bilo kakvih regulatornih promjena u domaćem bankarskom sistemu.

“Zaštita prava i interesa korisnika bankarskih usluga regulisana je Zakonom o bankama RS, u skladu sa kojim se korisnik može odlučiti za fiksnu ili promjenljivu kamatnu stopu. S obzirom na trenutno niže kamatne stope, Agencija za bankarstvo RS je u septembru 2018. godine na internet stranici izdala obavještenje za korisnike kredita u kojem su jasno navedene prednosti i rizici kredita sa ugovorenom promjenljivom kamatnom stopom i kredita sa fiksnom kamatnom stopom. 

Imajući u vidu da banke u RS najčešće koriste Euribor kao referentnu kamatnu stopu, odnosno kao osnovicu u strukturi nominalne kamatne stope pri obračunu kamatnih stopa na kredite, eventualne promjene u baznoj stopi ECB-a mogle bi imati uticaj na zajmoprimce koji imaju kredite sa promjenljivom kamatnom stopom vezanom za navedenu referentnu kamatnu stopu. U slučaju da je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, banka visinu kamatne stope usklađuje sa visinom Euribora na dan usklađivanja koji je definisan u ugovoru o kreditu (najčešće 31. decembar ili 30. juni).

Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac, a Evropski institut za novčana tržišta (European Money Markets Institute) objavljuje Euribor svakog dana, gdje se mogu dobiti podaci o kretanju ove referentne kamatne stope“, podsjećaju u izjavi za naš magazin iz Agencije za bankarstvo RS (ABRS), uz opasku da “ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, banka je dužna na odgovarajućem mjestu u poslovnim prostorijama objaviti i korisniku učiniti dostupnim podatke o kretanju vrijednosti ugovorenih promjenljivih elemenata poput referentne kamatne stope“.

“Dakle, kredit sa ugovorenom promjenljivom kamatnom stopom nosi rizik promjene kamatne stope, koji je veći što je duži period otplate kredita.

Takođe, banka je dužna da o eventualnoj izmjeni stope, u pisanoj formi ili na drugi ugovoreni način, obavijesti korisnika prije početka primjene izmijenjene kamatne stope i u obavještenju navede datum od kada se izmijenjena stopa primjenjuje“, napominju iz Agencije.

Inače, uz zadržavanje postojećih referentnih kamatnih stopa sve dok stopa inflacije ne dostigne ciljani nivo, za period od septembra 2019. do marta 2021. godine Evropska centralna banka najavila je i održavanje dugoročnih operacija refinansiranja (LTRO –Long Term Refinancing Operations) – koje se provode na način da ECB dodjeljuje likvidnost bankama u zamjenu za odgovarajući kolateral, i to jednom kvartalno (posljednjeg mjeseca u tromjesečju). Kamatna stopa bit će promjenjiva i indeksirana na glavnu stopu refinansiranja, objavila je ECB, uz napomenu da će naknadno objaviti dodatne pojedinosti u vezi s najavljenim strukturnim operacijama.