Miris bosanskog bureka u Evropi

O utiscima i rezultatima učešća kompanije MBA na Sajmu Anuga u Kelnu, kao i budućim planovima, za Business magazine govori Asim Kraljić, vlasnik i generalni direktor MBA.

2162
Asim Kraljic, MBA

Bosanskohercegovački proizvođač pekarskih i slastičarskih proizvoda MBACentar jedini je samostalni izlagač iz naše zemlje koji je učestvovao na najvećem Svjetskom sajmu hrane Anuga, koji se svake dvije godine održava u Kelnu. Bila je to izvrsna prilika za prezentaciju proizvoda ove bh. kompanije, dokaz tome su i dogovori o saradnji postignuti sa velikim svjetskim trgovačkim lancima. O utiscima i rezultatima učešća kompanije MBA na Sajmu Anuga, o samim počecima rada kompanije koja danas broji 110 zaposlenih, kao i budućim planovima, za Business magazine govori Asim Kraljić, vlasnik i generalni direktor MBA.

 

BM: Učestvovali ste kao jedini predstavnik BiH na najvećem svjetskom Sajmu hrane Anuga. Kakve su impresije i šta biste izdvojili od viđenog?

 

KRALJIĆ: Da dopunim, kao jedini samostalni izlagač iz BiH među 7.400 kompanija iz 106 zemalja. Anuga je sajam koji ima tradiciju dugu 34 godine, a ove godine je na Sajmu bio i rekordan broj posjetilaca, više od 165.000. Dakle, na jednom mjestu imaju priliku sresti se svi relevantni faktori iz industrije hrane, proizvođači sirovina i finalnih proizvoda, kao i kupci, distributeri, logističari, itd. Na svoje veliko iznenađenje smo, potpuno neočekivano, izazvali takav interes da je naša prvobitna postava od četvero ljudi morala biti proširena sa još dvoje, koji su nam se pridružili drugog dana Sajma, kako bismo mogli opslužiti sve koji su bili na našem štandu na kojem je mirisala MBA pita koju smo vruću nudili posjetiocima. Čini mi se da je upravo pita (ili burek kako zovu bosansku pitu svi osim nas Bosanaca) prepoznata kao proizvod koji bi mogao u budućnosti parirati ili daj Bože zamijeniti pomalo uobičajnu pizzu ili kebab. Pita je proizvod koji može da se jede bilo topla ili hladna, jednom rukom, u hodu, zdrava je i vrlo ukusna brza hrana, i u tom smislu ima izvjesnu prednost u odnosu na kebab ili pizzu.

 

BM: Kao kompanija ste sa svojim proizvodima već izašli van granica BiH, no na ovom Sajmu ste pomjerili granice.Šta ste dogovorili?

 

KRALJIĆ: MBA Centar je na ovom sajmu promovirao novi proizvod, gotovo  jelo – zamrznuta pečena pita, jer smo procijenili da takav proizvod nedostaje tržištu, a olakšat će brzi način življenja svakome. Zanimanje za proizvod pokazali su potencijalni distributeri i kupci iz Azije, Amerike, Afrike i Evrope. Osim pečene, MBA je prezentirala i trgovačko pakovanje zamrznute sirove pite koje se treba uskoro naći na policama trgovina širom BiH, kao i nekim zemljama Evrope i izvan nje.

 

BM: U kojim zemljama ste već prisutni?

 

KRALJIĆ: Sa svojim proizvodima prisutni smo u Švedskoj, Engleskoj, Makedoniji, Hrvatskoj i Austriji. Za austrijski Spar radimo jedan artikal kao njihovu robnu marku. Kako je to bio najuspješniji Sparov projekat iz programa proizvoda namijenjenih za grilovanje, Spar je odlučio ovaj naš proizvod plasirati i u svoje trgovine u Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Posebno smo ponosni na ovaj uspjeh s obzirom na to da smo Sparov jedini dobavljač iz BiH. Sparova delegacija nas je posjetila i na Anugi i napravili smo novi dogovor kojim ćemo proširiti saradnju.

 

BM: O kolikoj proizvodnji, zapravo, govorimo?

KRALJIĆ: MBA Centar osim pita proizvodi i druge pekarske i poslastičarske proizvode, a radimo i restoranske usluge te dostavu toplog obroka za mnoge firme, kao i catering za različite događaje. Mi opslužujemo svojim proizvodima tržište u cijeloj BiH. Naša godišnja prodaja iznosi oko šest miliona KM, imamo 110 uposlenika i proizvodno-poslovni prostor od gotovo 9.000 metara kvadratnih.  Planirali smo i investiciju za izgradnju novog proizvodnog pogona koji bi bio namjenski projektiran u svrhu proizvodnje smrznutog asortimana namijenjenog izvozu. Za vlastite potrebe uzgajamo i povrće za koje ne koristimo nikakve pesticide, jer nam je cilj organizirati proizvodnju u skladu sa organskim uzgojem.

 

BM: Počeli ste prije 20 godina sa ovim biznisom, šta je u njegovom razvijanju bilo najteže? Da li je danas išta lakše?

KRALJIĆ: Iza rata pokrenuta je proizvodnja u maloj radionici u Velešićima, koju smo moji partneri i ja opremili neposredno prije rata s ciljem osamostaljivanja i izlaska iz društvenih firmi u kojima smo radili. Uvezli smo švedsku tehnologiju, doveli švedske tehnologe, započeli proizvodnju po švedskim recepturama za specijalne vrste hljeba i ponudili tržištu inovativne proizvode kao što su bavarski, švedski, švicarski, heljdin, ražev hljeb, integralni i zlatni tost te druge vrste peciva. Naše ambicije bile su ometane neuređenim tržištem, neredovnim snabdijevanjem vodom i strujom i neadekvatnom radnom snagom. Ni 20 godina poslije, situacija se nije mnogo promijenila. Morali smo investirati u rezervoare za vodu, agregat za struju i neke druge infrastrukturne projekte koji trebaju poslužiti kao alternativa.

Za ovakav razvoj moram istaknuti prisutnost ogromnog entuzijazma našeg kolektiva, među kojima ima i onih koji vrijedno rade od prvog dana u firmi. Na tome sam im veoma zahvalan, jer bez toga ne bi bilo uspjeha i odavno bi nas ovakva političko-ekonomska situacija u kakvoj poslujemo natjerala da od svojih ciljeva odustanemo.

 

BM: Šta Vam kao privredniku koji vodi jednu uspješnu, izvozno orijentiranu kompaniju, predstavlja najveći problem – zakonodavstvo, kvalitetna radna snaga ili nešto treće?

KRALJIĆ: Rekao bih radno ozračje koje još nije zrelo za ozbiljne proizvodnje. Od sistema školstva koje još uvijek ne obrazuje kadrove koji se mogu uključiti u proizvodne procese bez dodatnih obuka, a nerijetko i prekvalifikacija učenika koji su se školovali za druge struke za koje nema potražnje na tržištu radne snage. Ovo se odnosi kako na srednje, tako i na visoko obrazovanje. Mislim da je neophodno promijeniti obrazovne sisteme na način da teorija i praksa budu jedno drugom svrha.

Veća disciplina u plaćanju između privrednih subjekata olakšala bi poslovanje. Što se tiče izvoza, mi iz BiH moramo težiti tome jer nam je tržište premalo. Tek prije nekoliko mjeseci omogućen je izvoz proizvoda koji u sebi sadrže sastojke animalnog porijekla,  sada će navodno krenuti i sa pilećim mesom. Od prije mjesec je donesena odluka u Briselu da se dozvoljava tranzit kroz EU (kojeg li apsurda) za proizvode koji imaju u sastavu crveno meso, ali samo termički obrađeno. Sve navedeno je vezanje ruku i nogu našim proizvođačima. Mislim da procesi stvaranja klime gdje će se proizvođači fokusirati samo na kvalitet i plasman, moraju biti mnogo brži.

 

BM: Ulagali ste u brend, ulagali ste u pozicioniranje na tržištu, ali ste poveli računa i o standardima proizvodnje?

KRALJIĆ :  MBA Centar ima ISO 9001, HACCP i HALAL certifikat, a u toku je proces certificiranja i IFS standarda, iako MBA Centar već sada posluje u skladu sa njim, što nam je u biti i otvorilo vrata za Spar.

 

BM: Šta je ustvari projekat vlastite CNG punionice za koju ste dobili podršku od Fonda za zaštitu okoliša FBiH?

KRALJIĆ :Prošle godine smo aplicirali s projektom za izgradnju vlastite punionice zemnog gasa, kako bismo mogli svoja dostavna vozila puniti ovim gorivom. Fond za zaštitu okoliša procijenio je da je projekat vrijedan pažnje, jer se njegovom implementacijom obezbjeđuju dugoročni efekti umanjenja emisije štetnih gasova. Realizacijom projekta MBA Centar će zaokružiti svoju misiju ekološki osviješćene proizvodne kompanije. Naime, prilikom planiranja poslovno proizvodnog objekta u Vogošći, odlučili smo se i za instaliranje moderne energane na biomasu, kapaciteta 200 KW. Danas se na ovaj način zagrijavaju sve instalirane proizvodne peći sistema za pečenje. U procesu pečenja nastaju izduvni gasovi koji se najprije pročiste u tzv. ekobloku, tako da se u atmosferu ispušta zrak sa 99,9 posto čistote. Izduvni gasovi prolaze kroz tzv. rekuperator koji oduzima povratnu energiju u vidu toplote i zagrijava tri spremnika vode kapaciteta 6.000 litara, a koja se potom koristi kao tehnološka i sanitarna voda, te za grijanje prostora u zimskim danima. Bili smo svjesni da je naše postrojenje prvo u ovoj oblasti u jugoistočnoj Evropi i  svjesni rizika od instalacije nedovoljno poznatog sistema, ali nismo mogli odoljeti viziji čiste proizvodnje i zaštite okoliša. U planu do 2020. godine je i završetak izgradnje solarne energane kapaciteta 150 KW na krovu proizvodne hale, kako bi mogli da dijelom podmirimo i svoje potrebe za električnom energijom koju koristimo za druge proizvodne procese. A kada se to realizira, eto razloga da se ponovo družimo.

 

Radne navike od malih nogu

 

BM: Na koji način je porodica involvirana u posao?

 

KRALJIĆ: Moja supruga Amra i ja imamo četvero djece i prolazili sam kroz njihove različite faze školovanja. Nedostatke sistemskih rješenja o kojima sam govorio otklanjali smo u svojoj kući. Pokušali smo usmjeravati djecu na stvaranje radnih navika od malih nogu i stvarati atmosferu da je raditi bilo koji posao vrlo korisno i poželjno. Ono što me ohrabruje je da u posao ulazi nova generacija, najstariji sin je magistrirao na prestižnom univerzitetu u Lundu na smjeru za upravljanje i poduzetništvo i vodi maloprodaju, novi član familije, naša snaha, također magistar univerziteta u Švedskoj, zadužena je za nabavu, a drugi sin je kao diplomirani tehnolog odgovoran za razvoj novih proizvoda. Osim djece, u poslu je i moj brat, inače, mašinski inžinjer sa dugogodišnjim rukovodnim iskustvom u proizvodnji, a donedavno i moja sestra koju smo ispratili u penziju. Amra, koja je moj pratilac i saradnik punih 31 godinu vodi sektor prodaje i marketinga. Pomoć imamo i od našeg trećeg sina, koji je student prava i zadužen je za različite, rekao bih šalterske ili birokratske poslove. Četvrtog sina polako pripremamo za život, da mu nije strano pospremati oko sebe, marljivo učiti, tako da mu posao u bilo kom segmentu neće biti stran kada za to dođe vrijeme. To što smo kako kažu porodična firma sigurno nam daje prednost u odnosu na druge, a u svijetu je taj fenomen posebno cijenjen, jer se vjeruje da takve firme gaje tradiciju, da se radi i planira dogoročno te su u tom smislu posvećene i usmjerene na uspjeh.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here