Naučnici Univerziteta Arizona su zahvaljujući novoj metodologiji identificirali sićušne tragove plastike u ljudskom tkivu, čime bi se konačno moglo omogućiti lakše otkrivanje nakupljenih čestica mikroplastike i nanoplastike u ljudskom organizmu, objavio je britanski The Guardian.
Plastika posvuda
“Prije 10 godina nismo mogli ni zamisliti da bi moglo biti toliko mnogo mikroplastike, nevidljive ljudskom oku i da će biti posvuda oko nas”, rekao je Jean-Francois Ghiglione, istraživač u Laboratoriju za mikrobiološku oceanografiju u Francuskoj.
Plastika nam očito posvuda prijeti i ugrožava naše zdravlje gdje god se nalazimo. Važna istraživanja su otkrila čestice mikroplastike u zraku i uzorcima kiše, a prema prošlogodišnjem istraživanju ustanovljeno je i kako vrlo vjerovatno svako od nas sedmično u organizam unosi prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.
Ne treba ni čuditi i da udišemo te čestice koje su prisutne i u zraku, posebno mikrovlakna iz sintetičke odjeće.
Čovječja utroba
Prije nepune dvije godine, čestice mikroplastike su po prvi put pronađene u ljudskoj stolici, što je potvrdilo opasnost širenja sitnih čestica plastike u hranidbenom lancu te upozorilo na njihov potencijalno štetan utjecaj na zdravlje ljudi o čemu još uvijek nema dovoljno saznanja.
„Najmanje čestice mikroplastike sposobne su prodrijeti u krvotok, limfni sistem, a mogu dospjeti i do jetre. Sada kada imamo prve dokaze o prisustvu mikroplastike u ljudskom organizmu trebamo daljnja istraživanja kako bismo shvatili što to znači za ljudsko zdravlje”, rekao je Philipp Schwabl, voditelj istraživanja s Medicinskog univerziteta u Beču.
Razvijajući novu metodologiju, istraživači su analizirali 47 uzoraka tkiva pluća, jetre, slezene i bubrega dobivenih iz banke tkiva osnovane za proučavanje neurodegenerativnih bolesti, a njihovi rezultati pokazali su da je mikroplastika otkrivena u svakom uzorku.
„Bilo bi naivno vjerovati da se plastika nalazi posvuda, samo ne u nama ljudima“, izjavio je Rolf Halden sa Univerziteta Arizona (ASU). „Sada razvijamo istraživačku platformu koja će nama i drugim istraživačima omogućiti pronalaženje sitnih čestica plastike koje su premalene da bi se mogle vidjeti golim okom, a koje uistinu predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje.“
Plastika u krvi
Naučnici sa sveučilišta u Amsterdamu u Nizozemskoj prvi put su otkrili mikroplastiku u ljudskoj krvi, pri čemu su strane čestice pronađene kod 80 posto testiranih ljudi. Polovina uzoraka je sadržala PET plastiku, koja se obično koristi u bocama za piće, a trećina je sadržala polistiren od kojega se pravi ambalaža za hranu i druge proizvode. Četvrtina uzoraka krvi sadržala je polietilen od kojeg se prave plastične vrećice.
S obzirom na maleni uzorak dobrovoljaca, naučnici smatraju da je prerano donositi zaključke, ali dijele bojazan da bi plastika, ako je u krvotoku, mogla doprijeti do svih organa.
Nedavna studija je pokazala da se mikroplastika može “zakačiti” za vanjsku membranu crvenih krvnih zrnaca i ograničiti njihovu sposobnost prijenosa kisika.
Također, još uvijek se ne može s apsolutnom sigurnošću kazati kakav uticaj mikroplastika ima na zdravlje ljudi. Ipak, zabrinjava to što postoje dokazi da mikroplastika u laboratorijskim uvjetima uzrokuje oštećenje ljudskih ćelija. Tome treba i pridodati činjenicu da čestice zagađenja zraka ulaze u tijelo i izazivaju milijune prijevremenih smrthih ishoda godišnje.
Ugrožavanje trudnoće
Čestice su pronađene i u placentama trudnica. Naučnici su 2021. pronašli mikroplastiku u posteljici, izražavajući “veliku zabrinutost” zbog mogućih posljedica na razvoj fetusa.
No, zabrinutost nije isto što i dokazani rizik.
“Potencijalno je to veliki problem, ali nemamo naučni dokaz da sa sigurnošću potvrdimo o kojim se učincima radi, ako ih ima”, rekao je Bart Koelmans, profesor na Univerzitetu Wageningen.
U laboratorijskom testiranju trudnih štakora, ovakve čestice brzo putuju kroz pluća do srca, mozga i drugih organa fetusa.
