Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.
To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići, javlja Hina.
Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.
Nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” poslan je u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli.
“Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Vijeće 29. lipnja 2022. odlučilo konzultirati Europski parlament o nacrtu odluke Vijeće o punoj provedbi šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Vijeće bi bilo zahvalno ako bi Europski parlament mogao što prije dostaviti svoje mišljenje”, kaže se u pismu u koje je Hina imala uvid.
Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja, koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja, o kojem će se najprije raspravljati na Odboru.
Nakon što Odbor usvoji mišljenje upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.
Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu.
Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice šengenskog prostora, koje su članice EU-a.
Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU-a – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u listopadu.
Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
