U martu prošle godine stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti okoliša FBiH na čije usvajanje se dugo čekalo u Parlamentu Federacije BiH. On podrazumijeva provedbu pet važnih direktiva Evropske unije.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo istakla je da je s ovim zakonom i podzakonskim aktima, uredbama i pravilnicima, napravljena prava revolucija u reformama ovog sektora te da to već osjeti privreda, a pogotovo mala i srednja preduzeća.
Ove godine, pet miliona KM iz federalnog budžeta bit će uloženo u razvoj turizma.
“U federalnom budžetu je izdvojeno pet miliona KM za podršku i poticaj razvoju turizma u FBiH i razvoju cjelokupne turističke privrede Federacije. Ministarstvo je izradilo Odluku o usvajanju programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele. Prema njoj, dva miliona KM bi se izdvojilo kao pomoć građanima kroz vaučere za putovanja, te razvoj zimskog i ruralnog turizma. Ovih dana smo iz Parlamenta FBiH dobili inicijativu koju je potpisalo 78 zastupnika da se 1,5 miliona KM izdvoji za ski-lift na Ponijerima. S obzirom da je ovo skijalište u Zeničko-dobojskom kantonu, blizu Kaknja, a imajući na umu zelenu tranziciju i transformaciju koja se mora sprovesti u narednom periodu i, pored toga uzimajući u obzir činjenicu da se radi o zastarjelom ski-liftu koji predstavlja opasnost po život domaćih i stranih turista, predložili smo Vladi FBiH da prihvatimo ovu inicijativu i ispoštujemo zahtjev parlamentaraca”, kazala je Đapo.
Istakla je da se nada kako će njeno ministarstvo vrlo brzo dobiti sva potrebna mišljenja te da će biti donijeta odluka o programu utroška sredstava.
Ove godine BiH očekuje veći priliv turista.
“Naša zemlja je čarobna i ima puno toga za ponuditi. Sa terena dobivamo informacije da je već cijelo ljeto bukirano. Sigurna sam da će ovo biti dobra godina, jer su svi željni putovanja nakon COVID-19, a pogotovo naša dijaspora. Naravno, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu utječe na priliv gostiju sa Dalekog Istoka, ali ćemo zbog direktnih avio linija imati dosta turista iz Perzijskog zalijeva, EU i regiona”, ističe Đapo.
Kazala je kako je Strategija razvoja turizma FBiH već pripremljena, te da je u završnoj fazi.
“Nadam se da ćemo ga vrlo brzo dostaviti Vladi FBiH na usvajanje, kako bismo utvrdili smjernice za budući razvoj turizma”, navodi ministica.
Dokument Federalne strategije zaštite okoliša za period 2022-2032. izrađen je i ovih dana bit će pokrenut proces javnih konsultacija.
“Cjelokupan proces izrade Federalne strategije zaštite okoliša zasnovan je na participativnom pristupu i proveden uz učešće više od 300 predstavnika različitih institucija i organizacija u Federaciji BiH. Strategija zaštite okoliša 2022-2032. godine sadrži pregled stanja okoliša i sveobuhvatne strateške ciljeve zaštite okoliša, te prioritete i mjere za postizanje utvrđenih ciljeva u narednoj deceniji”, ističe Đapo.
Realizacija Strategije doprinijet će poboljšanju stanja okoliša, ublažavanju i smanjenju utjecaja te jačanju otpornosti na klimatske promjene, boljoj usaglašenosti propisa sa propisima EU i međunarodnim sporazumima u oblasti okoliša, usklađenijem i efikasnijem upravljanju okolišem, osiguranju održivijih javnih usluga u oblastima kao što su upravljanje vodom i upravljanje otpadom, a što će u konačnici uticati na zdravlje i kvalitet života građana.
Na osnovu novih propisa iz Zakona o zaštiti okoliša FBiH okončana je praksa izdavanja okolinskih dozvola za mnoge vrste projekata kao što su infrastrukturni objekti, objekti za prijenos električne energije, obnovljivih izvora energije (voda, sunce, vjetar), kao i brojnih drugih za koje se provode postupci prethodne procjene uticaja na okoliš i donose rješenja koja obavezno sadrže mjere zaštite okoliša.
“Također, jedan broj projekata, koji su do sada morali imati okolišnu dozvolu, oslobođeni su čak i procjene, tako da je za ove projekte potrebno kroz druge saglasnosti i dozvole propisati opće mjere zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi”, navela je ministrica.
Ranije je Federalno ministarstvo okoliša i turizma imalo obavezu izdavati okolišne dozvole za razne kompanije, a eksperti EU su ukazivali da izdati broj dozvola, koje su se morale obnavljati svakih pet godina, ne prati ekonomski razvoj.
“Godišnje smo izdavali preko dvije stotine dozvola, što je uzrokovalo kako opterećenje administracije, tako i nepotrebne, dugotrajne procedure za privrednike. Sada je veliki broj pogona i postrojenja prestao biti obveznik pribavljanja i obnove okolinske dozvole, što je dobro za privrednike. Podsjetit ću na izvještaje u kojima privrednici, kako domaći tako i strani, ukazuju na duge procedure pribavljanja dozvola, što je često bila prepreka za investiranje. Sada je proces puno efikasniji, a došli smo u fazu u kojoj će se ministarstvo moći fokusirati na velike pogone kao što su termoelektrane, Arcelor Mittal, Gikil, Natron Hayat, TCL, FCL, hemijsku industru i druge”, najavljuje Đapo.
Usklađivanjem propisa FBiH sa pravnim nasljeđem Evropske unije po pitanju zaštite okoliša u skladu je sa Poglavljem 27 EU.
“U skladu sa EU politikom, to podrazumijeva adekvatnu primjenu i provođenje ovih propisa na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou. Naročito se ponosim stručnim službama ministarstva, koji su uložili puno znanja, rada i energije u ovu reformu”, istakla je Đapo.
Ministrica je među pobornicima zabrane malih hidroelektrana, a u parlamentarnoj proceduri se čeka na usvajanje zakona kojim bi se zabranila njihova izgradnja.
“Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji sa nevladinim organizacijama, sačinilo je informaciju na osnovu koje je Vlada FBiH, puno prije Parlamenta, usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka i zadužila resorna ministarstva da promijene određene propise. Ministarstvo je bilo zaduženo da izmjeni tri pravilnika i mi smo to završili u roku od mjesec dana”, kazala je Đapo.
Također, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je bilo zaduženo da donese pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku vode, a Federalno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva da predloži izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji kojim bi se zabranila izgradnja malih hidroelektrana.
“U Parlamentu FBiH zakon je iz hitne procedure vraćen u redovnu i sada se u drugom čitanju nalazi pred parlamentarcima. Nadam se da će biti donesen i da ćemo staviti tačku na ovu priču. Vlada FBiH je završila svoje obaveze, a sada je na parlamentarcima da donesu najbolje odluke za naše građane”, navodi ministrica okoliša i turizma.
Ministrica Đapo istakla je kako je tokom primjene zakona uočeno nekoliko nedostataka, te da najvažnija izmjena ide u cilju očuvanja prirodnih vrijednosti Federacije BiH, a to je da sedra treba biti prepoznata kao prirodno dobro, kao i da FBiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima pa ih je potrebno zaštititi i obnoviti.
“U svim zemljama okruženja sedra i njene barijere su prirodno dobro koje je strogo zaštićeno, a kod nas se ona vadi i koristi u građevinarstvu kao vrlo dobar i skup materijal za izolaciju. Pored toga povećane su nadležnosti inspekcijske službe za zaštitu prirode i povećane kazne”, ističe Đapo.
Ministrica naglašava da je prirodno bogatstvo osnova za razvoj turizma poput resursa Nacionalnog parka Una i Štrbački buk.
“Da bi se naš Nacionalni park kontrolisano razvijao i da bi svi imali koristi od razvoja potreban je regulacioni plan. Predlagač Odluke o pristupanju izradi regulacionog plana za Štrbački buk je Federalno ministarstva prostornog uređenja. Na osnovu te odluke u pripremu nacrta regulacionog plana za Štrbački buk, koji je u nultoj zoni zaštite, aktivno će se uključiti Ministarstvo okoliša i turizma, kao i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, zaključuje ministrica Đapo.
