Nakon što je 05. jula 2021.godine dobio podršku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, usvojen je i od strane delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, 9. septembra 2021.godine. Usvajanje novog Zakona, kao preduslova za rast i razvoj obrtništva odnosno male privrede u Federaciji BiH, predviđeno je Programom ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020 – 2021. godina, kao pretpostavka za održiv i ubrzan rast u 2022.godini.
Na potrebu donošenja novog Zakona, koji će im u velikoj mjeri olakšati rad, obrtnici su upozoravali godinama, te je kako za Business Magazine kaže Amir Zukić federalni ministar razvoja poduzetništva i obrta, novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH donesen u interesu obrtnika i zakonodavca istovremeno,s obzirom da će u skladu sa istim period registracije obrta biti značajno skraćen, evidencija obrtnika podignuta na značajno veći nivo, a mogućnost registrovanja obrta je ponuđena svim licima koja imaju ideju, a prepušteno je tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, što je po ranijem Zakonu bio limitirajući faktor.
Omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje
Novim Zakonom omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, te je Zakon napravio pretpostavke za vanjskotrgovinsko poslovanje u smislu same registracije obrta, pri čemu će se pri izdavanju rješenja obrtnik opredijeliti za vanjskotrgovinsko poslovanje, što će biti upisano u rješenje o registraciji. Dalja procedura je registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao što to rade i ostali učesnicima.
„Poslovanje obrtnika sa inozemstvom omogućiti će obrtnicima dostizanje nižih cijena koštanja njihovih proizvoda kada posmatramo uvoz, kao i kvalitetnije cijene prilikom prodaje odnosno izvoza vlastitih proizvoda“, kaže ministar Zukić.
Ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte čime je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka. Također je skraćena i pojednostavljena procedura registracije obrta, omogućeno je pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika.
„Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem, omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja. Predviđen je Obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati FMRPO, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu sa ovim Zakonom. Kada je riječ o prestanku obrta po sili zakona dodat je stav u kome će na osnovu zahtjeva Porezne uprave FBiH, ako se utvrdi da obrtnik koji nije koristio privremeni prestanak obustave obrta duže od šest mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od šest mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt biti ugašen po sili zakona. Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, što rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na raniji Zakon. Definiran je obrt kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje, a pored vlasnika ostvarenog patentnog prava obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine. Članarina odnosno visina članarine obrtničkoj komori je značajno umanjena i to na način da se ista ne može propisati u iznosu većem od 0,50 posto od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija i dr.“, pojašnjava ministar Zukić.
Kemal Isanović, sekretar Obrtničke komore KS za Business Magazine kaže da je na području FBiH registrirano 48.000 obrtnika, sa više od 56.950 zaposlenih i njihovih porodica što je Obrtničku komoru FBiH zajedno sa svih deset kantonalnih obrtničkih komora još 2015. godine obavezalo da se uoče svi nedostaci Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima koji je donesen 2009. godine i u vidu prijedloga ugrade u novi Zakon o obrtu.
„Nažalost, tokom napora da se ukažu nedostaci koje imaju obrtnici, uvidjeli smo da komisija koja je radila na izradi ovog Zakona o obrtu nije prihvaćala. Očekivali smo Zakon po mjeri obrtnika, koji je primjenjiv i praktičan, da je olakšavajući i stimulativan i da dobijemo potpunu zaštitu obrta kao djelatnosti. To nismo dobili i mogu reći da su su naši zahtjevi usvojeni u omjeru 50:50“, dodaje Isanović.
Ono što je usvojeno, a što je značajna olakšica jest to da sada obrtnici mogu svoje proizvode prodavati u sjedištu obrta i u izdvojenim prostorima, uvoziti repromaterijale i izvoziti gotove proizvode, te da je skraćen postupak otvaranja obrta s 14 na sedam dana.
“Ukinuta je definicija posebnih i vezanih obrta (koje je pravilo zabunu među obrtnicima), te sada imamo obrte gdje je omogućeno obrtnicima da obavljaju proizvodnju, pružaju usluge, obavljaju srodne djelatnosti, domaću radinost i tradicionalne i stare zanate . Kada je u pitanju odgovornost za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta, ranije je obrtnik odgovarao cjelokupnom imovinom, dok se sada izvršenje radi ostvarenog novčanog potraživanja neće izvršit na onim stvarima gdje ne bi mogao obavljati privrednu djelatnost i nekretnini u kojoj obrtnik stanuje sa svojom porodicom, što je u odnosu na ranije pozitivno“, dodaje Isanović.
Samo jedan pravilnik
Prijedlozi obrtnika koji nisu usvojeni odnose se prije svega na to što još uvijek postoji samo jedan pravilnik koji preciznije uređuje obrtništvo, dok je ranije postojalo 12 pravilnika i uredbi. Isanović naglašava da je nemoguće i nedopustivo u jedan pravilnik svrstati obrazovanje, stare i tradicionalne zanate, način izbora, sezonsko obavljanje djelatnosti itd.
„Zakonom nije definirana imovina obrtnika-koju imovinu može imati obrt, šta je imovina obrta, a šta fizička imovina vlasnika obrta. Neophodno je definirati nepokretnu i pokretnu imovinu obrta, te vratiti kupoprodaju obrta koju su imali u prošlom Zakonu o obrtu. Tražili smo da se definira ko od članova uže porodice može raditi u obrtu. Sada po ovom Zakonu o obrtu stoji da članovi uže porodice mogu raditi u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa ali u prisustvu vlasnika što predstavlja problem. U starom Zakonu, uža porodica je mogla raditi u obrtu ali bez prisustva vlasnika obrta, mada je bilo inspektora koji su kažnjavali ako nije bilo vlasnika. Tražili smo da članovi uže porodice mogu pomoći vlasniku obrta ako je na bolovanju, službenom putovanju ili na godišnjem odmoru“, dodaje Isanović.
Ono što je predstavlja poseban problem obrtnicima jeste da ih Zakon definira kao fizička lica koja obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun, zbog čega im je otežano kreditno zaduživanje kod banaka.
„Ovakav tretman je realnost obrtnika u Bosni i Hercegovini, susjednim zemljama i Evropskoj uniji, te po tom pitanju nije bilo prostora za promjene. FMRPO je predložilo, a Vlada Federacije BiH usvojila Kreditno- garantni program za obrte i ostale samostalne privredne djelatnosti. Suština programa, koji je aktivan od 01. juna ove godine, je izdavanje garancija od strane Razvojne banke FBiH u ime Vlade FBiH za kredite koje obrti i ostale samostalne privredne djelatnosti koriste u komercijalnim bankama (potpisan je ugovor sa 11 komercijalnih banaka). Dalje, Vlada FBiH je donijela odluku o refundiranju kamata na pomenute kredite do iznosa od 4,50 posto. Radi se, zaista o velikom doprinosu razvoju obrta i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti. Pored navedenog Programa, ovo ministarstvo ima kreditnu liniju (komision) sa Razvojnom bankom FBiH, namijenjenu između ostalog obrtima, gdje su definirani kvalitetni uslovi investicijskih kredita uz kamatu od 0,90 posto i rok od 84 mjeseca uz mogućnost grace perioda od 24 mjeseca“, pojašnjava ministar Zukić.
Mišljenja o tome da li će Zakon doprinijeti većem broju registriranih obrta, koji svakako upošljavaju veliki broj ljudi u FBiH i značajan su segment ekonomije su podijeljena.
„Novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, sasvim je izvjesno, dovesti će do većeg broja registrovanih obrta i srodnih djelatnosti s obzirom da je ukinuta podjela obrta na vezane i posebne obrte čime je po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme. Na osnovu procjena u proteklom periodu svaki treći obrt nije mogao biti registrovan, jer osnivač nije imao odgovarajuću stručnu spremu za željeni obrt. Radi se o zaista velikom iskoraku, jer smo prepustili tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, što je po prethodnom Zakonu bio limitirajući faktor. Sve ovo je veliki doprinos suzbijanju sive ekonomije odnosno novim Zakonom omogućavamo svim zainteresovanim poduzetnicima da budu dijelom bosanskohercegovačke ekonomije na značajno efikasniji način“, kaže Zukić.
Sa druge strane Isanović ne dijeli isto mišljenje te kaže: „Mislim da ovaj Zakon neće doprinijeti značajnijem opstanku obrta jer ne rješava probleme koji obrtnici imaju. Otvaranje obrta u odnosu na otvaranje firmi je i prije novog Zakona o obrtu imalo prednost gdje su se zainteresovani odlučivali da otvore obrt zbog povoljnijih uslova“.
Na pitanje kako se može pomoći obrtnicim Isanović ističe da je u novembru 2014.godine Obrtnička komora FBiH potpisala Plan aktivnosti za naredno razdoblje, a odnosilo se na izgradnju obrtničkog sistema, stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj obrtništva, sa ciljem jačanja komora koje će se na potpuniji, efikasniji i racionalniji način definirati, zastupati i braniti interese obrtnika u cijeloj FBiH.
„Ovim Planom su naglašeni dugogodišnji problemi koje imaju obrtnici a to su: izmjene osnovice za obračun doprinosa obrtnika, smanjivanje fisikalnih i parafisikalnih nameta, smanjivanje taksi i nameta od strane kantonalnih i općinskih tijela za obrtnike, nemogućnost odbijanja rashoda od prihoda tj. koji se ne priznaju u poslovanju obrtnika, topli obrok vlasnika obrta, dnevnice, edukacija… i jedan od najvećih problema je što obrtinci koji sami obavljaju djelatnost u slučaju korištenja bolovanja preko 42 dana mora privremeno zatvoriti obrt i prijaviti se na biro za zapošljavanje. Ovo je najviše došlo do izražaja kada su obrtnici koji su bolovali od koronavirusa, kada pojedine općine nisu htjele da im daju ova privremena rješenja ili opstrukcije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja KS gdje nisu mogli da naplatiti to bolovanje. Usvajanjem svega ovoga bi se olakšalo obrtnicima, na području FBiH“, naglašava Isanović.
Obrtnici teško podnijeli koronakrizu
Isanović ističe da je pandemija koronavirusa prouzrokovala poteškoće za obrtnike posebno kada se uzme u obzir da sve još traje, te se ne zna kada će završiti gdje na jedan način dolazi do opadanja potražnje jer se građani ograničavaju na nabavku samo nužnih osnovnih potrepština.
„Vidova pomoći kako bi obrtnici lakše podnijeli koronakrizu je bilo kroz javne pozive za dodjelu sredstava za finansiranje dijela minimalne mjesečne neto plaće za mjesece april, maj, juni 2020.godine. Kada je u pitanju pomoć od strane Ministarstva privrede KS za poslodavce kojima je bilo zabranjeno raditi, jedino su frizeri i kozmetičari dobili tu pomoć, a ostalima se nije dalo, a svi znaju da niko nije radio, čak je policija i inspekcija tražila od pojedinaca da zatvore obrt. Skoro sve općine na području KS su tokom 2020.godine, oslobodile plaćanja zakupnine za prostore koje su u njihovom vlasništvu, te i danas imamo općine koje su do 50 posto oslobodile obrtnike tog plaćanja“, dodaje Isanović.
Nekvalitetna radna snaga
Kao i u ostalim granama privrede i obrtnici se suočavaju sa nedostatkom radne snage. Međutim, puno veći problem je kvalitet nezaposlenih koji su na evidencijama službi za zapošljavanje.
„Danas imamo dosta frizera ili bilo kojeg drugog zanimanja koji su na birou rada i kada dođu da rade vidi se da nemaju iskustva, što je posljedica jako malo rada u praksi tokom školovanja, ili nezainteresiranosti pojedinaca jer je bilo slučajeva da kada biro pošalje kandidata kod obrtnika, oni mole vlasnike da ih odbiju kako bi zadržali status na birou. Samo mogućnost da se može dobro zaraditi ako se učenik opredjeli da upiše srednju obrtničku školu, je jedini način stimulacije, a sve ostalo je uzaludno“, pojašnjava Isanović.
