Ideja o hitnom smanjenju plaćanja cestarine na autocesti A1 koju su zatražili poslodavci vrijedna je pažnje, smatra ekonomista Faruk Hadžić. On kaže kako bi išao i korak dalje i ponovo predložio da se ukine naplata cestarine na autocestama.
“Postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje ovih javnih preduzeća. Naime, u prošloj 2020. godini, JP Autoceste FBiH su ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti. Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od prodaje učinka (koji bi trebali biti prihod od cestarine), ostvarili 30,96 miliona KM. Kada bi se i ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila preko 100 miliona KM”, poručuje Hadžić.
Ukoliko se pitate se od čega javna preduzeća iz ove oblasti ostvaruju dodatne prihode, najvećim dijelom po osnovu prihoda od putarina na gorivo (akciza kako je to popularno u javnosti).
“Koristi bi bile višestruke. Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao, mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima”, ističe Hadžić.
Dodatno, ostvarile bi se i značajne uštede na plaćama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, zaposleno je bilo 446 radnika, gdje se za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajalo 17,67 miliona KM.
Podsjetimo, Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine jučer je zatražilo hitan sastanak sa Denisom Lasićem, ministrom prometa i komunikacija FBiH i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora JP Autoceste FBiH na kojemu bi predstavnici UPFBiH detaljnije obrazložili problematiku previsoke cijene cestarina na autocesti A1 i uručili zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20 do 25 posto.
