Netflix Inc. je američka vrhunska platforma za sadržaj i produkcijska kompanija sa sjedištem u Los Gatosu u Kaliforniji. Primarna djelatnost kompanije je usluga streaminga temeljena na pretplati koja nudi mrežni streaming iz biblioteke filmova i televizijskih serija, uključujući i one proizvedene u vlastitoj produkciji. U aprilu Netflix je imao 208 miliona pretplatnika, uključujući 74 miliona u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Dostupan je širom svijeta, u 190 zemalja, osim u kontinentalnoj Kini, Siriji, Sjevernoj Koreji i na Krimu. Kompanija ima urede u Kanadi, Francuskoj, Brazilu, Holandiji, Indiji, Japanu, Južnoj Koreji i Velikoj Britaniji. Prihod kompanije u 2020. godini iznosio je 25 milijardi američkih dolara, neto dohodak 2,761 milijardi američkih dolara, a ukupna imovina vrijedila je 39,28 milijardi američkih dolara. Netflix upošljava 12.135 zaposlenika.
Inovativni poslovni model
Marc Randolph i Reed Hastings osnovali su Netflix 29. augusta 1997. godine u Scotts Valleyu u Kaliforniji. Randolph je radio kao direktor marketinga za Hastingsovu kompaniju Pure Atria. Hastings, informatičar i matematičar, prodao je Pure Atria 1997. godine Rational Software Corporationu za 700 miliona dolara, što je tada bila najveća akvizicija u historiji Silicijske doline. Ovim je ugovorom Hastings postao milioner čime je osigurao sredstva za osnivanje Netflix-a.
Hastingsa često citiraju kako kaže da je odlučio pokrenuti Netflix nakon što je u trgovini Blockbuster kažnjen sa 40 dolara zbog kašnjenja sa vraćanjem kopije Apolla 13. Dok je vježbao u teretani Hastings je shvatio da je model plaćanja teretane pravedan u poređenju sa modelom iznajmljivanja kaseta. U teretani se može vježbati koliko želite nakon plaćanja mjesečne članarine. Tada mu je u mislima zaiskrila ideja kojom je želio primijeniti sličan model plaćanja na iznajmljivanje kaseta.
Hastings je uvidio problem kasnih naknada i shvatio je da će se u budućnosti kasete zamijeniti DVD-ima, a to je rodilo novi poslovni model, Netflix. Ideju je podijelio sa Randolphom koji je bio impresioniran idejom Netflixa, kao i poslovnim modelom Amazona i čeznuo je za pokretanjem sličnog posla.
Međutim, nije imao pojma o tome šta prodavati putem interneta pa se uvjerio u ideju Hastingsa o unajmiljivanju DVD-a putem interneta. Hastings je osigurao početno ulaganje od 2,5 miliona dolara. U tom su razdoblju VHS kasete zastarjele i zamjenjivali su ih puno bolji DVD-i koji su bili lagani, čvrsti i ekonomični. Model su testirali tako što su DVD poslali u kuću Hastingsa i nakon što su utvrdili da je disk stigao u ispravnom stanju odlučili su distribuirati sadržaj na DVD-ima kupcima poštom. Kompaniju su vrlo futuristički nazvali Netflix, kombinirajući dvije riječi – net i flick. Ovdje se net odnosi na internet, a flix na flickove, što znači filmove, a ovo je ime neizmjerno pomoglo u brendiranju kompanije.
U početku je Netflix imao 925 naslova i 30 zaposlenika i radio je na modelu plaćanja po pojedinačnom najmu. U septembru 1999 .godine uveli su model mjesečne pretplate. Pretplatom na ovaj model moglo se posuditi nekoliko DVD-a i osloboditi se glavobolje zbog roka, troškova dostave i zakašnjelih naknada. Do 2000. godine Netflix je stekao 300.000 pretplatnika, zahvaljujući izvrsnoj usluzi. Međutim, gubici su iznosili 57 miliona američkih dolara, zbog čega je Hastings ponudio Netflix prodati Blockbusteru za 50 miliona dolara.Također je ponudio da Netflix preimenuje u Blockbuster.com i održi njihovo internetsko poslovanje. No, Blockbuster je odbio ovu ponudu.
Iako je Netflix početkom 2001. godine zabilježio brzi rast, pukao je dot-com balon, a napadi 11. septembra loše su uticali na kompaniju zbog čega su otpustili trećinu od svojih 120 zaposlenih. Međutim, prodaja DVD playera napokon je porasla kad su postali pristupačniji pa su te godine postali jedan od najpopularnijih božićnih poklona. Početkom 2002. godine Netflix je zabilježio ogroman rast svog pretplatničkog poslovanja.
Netflix je u maju 2002. godine pokrenuo početnu javnu ponudu (IPO), prodavši 5,5 miliona dionica po cijeni od 15 američkih dolara po dionici. U junu kompanija je prodala dodatnih 825.000 dionica po istoj cijeni. Nakon što je pretrpio značajne gubitke tokom prvih nekoliko godina, Netflix je ostvario prvu dobit 2003. godine, zaradivši 6,5 miliona američkih dolara Godine 2005. bilo je dostupno 35.000 različitih filmova, a Netflix je svakodnevno isporučivao milion DVD-a.
Otprilike u to vrijeme svijet se navikavao na internet i tako je Netflix odlučio pružiti internetsku streaming uslugu. No, ova se odluka odgađala nekoliko godina zbog sporih brzina interneta u to doba. Prvobitna ideja bila je Netflixova kutija koja je filmove mogla preuzimati preko noći i biti spremna za gledanje sljedeći dan. Do 2005. godine stekli su filmska prava i dizajnirali kutiju i uslugu te su bili spremni sa njima izaći u javnost. No, nakon otkrivanja YouTubea i svjedočenja koliko su popularne usluge streaminga , unatoč nedostatku sadržaja visoke rezolucije, koncept korištenja hardverskog uređaja je ukinut. Napokon, Netflix je tokom 2007. godine predstavio mrežni streaming video zapisa i usluge na zahtjev na temelju pretplate. Opcija internetskog streaminga ponuđena je besplatno kao bonus pretplatnicima Netflixa.
Kuća od karata
Svojim pretplatnicima, koji mjesečno plaćaju 10 dolara, ponudio je sadržaj po principu gledaj šta želiš, kad želiš i koliko želiš. U međuvremenu, usavršena je cijela platforma. U početnim danima sadržaj je bio ograničen na šest do 18 sati mjesečno na temelju plana pretplate.Tokom 2007. godine pretplatnici su porasli na 7,5 miliona, a Netflix je iste godine ostvario dobit od 1,2 milijarde dolara. U februaru 2007. godine kompanija je isporučila milijarditi DVD i počela se udaljavati od svog izvornog osnovnog poslovnog modela, uvodeći video na zahtjev putem Interneta. Netflix je rastao kako je prodaja DVD-a padala od 2006. do 2011. godine
S vremenom je Netflix postao vrlo popularan zahvaljujući velikim brzinama interneta i tehnološkom napretku. Kako je Netflix prva kompanija na polju internetskog video streaminga, uspio je osigurati mnoge ekskluzivne ponude sa nekoliko medijskih kompanija. Prvi ugovor sklopljen je u oktobru 2008. godine sa Starzom, američkom premium mrežom kablovskih i satelitskih televizija za 20 miliona dolara. Zahvaljujući ovom dogovoru, Netflix je dobio pristup za streaming više od 2.500 novih filmova, među kojima su bili i mnogi hollywoodski hitovi.
Do 2010. godine Netflix je činio gotovo 30 posto korištenja interneta u Americi, a tokom iste godine se počeo globalno širiti počevši od Kanade. Godinu kasnije proširili su se na Južnu Ameriku i Karibe, a kasnije i na Evropu.
Dok je Netflix još uvijek isporučivao DVD-e, Hastings je maštao o proizvodnji vlastitog originalnog sadržaja, ali to nije uspio jer je u to vrijeme Netflix bio mala kompanija. U martu 2011. godine Netflix je najavio svoju prvu produkciju, seriju Kuća od karata. Za prve dvije sezone serije Netflix je potrošio 100 miliona dolara, međutim veliku popularnost dobio je upravo zahvaljujući ovoj serij te su mnogi počeli povezivati seriju sa kompanijom.
U julu 2011. godine Netflix je promijenio cijene, naplaćujući kupcima odvojeno uslugu iznajmljivanja i uslugu streaminga. To je značilo povećanje cijena za kupce koji su željeli i dalje primati obje usluge. U oktobru Netflix je napustilo 800.000 pretplatnika u SAD-u zbog čega su njegove dionice naglo pale. Veći gubici očekivali su se u četvrtom tromjesečju 2011. godine, međutim, prihod Netflixa skočio je 63 posto za treći kvartal 2011. godine, a ukupni digitalni prihod dosegao je najmanje 1,5 milijardi dolara.
U januaru 2013. godine Netflix je izvijestio da je dodao dva miliona američkih kupaca tokom četvrtog tromjesečja 2012. godine. Uz to, prihodi su porasli za osam posto na 945 miliona dolara. Taj se broj povećao na 36,3 miliona pretplatnika (29,2 miliona u SAD-u) u aprilu 2013. godine. Do četvrtog kvartala 2013. godine Netflix je prijavio 33,1 miliona pretplatnika u SAD-u. Prve epizode Kuće od karata počele su se emitirati u februaru 2013. godine, a u julu je izašla i serija Narandžasta je nova crna. Ove su serije bile veliki hit i dobile su mnogo pozitivnih kritika. Zahvaljujući njima, Netflix je još jednom okusio ogroman uspjeh i pokazao se kao kompetentan kreator sadržaja. Za razliku od redovnih kablovskih televizija, Netflix istovremeno objavljuje sve epizode serije, što gledatelju daje slobodu da ih sve odgleda istovremeno. Uz uobičajenu televiziju, gledatelj mora pričekati otprilike sedmicu da pogleda sljedeću epizodu, a Netflix je učinio nešto drugačije i osnažio potrošača. Naredne godine Netflix je imao pretplatnike u više od 40 zemalja, sa namjerom da proširi usluge i na druge zemlje.
Godine 2017. Netflix je potpisao ugovor o izdavanju muzike s BMG Rights Managementom, gdje će BMG nadzirati prava izvan SAD-a za muziku povezanu s izvornim sadržajem Netflixa. Broj pretplatnika dotigao je skoro 100 miliona. Do oktobra 2018. godine Netflixova baza korisnika dosegla je 137 miliona širom svijeta, potvrđujući svoj rang kao daleko najveća svjetska internetska pretplatna video usluga. Netflix se uputio u filmsku industriju producirajući Zvijeri bez nacije, američko-ganski film o ratnoj drami.
U januaru 2018. godine kompanija je prešla 100 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, postavši najveća svjetska kompanija za digitalne medije i zabavu, veća od svake tradicionalne medijske kompanije, osim AT&T, Comcast i Disney i 59. najveća javno trgovana kompanija u američkom indeksu S&P 500. Netflixova cijena dionica porasla je na novi vrhunac od 301 dolara, nadmašivši godišnji ciljni iznos od 300 dolara, a završavajući sesiju tržišnom kapitalizacijom od 130 milijardi dolara
Poslovna politika po kojoj za 10 dolara mjesečno nekome nudite all you can eat sadržaja smatrala samoubilačkom i neodrživom. I tu je bila prva greška onih koji su se kladili protiv Netflixa. Koncept po kojem možete šta želite i koliko želite gledati širio se poput virusa. Ljudi sve manje gledaju TV, a sve više gledaju Netflix. Tokom svjetske pandemije COVID-19, 2020. godine, kada su zatvorena mnoga kina širom svijeta, Netflix je stekao 16 miliona novih pretplatnika te je do kraja godine imao 195 miliona pretplata širom svijeta, uključujući 73 miliona u SAD-u. Nakon otvaranja prvog kanadskog sjedišta u Torontu, kompanija je najavila da će otvoriti ured u Švedskoj, kao i Rimu i Istanbulu kako bi povećala svoj izvorni sadržaj u tim regijama.
Podrška za slijepe i slabovidne osobe
Nakon pokretanja serije Daredevil u aprilu 2015. godine, Netflixova direktorica operacija sa sadržajem Tracy Wright najavila je da je Netflix dodao podršku za audio opis (narativni zapis koji sadrži zvučne opise ključnih vizualnih elemenata za slijepe i slabovidne osobe) te je počeo raditi sa svojim partnerima kako bi vremenom dodavali opise ostalim svojim originalnim serijama. Sljedeće godine, u sklopu nagodbe s Američkim vijećem slijepih, Netflix se složio pružiti opise svojih izvornih serija u roku od 30 dana od njihove premijere te dodati podršku za čitače ekrana i mogućnost pregledavanja sadržaja dostupnošću opisa.
