Ekonomija Bosne i Hercegovine zabilježit će u 2020. godini najdublju recesiju kao posljedicu COVID-19 krize, a prognoza -5,2% realnog pada BDP-a u tekućoj godini ostaje nepromijenjena. Nakon rekordnog pada BDP-a u drugom kvartalu od -9,2% i očekivanog slabog oporavka domaće ekonomije u trećem kvartalu, dodatni izazov u četvrtom kvartalu predstavljat će novo pooštravanje mjera sprečavanja širenja COVID-19 virusa u BiH te uvođenje tzv. „light lock-downs“ u zemljama Evrope”, istakli su iz Odjela za istraživanja i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.
Nove mjere su posebno izazovne za uslužni sektor, a najpogođeniji je turistički sektor koji je u prvih devet mjeseci zabilježio pad ključnih pokazatelja preko 60%, a takav pad se očekuje i do kraja godine. U istom periodu je i sektor transporta u BiH također pretrpio pad od preko 30% uzevši u obzir sve podsegmente prevoza roba i putnika.
Industrijska proizvodnja koja je prvu recesijsku godinu zabilježila već 2019. godine je u prvih devet mjeseci 2020. godine imala pad za 8,2% u odnosu na prethodnu godinu, a do kraja godine se očekuje najdublji pad industrijske proizvodnje od 7% u odnosu na isti period prošle godine (yoy). Također, očekuje se da se pad prometa u maloprodaji ublaži sa 8,1% u prva tri kvartala 2020. godine na nivo od 6,5% yoy do kraja godine. Na ovaj pad privatne potrošnje pored mjera koje najviše pogađaju uslužni sektor uticao je i značajan rast nezaposlenosti u našoj zemlji.
Od početka COVID-19 krize do septembra 2020. godine 30 hiljada ljudi ostalo je bez posla što je u skladu sa očekivanjima, a što se tiče rasta nezaposlenosti možemo reći da je najgore iza nas. U 2020. godini očekujemo da stopa nezaposlenosti dostigne nivo od 17,5%.
“Aktuelna kriza je dovela do izuzetno velikog pada kako domaće tako i inostrane potražnje i time utjecala na do sada nezabilježen pad i gubitke prihoda od izvoza roba i usluga te na pad dva pokretača bh. ekonomskog rasta – privatne potrošnje i prihoda od maloprodaje. Očekujemo da izvoz roba i usluga do kraja godine zabilježi pad od čak 11% yoy dok će privatna potrošnja građana zabilježiti pad od 6% yoy, a što su dva ključna uzroka prognoziranog pada BDP-a od 5,2% yoy. Stoga očekujemo da tek u 2022. godini ponovo dostignemo nivo BDP-a iz 2019. godine, čime smo zbog COVID-19 krize „izgubili“ 2 godine ekonomskog rasta ili 1 milijardu EUR proizvodnje ekonomije“, navode analitičari Raiffeisen banke.
Pozitivni izgledi za razvoj vakcine za sprečavanje širenja COVID-19, dovode do očekivanja da već u drugoj polovini 2021. godine dođe do značajnijeg oporavka evropske ali i bh. ekonomije uslijed čega je prognoza ekonomskog rasta revidirana na 3,5% yoy. U narednoj godini iznimno je važna podrška privatnom sektoru u okviru drugog vala podrške vlada entieta najpogođenijim sektorima ekonomije.
Ističu da je BiH u ovu krizu ušla s dosta dobrim fiskalnim profilom te je potrebno ciljano i efikasno iskoristiti nova dostupna sredstva kreditora za pokretanje privatnog sektora i investicija. Neophodno je uraditi sve kako bi se pokrenuo privatni sektor te vratilo povjerenje u ekonomski oporavak u narednoj godini.