| Jutrošnji dogovor evropskih čelnika zapravo je kompromis kojim niko nije nezadovoljan. |
| “Prije pregovora, pa čak i tijekom pregovora bilo je nekih pokušaja da nas, ne mogu reći ponize, ali recimo pouče o vladavini prava. A mi (govori i u ime Poljske) nismo samo uspjeli pribaviti velik finansijski paket već smo odbranili i ponos naših nacija”, kaže Viktor Orban.
Osovina Varšava-Budimpešta je predstavljala veliku prijetnju, jer su prijetili blokadom ako se novac uvjetuje stanjem vladavine prava u zemlji, ali je njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjedavajuća EU, zajedno s latvijskim premijerom Krisjanisom Karins, postigla dogovor da je za pokretanje postupka potrebna kvalificirana većina. Što je Budimpešti i Varšavi bilo više nego dovoljno, piše Jutarnji list. Nizozemska je konačno slomljena. Dijelom rabatom na uplate u EU proračun, tim mehanizmom koji je 1984. godine iznudila tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher. Nakon što je Ujedinjena Kraljevina izašla iz EU (31. januara ove godine) dio zemalja je tražio da se od toga odustane, ali sada je upravo to bio mamac na koji su se uhvatili štedljivi, pa Austrija dobiva 565 miliona eura, što je dvostruko više nego dosad, a Nizozemska 1,95 milijardi eura, što je rast s prijašnjih 1,57 milijardi. I dobit će pravo zadržati više carinskih dažbina u luci u Rotterdamu. Njemačka je pokazala odgovornost predsjedavajućeg, pa nije tražila nikakvo povećanje rabata. Ali joj ostaje povijesna uloga u postizanju ovog povijesnog dogovora. Nizozemska je dobila još jedan važan ustupak: naime, svaka zemlja članica može izraziti zabrinutost da se sredstva ne troše u skladu s obećanjima za reformu ekonomije. A tu je još i obaveza da 30 posto sredstava ide za zeleni plan. Ali je i taj mehanizam ograničen na svega tri mjeseca. Pa je dakle i Nizozemska napravila ustupak. “Zadovoljni smo s dogovorom oko ambicioznog plana oporavka koji će nam omogućiti da se suprotstavimo krizi sa snagom i učinkovitošću”, kazao je talijanski premijer Giuseppe Conte. Po njegovim riječima, Italija će dobiti 28 posto ili 209 milijardi eura, od 750 milijardi teškog plana, od čega će 81 milijarda eura biti u bespovratnim sredstvima, a 127 milijardi će biti u zajmovima. Dakle, i tu jedan veliki ustupak jer je Italija tražila da većinu novca dobije u bespovratnim sredstvima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je zadovoljan jer je prihvaćena ideja zaduživanja Evropske komisije, a i sredstva za poljoprivredu su ostala nedirnuta u Višegodišnjem finansijskom okviru. Jednostavno, postignut je kompromis u kojem niko nije gubitnik, a svi su dobitnici. Svaki se lider može vratiti kući mirno reći: donijeli smo novac. |
|
|
