| Hrvatska se u 2019. godini zadržala na pretposljednjem mjestu među zemljama Evropske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, pokazuju prve procjene evropskog statističkog ureda. |
| Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana standardom kupovne moći (SKM) bila je u Hrvatskoj prošle godine 34 posto ispod prosjeka EU, pokazuju prve procjene Eurostata.
Iako je blago porasla u odnosu na godinu ranije, kada je bila 36 posto ispod prosjeka Unije, zacementirala je Hrvatsku na pretposljednjem mjestu među zemljama EU, prema izvještajuu evropskog statističkog ureda. Mađarska je s potrošnjom 33 posto nižom od prosjeka ispred Hrvatske, a na posljednjem mjestu je ponovo Bugarska gdje je potrošnja u 2019. bila 41 posto ispod evropskog prosjeka. Rumunija je pak, zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom ‘samo’ 21 posto ispod prosjeka Unije. U 2018. godini standard Rumuna bio je 29 posto niži od prosjeka. U skupini zemalja s potrošnjom 20 do 30 posto ispod evropskog prosjeka nalaze se još Latvija, Slovačka, Estonija, Grčka i Malta. U Litvi, Portugalu, Češkoj i Sloveniji bila je 10 do 20, a na Kipru i u Španiji oko 10 posto ispod prosjeka. Najbliže su prosjeku stvarne individualne potrošnje u Uniji bile Italija i Irska. Tvrdokorno velike razlike Samo je u devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. godini bila veća od evropskog prosjeka, napominju u Eurostatu, ponovo ističući velike razlike među zemljama. Luksemburg je potvrdio status zemlje s najvišim standardom, 35 posto iznad evropskog prosjeka. U 2018. godini bio je 34 posto iznad prosjeka. Njemačka je ponovo zauzela drugo mjesto s potrošnjom 23 posto višom u odnosu na prosjek Unije. Procjena ujedno pokazuje da je porasla u odnosu na 2018. kada je bila viša 20 posto. Slijede Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska i Švedska s potrošnjom od 10 do 20 posto iznad prosjeka. U Francuskoj standard je bio devet posto iznad prosjeka EU. Strani radnici važni za vodeću poziciju Luksemburga Evropski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći. Luksemburg je zadržao prvo mjesto među zemljama s BDP po stanovniku više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU. U Eurostatu pritom napominju da je takav rezultat dijelom povezan s velikim udjelom stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti. “Iako ti radnici učestvuju u stvaranju BDP, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP po stanovniku”, podsjećaju iz Eurostata. Irska je najviše približila Luksemburgu s BDP po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka EU. Slijede Danska, Austrija, Nizozemska, Njemačka i Švedska čiji je BDP u 2019. godini bio 20 do 30 posto veći od prosjeka Unije. U Belgiji i Finskoj bio je viši između 10 i 20 posto, pokazuju prve procjene Eurostata. Najbliže je prosjeku Francuska s BDP po stanovniku šest posto iznad prosjeka Unije, te Češka, Španija i Italija, gdje bio niži do 10 posto. Od 10 do 30 posto manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Kipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska. Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35 posto nižim od prosjeka Unije. Time je ipak blago poboljšan u odnosu na godinu ranije kada je bio 37 posto ispod prosjeka. Niži je BDP po stanovniku imala samo Bugarska, 47 posto ispod prosjeka EU. Skupinu zemalja s BDP po stanovniku više od 30 posto manjim od prosjeka čine još Grčka, Latvija i Rumunjska. |
