Piše Armin Zeba
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, zasnovanim na statistici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukupan obim trgovanja naše zemlje sa svijetom u 2019. godini premašio je 31,7 milijardi KM, pri čemu je vrijednost izvoza iznosila skoro 11,9 milijardi KM, a uvoza blizu 19,9 milijardi KM. Bosanskohercegovački izvoz lani je smanjen za 3,2 posto, a uvoz povećan za 1,45 posto, što je u konačnici dovelo do izuzetno negativnog bilansa u vidu povećanja vanjskotrgovinskog deficita za 9,2 posto, na osam milijardi KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 59,7 posto (smanjenje od 4,5 posto).
EU glavni partner
Evropska unija ostala je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, sa učešćem od 72,1 posto u bh. izvozu i 68,0 posto u uvozu.
Na EU tržište lani je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od 8,5 milijardi KM, dok je bh. uvoz iz tog smjera premašio 13,5 milijardi KM
Posmatrano pojedinačno po zemljama, glavni evropski partner BiH po obimu međusobne vanjskotrgovinske razmjene bila je Hrvatska, s kojom je ukupno trgovano za nepunih pet milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi nešto manje od 1,5 milijardi KM a na uvoz oko 3,5 milijardi KM. Pritom je bh. pokrivenost uvoza izvozom dodatno pogoršana na samo 41 posto (za četiri posto manje nego u 2018.)
Proizvod kojim su BiH i Hrvatska lani najviše međusobno trgovali bila je električna energija, koje smo Hrvatskoj prodali za 254,5 miliona KM, a od nje je kupili za 167,8 miliona KM. U strukturi proizvoda izvezenih u Hrvatsku tokom prošle godine dominirali su još i sirovi aluminij (65,2 miliona KM), tkanine (60,0 miliona KM), drvo (58,6 miliona KM) i sjedala (53,5 miliona KM), dok je pri uvozu obimno trošeno i na kupovinu hrvatskih naftnih i ulja od bitumenskih minerala (1,1 milijarda KM), čokoladnih proizvoda (97,3 miliona KM), šećera (59,7 miliona KM) i portland cementa (56,3 miliona KM).
Drugi grupno najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner bile su zemlje potpisnice Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), koje su učestvovale u 17,4 posto izvoza i 15,4 posto uvoza BiH. Od CEFTA zemalja, u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa BiH ubjedljivo je prednjačila Srbija, sa kojom smo ostvarili razmjenu vrijednu 4,2 milijarde KM, uz povećanje i uvoza i izvoza od oko pet posto, ali sa tek polovičnom pokrivenošću uvoza izvozom (2,8 milijardi KM uvoza, 1,4 milijarde KM izvoza).
U 2019. na tržište Srbije najviše smo izvozili koks i polukoks (245,3 miliona KM), električnu energiju 169,4 miliona KM), toplo valjanu željeznu žicu (100,4 miliona KM), drvo (63,1 milion KM) i šipke od željeza ili nelegiranog čelika (43,5 miliona KM).
Iz Srbije u 2019. godini smo najviše uvezli naftnih i ulja od bitumenskih minerala (278,7 miliona KM), suncokretovog ulja (81,0 miliona KM), pekarskih proizvoda (65,7 miliona KM), preparata za ishranu životinja (65,3 miliona KM) i električne energije (58,9 miliona KM.
Među zemljama kategoriziranim kao takozvana treća tržišta, izdvaja se Turska,s kojom je u 2019. godini ostvaren obim razmjene od oko 1,1 milijardu KM – 296,2 miliona KM izvoza i 828,5 miliona KM uvoza. Uz pokrivenost uvoza izvozom od mizernih 35,8 posto, Turcima smo prodali najviše masnoća i ulja životinjskog i biljnog porijekla (100,4 miliona KM), gvožđa i čelika (51,2 miliona KM), namještaja (41,5 miliona KM), neorganskih hemijskih spojeva (22,7 miliona KM) te oružja i municije (9,7 miliona KM), a iz Turske smo najviše uvozili nuklearne reaktore (!?), na čiju kupovinu smo, ako je vjerovati stattistici, lani potrošili 77,3 miliona KM, više nego na odjeću (76,1 miliona KM), plastične mase (76,0 miliona KM), željezo i čelik (44,3 miliona KM), električne mašine (39,4 miliona KM)…
U sektorskoj strukturi prošlogodišnje vanjskotrgovinske razmjene BiH, u negativnom smislu prednjači agroindustrija, koja je zabilježila godišnji pad izvoza sa 879,9 na 851,7 miliona KM i povećanje uvoza sa 3,1 na 3,2 milijarde KM, što je rezultiralo deficitom od blizu 2,4 milijarde KM. Smanjenju izvoza prvenstveno je doprinio prekid plasmana govedine u Tursku, čime je izvoz mesa smanjen za od skoro 70 posto u odnosu na 2018. godinu, ali i više nego prepolovljen izvoz živih životinja (pad za 56 posto) i proizvoda mlinske industrije (55 posto).
Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda povećan je za 21 posto, na 111,3 miliona KM, ali je, usljed i dalje nepovoljne strukture vanjskotrgovinske razmjene (uglavnom izvozimo sterilizirano mlijeko, mlaćenicu, pavlaku, jogurt i slične proizvode najniže tržišne vrijednosti, a uvozimo sireve i druge skupe mliječne prerađevine), vrijednost uvoza također osjetno porasla – za 13,54 posto, na 185,8 miliona KM, tako da debalans nije naročito ublažen.
Posebno loše stvari stoje u segmentu trgovine pivom, kojeg smo lani izvezli za simboličnih 35,2 hiljade KM, a uvezli za 1,5 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od katastrofalnih 2,3 posto.
Rijetki suficiti
Najveći suficit, već tradicionalno, zabilježila je domaća drvna industrija, koja je, unatoč smanjenju izvoza papira i kartona za 17,7 posto i drveta za 5,8 posto, godinu završila sa u plusu od 988,4 miliona KM.
Ukupan izvoz metalskog sektora iznosio je 4,5 milijardi KM, za 3,2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Najviše je smanjen izvoz olova (24,8 posto) te željeza i čelika (8,7 posto), a povećan izvoz proizvoda iz kategorija Vazduhoplovi, kosmičke letjelice i njihovi dijelovi (52,0 posto) i Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (14,46 posto).
BiH je u 2019. godini izvezla električne energije u vrijednosti 574,9 miliona KM. Zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama i visokim berzovnim cijenama, BiH je lani za 0,14 posto premašila rekordan izvoz električne energije iz 2018. godine (574,1 miliona KM), ali je ukupan rezultat ipak negativan, s obziroma da je istovremeno uvoz tog energenta povećan za čak 33,9 posto, na 270,8 miliona KM.
Sjajna slika nije ni u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika, gdje je izvoz povećan za 45,73 posto, a uvoz za 4,79 posto, čime je, unatoč na prvi pogled pažnje vrijednom popravljanju odnosa izvoz-uvoz sa 1:3 na 1:2, deficit smanjen tek sa oko 329 na 277 miliona KM.
Među faktorima koji su kreirali dodatno pogoršanje vanjskotrgovinskog bilansa BiH u prošloj godini, najznačajniji je pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji, uzrokovan usporavanjem ekonomske aktivnosti glavnih bh. trgovinskih partnera koja je posljedično dovela i do slabljenja izvozne potražnje, ali i carinskim barijerama (evropske uvozne kvote na željezo i čelik) te otežanim poslovanjem strateških preduzeća iz djelatnosti proizvodnje baznih metala (Aluminij), remontom rafinerije nafte (Bosanski Brod), kao i smanjenjem proizvodnje tekstila i proizvoda od kože usljed zastoja evropske automobilske industrije.
S obzirom da nema naznaka poboljšanja vanjskih faktora koji utiču na bh. vanjskotrgovinsku razmjenu, a da na unutrašnjem planu možemo očekivati samo dodatno destabiliziranje političke situacije karakteristično za svaku izbornu godinu, koja se neminovno negativno reflektira i na domaću ekonomiju, ni uz najveći optimizam ne može se prognozirati prekid, pa čak ni kakvo-takvo ublažavanje negativnog vanjskotrgovinskog trenda.
Različite metodologije
Kao što je uobičajeno, usljed teško objašnjivih metodoloških razlika, podaci državne Agencije za statistiku značajno odudaraju od onih kojima barataju Vanjskotrgovinska komora (VTK) i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Prema matematici Agencije, Bosna i Hercegovina u 2019. ostvarila je vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu 31 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosi 11,5 milijardi KM, za 3,4 posto manje nego u 2018., a na uvoz 19,5 milijardi KM, za 1,2 posto više nego u prethodnoj godini.
No, i prema toj statistici, za po 400 miliona KM “slabijoj“ i na izvoznoj i na uvoznoj strani nego ona kojom barataju VTK i UIO, epilog je sličan – vanjskotrgovinski deficit BiH u 2019. iznosio je oko osam milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 58,9 posto, što je ni za cijeli procentni poen negativniji ishod od onoga zasnovanog na metodologiji državnih poreznika.
Prema Agenciji, izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,9 milijardi KM, za 2,3 posto manje nego u 2018. godini, a uvoz s tih tržišta 2,4 milijarde KM, za 3,9 posto više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 78,7 posto.
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Evropskom unijom, lanjski izvoz, kaže zvanična državna statistika, iznosio je 8,4 milijarde KM, za 3,4 posto manje nego u 2018., dok je uvoz iznosio 12,8 milijardi KM, za 3,6 posto više nego godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,4 posto.
U kontekstu izvoza, najlošiji prošlogodišnji mjesec je bio decembar, sa izvoznom vrijednošću od 832,7 miliona KM, za 10,1 posto manjom nego u istom periodu 2018. godine, dok smo najviše uvozili u maju (1,8 milijardi KM), a najveći rast uvoza u odnosu na godinu ranije zabilježili u aprilu (12,8 posto).
Posmatrano po zemljama pojedinačno, prema podacima Agencije, prošle godine najviše smo izvozili u Njemačku (1,7 milijardi KM, uz pad od 3,8 posto), Hrvatsku (1,4 milijarde KM, pad od 4,4 posto), Srbiju (1,3 milijarde KM, rast od 4,6 posto) i Italiju (1,3 milijarde KM, pad od 3,9 posto). Istovremeno, najviše smo uvozili iz Italije (2,3 milijarde KM, rast od 7,5 posto), Njemačke (2,3 milijarde KM, rast od 1,8 posto), Srbije (2,1 milijarda KM, rast od 3,8 posto) i Hrvatske (2,0 milijardi KM, rast od 5,5 posto).
Što se, pak, tiče strukture robe kojom smo u 2019. najviše trgovali sa svijetom, u statistici Agencije na strani izvoza dominiraju proizvodi iz kategorije Obični metali i proizvodi od običnih metala (2,1 milijarda KM, uz pad izvoza od 8,3 posto), a kod uvoza oni iz grupe Mineralne tvari (2,9 milijardi KM, pad od 3,3 posto).
Suficit samo s Austrijom
Austrija je jedina zemlja sa kojom BiH ostvaruje vanjskotrgovinski suficit, a relativno dobru pokrivenost uvoza izvozom imamo i u robnoj razmjeni sa Njemačkom i Italijom, dok sa praktično svim ostalim partnerima trgujemo na ogromnu vlastitu štetu.
