Početak emitiranja prve regionalne news televizije Al Jazeera Balcans (AJB), vezan je za znakovit datum, 11.11.2011. godine, a izvještavajući o regionalnim i svjetskim događajima s velikom dozom ozbiljnosti i profesionalnosti u novinarstvu u proteklom osmogodišnjem periodu etablirana je kao mali, ali respektabilni dio katarske Al Jazeera Media Network mreže. AJB svaki dan proizvede skoro osam sati vijesti i emituje ih iz centralnog studija smještenog u BBI Centru Sarajevu, napredno tehnološki povezanog sa ispostavama u Zagrebu, Beogradu, Skoplju i Podgorici. Jedinstven etički standardi i novinarski kodeks slijedi svih 250 uposlenika AJB, od čega administraciju čini samo sedam ljudi. Upravo o podizanju stepena produktivnosti efikasnim korištenjem finansijskih i ljudskih resursa, o svakodnevnom ritmu posla u ovoj medijskoj kući, njenom položaju na regionalnom tržištu te značaju za privredni razvoj lokalne zajednice i planovima u poslovanju, razgovarali smo sa direktorom AJB Tarikom Đođićem. S ciljem trajnog rješenja smještaja, ova medijska kuća trenutno je u početnoj fazi realizacije investicije čija vrijednost prevazilazi 10 miliona eura, a stremljenja su da i konačno arhitektonsko rješenje nove zgrade koju je planirano preseljenje ove medijska kuće, u budućnosti krasi potpuno novi ulaz u Sarajevo na prvoj transferzali.
BM: Kakva je atmosfera u redakciji bila kada ste 2011. godine uspostavljali studio u Sarajevu, a kakva je danas?
Đođić: Mislim da smo u međuvremenu zadržali dosta od početnog adrenalina, koji nas je u pionirskom pokušaju da se u ovom dijelu svijeta uvede televizija čiji je osnovni cilj informirati i obrazovati, nosio već od prvog emitovanja prije tačno osam godina. Al Jazeeara Balcans (AJB) je prva news televizija u ovom dijelu svijeta. Za termin news televizija u našem jeziku još uvijek nemamo ni adekvatan prijevod. AJB emitira samo vijesti, ono što je vezano za vijesti i dokumentarne filmove. Koristimo nove tehnologije, ali u osnovi pokušavamo zadržati klasično, staro novinarstvo, odnosno, dozu ozbiljnosti i profesionalnosti u novinarstvu što podrazumijeva da stojimo iza svake svoje riječi, a što u današnje vrijeme brzog protoka informacija i nije baš lako.
Osim centralnog studija AJB u Sarajevu, imamo ispostave u Zagrebu, Beogradu, Skoplju i Podgorici. To su naša predstavništva, a posebna je priča kako registrovati predstavništvo u drugoj zemlji.
AJB je broadcaster i iz centralnog studija emitujemo vijesti uz pomoć tehnološkog dostignuća daljinske kontrole. Pritom se trudimo ne biti prosjek, samo još jedna od 80-ak televizija u BiH, već respektabilna regionalna Televizija, koja jednaku pažnju posvećuje zemljama u regionu i događajima u svijetu. Mnogo je toga u čemu je AJB najbolja ili što radi drugačije od drugih i mislim da smo tu pozitivnu energiju sa samog početka zadržali do danas.
BM: Čime je motiviran početak emitiranja Al Jazeera Balcans i ko je inicijator ideje o ulasku Al Jazeere u region?
Đođić: Neke stvari se jednostavno poklope. Uklopili smo se u planove širenja Al Jazeera-e. Naime, svojevremeno je mreža Al Jazeera emitovala program na arapskom i engleskom jeziku, a onda je izrazila želju za širenjem. Tada je u planu bilo pokrenuti Al Jazeera Balcans, Al Jazeera Türk i Al Jazeera Kiswahili, za područje Afrike. Swahili je makrojezik kojim govori 100 miliona ljudi širom afričkog područja. Za pokretanje Al Jazeera Balcans medijskog projekta zaslužan je Edhem Fočo, koji je u to vrijeme imao poznanike među rukovodiocima Al Jazeera-e. Razgovarao je s njima i pristali su da medijski pokriju i ovaj region koji nekada proizvodi previše historije za sopstvenu upotrebu, a onda smo svojski prionuli na posao. Od tri pomenuta projekta i planirana kanala, realizirana je i do sada djeluje samo Al Jazeera Balcans. Ponosni smo što smo sastavni dio Al Jazeera Media Network, velike mreže čije novinarstvo postoji u korist ljudi i govori priče koje nisu ispričane. U AJB se trudimo primijeniti sve najbolje standarde, nismo ničija politička ispostava, nemamo nikakvu političku agendu. Naša misija je informirati i obrazovati,što je posebno značajno u današnje vrijeme redundantnih informacija. AJB se trudi ostati bastion slobodnog i ozbiljnog novinarstva.
BM: Kakav je model finansiranja proizvodnje programa, postoji li uopće udio komercijalnih prihoda AJB i kakav je kontinuitet priliva sredstava tokom osmogodišnjeg perioda?
Đođić: Kao sastavni i mali dio Al Jazeera mreže, AJB je većim dijelom finansiran od mreže, a postoji i nešto manji dio prihoda koje generira iz komercijalnih, sopstvenih aktivnosti. Najznačajniji dio našeg prihoda ostvarujemo od mreže,
pružajući joj usluge i pokrivajući događaje kojima smo i fizički i geografski bliži, a uz pomoć naših uposlenika koji su visoko kvalificirani za raznorazne stvari, od tehnologije do novinarstva.
Iako ne neposredno na AJB, bilo je raznih trzavica na Al Jazeeru i ponekad se dešava da postane “trn u oku” i meta nekim politikama i režimima. Međutim, nikad nije bilo većih trzavica.
News produkcija i funcioniranje AJB ispostava u pet zemalja regiona i pokrivanje događaja u Evropi i svijetu nije jeftino. Ipak, budžet AJB je mnogostruko manji od sredstava kojima raspolažu neke od televizija koje djeluju na ovim prostorima i usput se žale da ta sredstva nisu dostatna. Mislim da je osnova način kako trošite svoj novac, a AJB ih troši samo za osnovne aktivnosti, a to su vijesti i filmovi.
Radimo s mnogim produkcijama i trudimo se da naš program ostane na nivou koji smo uspostavili. To nije jednostavno ni lako, ali se nadam da će publika ocijeniti da uspijevamo.
BM: Kakvi su i koliko su napredni tehnički i tehnološki resursi i koliki je sektor ljudskih resursa AJB?
Đođić: AJB ima 250 zaposlenih, a od toga cijelu našu administraciju, u svih šest zemalja čini sedam ljudi. Menadžment AJB je smješten u Sarajevu. Nemamo ništa što troši novac ili usporava produkciju. Nije to pitanje samo trošenja, nego i brzog i efikasnog odlučivanja.
Ljudi koji rade na AJB su s ovog područja. Adekvatnom edukacijom i ulaganjem u edukaciju ljudi, korektnim odnosom i ispunjavanjem obećanja prema ljudima, još uvijek je moguće naći vrlo adekvatan kadar. Pitanje pronalaska najboljeg kadra nije uvijek samo pitanje visine plaće. AJB nikada ni u tom smislu nije iznevjerila u svojim obećanjima i onome što smo zacrtali, ali isto tako, plaće na AJB nisu neuporedive sa plaćama u drugim medijskim kućama u BiH. One su samo na korektan način ostvarene, što ljudima omogućava da jednostavnije planiraju svoj život, aktivnije planiraju porodicu. S ponosom ističem daje za osam godina na AJB rođeno skoro 200 beba.
Tehnološki smo opremljeni da možemo biti u svakom dijelu svijeta veoma brzo i uvezani smo svim mogućim komunikacijskim naprednim sredstvima, što također predstavlja efikasnije upravljanje troškovima. Iznajmljivanje SNG vozila za satelitsko prikupljanje vijesti (Satellite News Gathering- SNG) košta, pa mi imamo vlastite koje možemo poslati u bilo koji dio svijeta. Veoma dobro smo optički i internetski uvezani s Londonom, Dohom, Washingtonom, Podgoricom, Prištinom, Zagrebom, Beogradom i dr. i s te strane imamo dobru infrastrukturu, što nam omogućava da gledaocima u pravom trenutku i sa svakog mjesta možemo dati adekvatnu informaciju.
Napredno tehnološki povezani, AJB studiji u Beogradu, Zagrebu, Skoplju i Podgorici čine jedinstven program. Nemamo odvojene programe osim za pojedine segmente koji su samo pomalo lokalizirani. Uredništvo sjedi u Sarajevu i dogovara sa našim reporterima bilo gdje da su oni u svijetu na terenu. Svakodnevni kontakti održavaju se videovezama i na najraznovrsnije načine.
To je jedna specifična tehnologija rada koja baš nije viđena i koja funkcionira ponajviše po uzoru na Al Jazeera-u u Dohi i BBC, držeći se jasnih novinarskih i etičkih principa, da svaka vijest što adekvatnije i brže dođe do gledatelja.
BM:Kako sarađujete sa drugim Al Jazeera kanalima i na koji način je uvezana globalna mreža dopisništava Al Jazeera Media Networka?
Đođić: Odmah na početku smo shvatili da je AJB značajan, ali fizički najmanji integralni dio mreže. Trudili smo se da za veoma kratko vrijeme postanemo njen respektabilan dio. Imamo svoju editorijalnu i uredničku slobodu i s te strane nikada nije bilo nikakvih intervencija, osim tehničkih. Mreža računa na nas, isto kao i mi na mrežu. AJB sa drugim Al Jazeera kanalima sarađuje veoma dobro.
Inače, Al Jazeera mreža ima 80 dopisništava širom svijeta, a naši jedinstven etički standardi i novinarski kodeks, dozvoljava da bez ikakvog problema koristimo reportere drugih kanala, recimo AJ Arabic ili AJ English, bilo gdje da su u svijetu, a pogotovo ako se radi o svjetskim događajima. U adekvatnim omjerima, za reportera Al Jazeere koji izvještava iz Adis Abebe na arapskom iz engleskom jeziku, možemo reći da je i reporter AJB. Ponosni smo na takvu saradnju. AJB je ovaploćeni duh onakve saradnje u okviru jedne mreže, kakva bi ona trebala biti.
BM: Koliki je procentualni odnos emitovanog vlastitog programa i vijesti iz svijeta na AJB?
Đođić: Tu ćete primijetiti dva segmenta, postoje vijesti i imate ono što inače zovete programom. Vijesti su ono što mi sada zovemo current affair, a oko vijesti idu emisije (Business, Sport, Kontrasti, Kontekst, AJ Svijet i dr.). AJB svaki dan proizvede skoro osam sati vijesti i to nikada nisu reprize, a onda uzimamo druge segmente. Kada se 1. januara zadesimo u situaciji da moramo proizvesti određenu količinu vijesti, a dešavanja je veoma malo, onda sadržaj razmjenjujemo sa Al Jazeera mrežom. Također, shvatili smo da u noćnom periodu, između pola tri i pola sedam ujutro, ljudi i ne gledaju televiziju u velikoj mjeri, pa to vrijeme ponekad popunjavamo programom AJ English, također news kanala,gdje ljudi mogu dobiti informacije. Ipak, AJB ima sadržaj uglavnom iz vlastite proizvodnje.
Kad je pokrenut AJB kanal, bila je jedna rasprava sa Goranom Milićem u vezi toga koliki bi trebalo omjer prikazivanih vijesti iz svijeta i onih domaćih. Ja sam smatrao da bi trebalo biti 70 posto vijesti iz svijeta i 30 posto iz regiona, a Goran je rekao da bi omjer trebao biti barem 50:50. Drugi su nam govorili da ljude ovdje ne zanimaju toliko vijesti iz svijeta, što naprosto nije tačno. Ljudima ih samo treba dati i približiti. Smatram da danas imamo dobar omjer vijesti iz svijeta. Čim se nešto značajno dešava u svijetu, ljudi svoj TV “okrenu” na AJB.
Vremenom smo došli do saznanja da je vijest – vijest, gdje god da se ona desila, neposredno tu ispred nas u Sarajevu ili na drugom kraju svijeta.
BM: Koliko su disperzni vaši programski sadržaji i širite li ih, odnosno razmatrate li kreiranje platforme kako bi sadržaj približili mlađim ljudima? Čini se da digitalni sadržaj društvenih mreža privlači veći broj konzumenata nego onaj televizijski.
Đođić: Društvene mreže trebaju biti alat pomoću kojeg možete komunicirati poruku većem broju ljudi i ako ga tako promatrate, onda vam mogu biti prijatelj, a ako se predate mrežama umjesto da ih prisvojite sebi, onda to nije nimalo dobro. AJB ima jednu od najposjećenijih i najdebatiranijih Facebook stranica u regionu. Broj pregleda na našem Youtube kanalu bliži se cifri od 250 miliona, što za vijesti nije malo. Youtube kanal je najgledaniji u Srbiji. Također, oformili smo jednu malu i posebnu jedinicu koja se treba baviti proizvodnjom sadržaja samo za društvene mreže. Mislimo o tome kako privući mlađu publiku i koristimo sve moguće platforme da i mlađe i starije privučemo sebi, ali ćemo uvijek imati content koji je ozbiljno novinarstvo.
BM: Šta su uopće objektivne informacije i na koji način AJB održava visoke standarde kvalitete koji ih podrazumijevaju?
Đođić: Unazad osam godina, kad smo se spremali za početak emitovanja, vježbali smo na primjeru prave vijesti koja nije bila emitirana na televiziji. Naši tadašnji treneri iz Al Jazeera-e i BBC-ja negodovali su, naljutili su se kada je jedna naša novinarka u televizijskom obraćanju rekla da je u jednom gradu u BiH “nažalost, 2.000 ljudi ostalo bez posla”, jer “nažalost” prevazilazi vijest, to je već komentar, a njen posao je bio da samo prenese informaciju.
Nije uvijek lako ostati objektivan i objektivnost svakodnevno treba usvajati. Pritom vijesti na AJB, za razliku od mnogih televizija, mnogo kaskada i stepenica trebaju proći dok ne dođu na ekran. Na AJB je nemoguće za uposlenika reći da je urednik i voditelj. Urednik je urednik, a voditelj je voditelj, a između njih postoje news editor, program editor i lektor koji će pregledati svaku vijest i sa priličnom sigurnošću možemo reći da je ono što mi objavimo mnogostruko provjereno i tačno. Ljudima ne namećemo komentare i ne sugeriramo način na koji trebaju misliti.
BM: Kako i na koji način jedan medij može odgovoriti na općeprisutno plasiranje lažnih, spinovanih i nepotpunih informacija?
Đođić: Provjeravanjem i unaprijed donesenom odlukom da ne morate uvijek u svemu biti prvi, ali morate biti temeljiti u onome što radite i priču do kraja objasniti svojoj publici. To nije lako. Čak i iskusno novinarsko oko može nasjesti na spin ili lažnu informaciju, ali upravo niveliranim, ali ne i cenzorskim provjeravanjem sadržaja, najvećim preofesionalnim i etičkim standardima moguće je izbjeći spinovane informacije.
BM: Na koji način gledatelji prepoznaju kvalitet i koja priznanja ste dobili za izvrsnost u radu i poslovanju?
Đođić: Dobijamo mnogo povratnih informacija o kvaliteti sadržaja i u svakodnevnom komuniciranju i na naše kontakt adrese i feedback je veoma dobar. Jedan čovjek je rekao da nakon što o određenom događaju sazna iz drugih medija, naposlijetku posjeti AJB da sazna šta se zaista desilo. Među priznanjima s poslovne strane, dugo smo u grupi najpoželjnijih poslodavaca, a svojevremeno smo prepoznati i kao jedan od investitora u BiH.
Među našim novinarskim nagradama je Eutelsat nagrade People’s Choice nagrada, nas kolumnista Dragan Bursać dobitnik je nagrade European Press Prize 2018, a među mnogobrojnim nagradama su pristigle za ekološke, humanitarne, ljudske priče. Kada se trudite raditi pravo novinarstvo, nagrade dođu spontano, kao rezultat tog rada.
BM: U kojem momentu ste se odlučili na izgradnju zgrade na lokalitetu Šip i koliki je obim te investicije? Kada bi ona mogla biti realizirana?
Đođić: Iako ćemo to donekle raditi uz pomoć mreže, AJB je apsolutno bosanskohercegovačka firma te se radi o domaćoj investiciji. Prije nekog vremena i nakon osam godina našeg uspješnog rada na posljednjem spratu zgrade BBI Centra, donesena je odluka o preseljenju prostora u vlastitu zgradu i krenuli smo u tu avanturu. Za kupovinu zemlje raspisali smo javni tender na koji je pristiglo 67 ponuda. Putem javne licitacije, kupili od Općine Centar zemlju koja se nalazi na lokalitetu Šipa, na mjestu gdje je planirana i izgradnja Tehnološkog parka. Nadamo se da će AJB biti prvi temelj tog parka, za koji postoji interes novih, mladih, prosperitetnih, brzih firmi da dođu tamo, te tako očekujem da tamo veoma brzo dobijemo prve komšije. Nakon kupovine zemljišta, u fazi smo dobijanja urbanističkih saglasnosti i drugih potrebnih dozvola za početak gradnje. Iz Općine Centar smo pritom naišli na susretljivost i što se tiče brzine izdavanja dozvola, do sada nismo naišli na prazan hod i gubljenje vremena.
Ideja je da se napravi kuća za sebe. Iako smo imali ponude za joint venture, nismo se odlučili za zajedničke pothvate.
Kako bi dobili urbanističku saglasnost, morali smo predati inicijalno idejno rješenje, a projekt je u fazi izrade idejnog rješenja, nakon čega će uslijediti
glavni i izvedbeni. Sve će biti pošteno, transparentno, javno.
To neće biti grandiozna zgrada, ali će njena arhitektura biti lijepa i znakovita i nadamo se da će kao takva ukrasiti potpuno novi ulaz u Sarajevo na prvoj transferzali i doprinijeti da grad izgleda još ljepši, a njen interijer će obezbijediti ljudima sve mogućnosti da normalno rade i obavljaju svoj posao.
Iako to sada nije moguće precizirati, vrijednost ove investicije je veća od 10 miliona eura. Kada će projekt biti finaliziran ne znamo, ali bi bilo lijepo da se to desi na desetu godišnjicu našeg postojanja, na znakoviti datum 11.11.2021. godine. To je ambiciozan cilj, ali se nadamo da ćemo ga ostvariti.
BM: Kakva je uloga sjedišta Al Jazeera Balcans u utjecaju na lokalnu zajednicu?
Đođić: AJB na mnogostruki način doprinosi zajednici u Sarajevu, a u nešto manjoj mjeri i u drugim gradovima. Zajednici smo uplatili milione KM poreza. Kad računate osam godina našeg postojanja i prosječno 200 zaposlenih ljudi, to je već 1.600 godina radnog staža pošteno plaćenih doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje i doprinosa za nezaposlene. Pošten smo izmirivač poreza i trudimo se da u tom smislu budemo uzor drugima.
Onih 200 beba koje su rođene na AJB je dovoljno djece za jednu školu. S nama rade mnoge kompanije, a poznati smo kao neko ko ne iznevjeri svoju riječ.
BM: Šta je bio motiv za pokretanje projekta AJB DOC? Imate li planove za pokretanje sličnih projekata u budućnosti?
Đođić: U septembru ove godine održan je drugi AJB DOC festival dokumentarnog filma. Ideja za ovaj projekt proizašla je iz onog što čini nas core biznis, odnosno vijesti, current affairs i dokumentarnih filmova, te smo došli na ideju da okupimo autore ovih filmova koji nama trebaju. To su, naime, filmovi koji su već pripremljeni za televizijsko emitovanje i ne zahtijevaju nikakva dodatna skraćivanja. Televizijski formati su 27 i 54, 55 minuta.
Onda smo primijetili da ljudi žele i hoće da vide jedan festival kao što je AJB DOC, u čijem fokusu je samo film na jednom mjestu, ne after zabave.
Na drugom izdanju ovog festivala prikazana su 23 filma, od toga 12 u takmičarskoj konkurenciji i šest naših filmova, što je vrlo značajno, a ostali su bili svjetski dokumentarni hitovi. Naši filmovi su realizirani u regionu, ovdje u BiH, AJB ih je producirala ili koproducirala. Mislim da je prisustvo AJB ovdje veoma bitno za naše autore dokumentarnog filma, jer pokušavamo podići te produkcije dići na jedan tehnički, urednički i svaki drugi nivo. Nastavit ćemo s festivalom. Njegovo prvo izdanje je bio adrenalin, tokom drugog smo već vidjeli da smo ponešto naučili i da znamo i mogu AJB DOC projekt ocijeniti kao uspješan.
Također, imamo programe poput Sarajevo Talks, u okviru kojeg istaknute ličnosti dovodimo da govore o određenoj temi, s čim ćemo također nastaviti.
AJB je dostigla visoku poziciju i u narednom periodu ćemo je pokušati odbraniti i održati.
AJB ima mnogo veću gledanost od prosječnih news kanala u svijetu
BM: Koliko je distribuiran Al Jazeera Balcans kanal, koji su pokazatelji gledanosti ovog regionalnog medija i kakva je struktura gledalaca u regionu?
Đođić: Nije uvijek lako doći do podataka, ali ih imamo. Iako smo smatrali da AJB ne može postati mainstream kanal, već samo jedna niša, s ponosom kažem da u
nekoliko zemalja jesmo postali mainstream. Zabilježeni procenti gledanosti o kojima nismo mogli ni sanjati, nadmašili su sva naša očekivanja. Tome je prethodio ozbiljan rad na distribuciji. Danas smo najdistribuiraniji kanal u regionu, distribuiran od Kosova i Makedonije do Slovenije. Imamo 250 različitih ugovora i sa veoma malim i sa velikim kablovskim providerima. U ovom kontekstu, ušli smo u sve oblasti koje su nama bile interesantne, a u posljednje vrijeme radimo na kvaliteti i pokušavamo popraviti svoju poziciju,jer nije isto kad ste na broju 1, 9 ili 372. Generalno, gledani smo mnogo više nego što je gledan prosječan news kanal u svijetu i nadmašili smo naša očekivanja.
