Nakon izuzetno uspješne realizacije prošlogodišnjeg Sarajevo Halal Sajma (Sarajevo Halal Fair – SHF), ovaj najveći sajam na području jugoistočne Evrope bit će drugi put održan u Sarajevu od 26. do 28. septembra u organizaciji Bosna Bank International (BBI), Islamic Development Bank Group (IsDB) i IsDB Group Business Forum THIQAH, povodom čega smo razgovarali sa Amerom Bukvićem, predsjednikom Uprave BBI banke. Bukvić je govorio o izazovima koje je Banka prevazilazila na putu da se etablira kao lider u inovacijama u oblasti islamskog bankarstva u BiH. Finansijski pokazatelji poslovanja ukazuju da je kvalitet poslovanja BBI banke prepoznat od strane klijenata kojima je stabilan partner, dok koristeći interne i eksterne potencijale BBI banka realizira viziju BiH kao centra halal -industrije dajući motiv potencijalnim investitorima da organiziraju svoju proizvodnju ovdje, jačajući na taj način domaću ekonomiju.
BM: Koliko učesnika/ potencijalnih investitora se očekuje na ovogodišnjem Sarajevo Halal Sajmu, a koliki je interes domaćih predstavnika za učešće na Sajmu?
BUKVIĆ: Još uvijek je rano govoriti o preciznom broju učesnika na ovogodišnjem Sarajevo Halal Sajmu, jer gosti svoje prisustvo uglavnom potvrđuju dvije sedmice prije početka Sajma. Ipak, broj učesnika koji su do sada potvrdili svoje prisustvo veći je u odnosu na isti period prošle godine. Strukturu gostiju koji su do sada potvrdili svoje prisustvo čini 50 posto domaćih i 50 posto stranih gostiju. Malezija važi za jednog od svjetskih lidera kada je u pitanju halal-industrija i na ovogodišnjem Sajmu će imati brojnu delegaciju. Malezijci čine otprilike 40 posto gostiju koji će posjetiti Sajam. Ministar unutrašnje trgovine i potrošnje YB Datuk Seri Saifuddin Nasution Ismail predvodit će delegaciju kompanija koje će predstaviti svoje proizvode i usluge te tražiti partnere u BiH i zemljama regiona. Prisustvo su također potvrdili i predstavnici Ministarstva turizma i kulture Malezije, predvođeni direktorom Odsjeka za halal- turizam i Islamskog centra YBhg Dato Sri Abdul Khani Daudom. Sajam je šansa za približavanje i realiziranje poslovnih prilika između privrednika.
BM: Koliko BiH koristi svoj potencijal da napravi novu vrijednost u okviru rastuće halal -industrije?
BUKVIĆ: Sarajevo Halal Sajam organiziramo uvijek krajem septembra i na njemu najbolje vidimo koliko je zapravo impozantan efekat halal- dimenzije, jer od prve godine održavanja on privlači podjednako veliku pažnju islamskog svijeta i Evrope, kao i Sarajevo Business Forum kojeg organiziramo već 10 godina. Kao organizator ova dva velika događaja, uvidjeli smo da Bosna i Hercegovina ima prirodni potencijal da bude platforma za proizvodnju halal -proizvoda. Činjenica je da u BiH muslimani čine oko 50 posto ukupne populacije i budući da smo u centru Evrope, pozicionirani smo kao platforma iz koje se halal- proizvodima može snabdijevati evropsko tržište. Radi se o tržištu gdje živi više od 50 miliona muslimana koji su izmiješani s drugim narodima, a diferencijacija stanovništva je veoma bitna za halal – industriju. Kada je stanovništvo izmiješano, sasvim je normalno za nekog velikog proizvođača, recimo jogurta, da koristi neku svinjsku komponentu, emulgator, u svom proizvodu, što je neprihvatljivo u ishrani muslimana. Upravo je ta velika izmiješanost stanovništva u Evropi, ali i u Maleziji gdje živi 60 posto muslimana ogroman potencijal za halal. Tamo gdje nema tolike izmiješanosti stanovništva, recimo u Saudijskoj Arabiji gdje je većinsko muslimansko stanovništvo, nema tolike potrebe da se ističe halal -porijeklo, budući da tamo uopće nema svinjskog mesa ili aditiva koji nemaju halal -status.
Poređenja radi, halal- industrija u Maleziji, gdje populaciju čini 17 miliona muslimana, ogromna je, a Evropa ima daleko brojniju muslimansku populaciju što njeno tržište izjednačava sa tri tržišta Malezije. BiH ima u proizvodnji halal -proizvoda mogućnost da se pozicionira kao halal- proizvođačka platforma za Evropu. Da BiH ima velike halal -parkove u okviru kojih proizvodi i snabdijeva evropsko tržište, to bi nam bilo dovoljno za veoma jaku ekonomiju, a da ni jedna druga industrija ne funkcionira.
S druge strane, iako je evropsko tržište dovoljno, treba imati u vidu da neke islamske zemlje nemaju dovoljno potencijala za proizvodnju određenih proizvoda, recimo sira. Čak i Malezija uvozi sir. U ovom smislu već govorimo o mogućnosti izvoza domaćih halal -proizvoda u cijeli svijet.
BM: Koliko je taj potencijal iskorišten?
BUKVIĆ: Za realizaciju svake vizije potrebno je vrijeme. Promocija BiH kao centra halal- proizvodnje da bi se kao takva prozicionirala u EU je proces koji može trajati od pet do sedam godina, a da proizvođači otvore svoje fabrike ovdje treba još i više vremena. Nedavno smo imali posjetu velike malezijske grupacije proizvođača piletine koji žele razmotriti otvaranje fabrike u BiH, ali da nagovorite proizvođače da otvore proizvodne pogone je proces. BiH je malo tržište koje trenutno nema velikih izvoznih kapaciteta i sada primjerice ne bi mogli snabdijeti ni lanac Carrefour da dođe u BiH, a pogotovo neko veliko tržište. Nužno je povećati proizvođačke kapacitete da bi došlo do tih iskoraka. Mi sada pokušavamo privlačiti narudžbe za izvoz u manjim količinama i veoma je bitno da organiziramo halal -sajmove kako bi se predstavili kao centar gdje potencijalni investitori žele pokrenuti proizvodnju i izvoziti za EU. BBI banka kao organizator SHF ove godine nudi velikim distributerima besplatan prijevoz i smještaj tokom Sajma kako bi se upoznali s našim proizvođačkim potencijalima. Naša vizija BiH kao centra halal- proizvodnje ima veoma dobre pokazatelje u ovoj inicijalnoj fazi, ali joj je potrebna apsolutna iskoordiniranost države u smislu da tim proizvođačima omogući da otvore proizvodne linije i realiziraju poslovne planove.
BM: Ima li BBI posebno kreirane usluge i proizvode namijenjene kompanijama koje žele svoju proizvodnju ili proizvode halal-certificirati?
BUKVIĆ: Imamo takve proizvode i mi promoviramo sve proizvođače da dobiju halal- certifikate, to je i jedini način kako ih možemo finansirati, jer u prirodi našeg posla, kao banke koja posluje po principima halal, ne možemo finansirati proizvodnju svinjskih pašteta. Upućujemo sve proizvođače koji su klijenti BBI banke da idu u pravcu dobijanja halal – certifikata iako im mi i ne trebamo za to. Ko god od naših proizvođača želi da izvozi u islamski svijet, zna da mora imati certifikat halal. Proizvođači se ne certificiraju zbog nas, već zbog izvoza na velika tržišta.
BM: Koji su uopće novi trendovi u islamskom bankarstvu u svijetu i koje inovacije prate tržišne trendove i potrebe klijenata BBI banke u modernom, digitalnom okruženju?
BUKVIĆ: BBI banka je u smislu tržišnih trendova prilično napredna. Rekao bih da smo vodeći na tržištu kada je u pitanju mobilno bankarstvo. Imamo najnaprednije mobilno bankarstvo i mislim da su rješenja koja su upotpunosti napravljena u Sarajevu za razliku od završenih modela koje ovdje donose veliki bankarski sistemi, jača i kvalitetnija. Kada se govori o digitalizaciji bankarskih usluga, treba imati u vidu da obim i veličina banke po ekonomiji skale uvjetuju kapacitet za realiziranje digitalnih bankarskih usluga. Sasvim je logično da veći kapacitet za kreiranje digitalnih usluga ima banka koja ima milion klijenata, i da je toj banci jeftinije i isplativije da ulaže u digitalizaciju, nego što je to banci koja ima 100.000 klijenata. Ipak, usluge digitalnog bankarstva koje je BBI banka do sada realizirala i ponudila pokazale su ne samo da može parirati velikim sistemima, nego da je i bolja od većine velikih sistema. Zato BBI banka i raste.
BM: Kakvi su indikatori poslovanja BBI banke u protekloj godini? Koji su uopće bili vaši planovi i da li su oni nadmašeni?
BUKVIĆ: BBI banka je u mnogim segmentima nadmašila svoje planove. Banka je imala rekordan rast u ovoj godini. Samo u prvih osam mjeseci imali smo rast aktive oko 20 posto. Ako promatramo posljednju godinu, u periodu od augusta 2018. do augusta ove godine, zabilježen je rast od blizu 25 posto. U periodu od januara do kraja augusta 2019. godine zabilježen je rast od oko 20 posto. Imajući u vidu da smo godinama kontinuirano rasli, zabilježen je rekordan rast i respektabilan rezultat u svim segmentima poslovanja. Imali smo, recimo, rast korporativnih depozita skoro 44 posto polugodišnjeg rezultata. BBI banka je u velikom usponu. Kad sam svojevremeno preuzeo poziciju direktora, aktiva BBI banke bila je oko 100 miliona KM, a sada je aktiva oko 1,2 milijarde KM. Tokom godina Banka je rasla oko 12 puta i to je znak da je veoma dobro prihvaćena na bh. tržištu. Raduje nas da smo prihvaćeni u svim dijelovima BiH i da naš portfelj raste, jer nismo fokusirani samo na jednu regiju ili pojedinačan segment, već smo poprilično rašireni. Rastemo i u retail segmentu gdje smo zabilježili rast od oko 20 posto u posljednjih godinu dana što je veliki rast. Rast retail depozita iznosio je oko 18 posto. BBI banka doživljava rekordne rezultate u svim segmentima i sada smo šesta banka na tržištu. Doživjeli smo rast i pretekli smo mnoge druge finansijske institucije na tržištu. Rastemo i dalje i vjerujem da će BBI banka u narednim godinama postati jedna od prve tri ili ili četiri banke u FBiH.
BM: Kakav je to model koji je BBI banka osmislila, prema kojem posluje i koji se već primjenjuje i u regionu gdje ne postoji regulatorni okvir za rad islamskih banaka?
BUKVIĆ: Postoji regulatorni okvir u kojem funkcioniraju sve banke u BiH. Islamske banke trebaju funkcionirati i u okviru regulatornog okvira za islamsko bankarstvo, a kako on u BiH ne postoji, mi smo iznašli svojevrstan međuprostor u kojem BBI banka posluje u skladu sa zakonom u BiH, na način da islamsko bankarstvo uklapamo u postojeći regulatorni okvir za poslovanje banaka. Tu smo, pak, limitirani samo na određeni segment islamskog bankarstva, ali od tog segmenta smo zatvorili sve proizvode koji se nude u drugim komercijalnim finansijskim institucijama koje rade po principu klasičnog bankarstva. Uspjeli smo se uklopiti na način da nudimo sve depozitne i finansijske proizvode islamskog bankarstva koji su usklađeni sa zakonskom regulativom. Kao takvi smo postali model i bankama s područje bivšeg Sovjetskog Saveza koje nemaju islamsko bankarstvo. Bankarski stručnjaci uče na primijeru modela u okviru kojeg BBI banka posluje. Upravo će Sarajevo Halal Sajam posjetiti 12 generalnih direktora banaka da analiziraju proizvode koje smo napravili u našem specifičnom okruženju. Za direktore islamskih banaka iz Senegala, Pakistana, Kazahstana i drugih zemalja organizirat ćemo bankarski savjet u okviru kojeg ćemo prezentirat na koji način smo uspjeli osmisliti naše proizvode. Po strukturi poprilično prednjačimo ispred drugih islamskih banaka, a motiv da to postignemo proistekao je iz nedostatka pravne regulative.
BM: U kojem smislu ste limitirani?
BUKVIĆ: Uopće, 90 posto islamskih proizvoda zasnivaju se na trgovini (murabaha), odnosno prodaji proizvoda klijentima i to je praksa prisutna u islamskim bankama u Turskoj, Emiratima, u Saudijskoj Arabiji i dr. U BiH, pak, po zakonu bankama nije dozvoljeno da trguju. Plastičan primjer jeste da mi ne možemo kupiti stan i prodati ga konkretnoj osobi kojoj bi na taj način pomogli da riješi stambeno pitanje, dok bi osnova te transakcije nama dala mogućnost da strukturiramo islamske proizvode. Pokušali smo inicirati usvajanje zakona koji bi nam omogućio poslovanje po ovakvom principu, to je čisto tehnička stvar koja ne bi trebala biti upitna. BBI banka je morala sistem praviti na drugačijem modelu. Da u BiH postoji regulatorni okvir za islamsko bankarstvo, BBI banka bi imala veću konkurenciju na domaćem tržištu gdje bi se pojavile možda još tri ili četiri nove banke te bi zbog konkurencije cijene bile niže, što bi išlo u prilog fizičkim i pravnim licima, odnosno građanima i kompanijama u našoj zemlji.
BM: Koliko je jaka pozicija BBI banke u regionu i koliko dolaskom islamskih banaka može ojačati kapitalno tržište?
BUKVIĆ: Investitori koji ulažu u banke u Njemačkoj i Engleskoj, većinom dolaze iz bogatih i likvidnih banaka Bliskog istoka. Dovoljno je reći da Berclays banka u Engleskoj dovodi investitore s Bliskog istoka, kako bi razumjeli koliko bi takvo što bilo važno i na domaćem i regionalnom tržištu. Ipak, takvi investitori prilično nevoljno ulaze u tamošnje banke koje posluju s kamatama, jer je po njihovom uvjerenju to jednako investiranju u fabriku svinjskih pašteta. Ipak, nađe se neko da investira. Mnogo primamljivije bi im, pak, bilo da investiraju u banke koje posluju po halal -principima tamo gdje postoji likvidno tržište. Naravno, naše tržište nije veliko kao u velikim evropskim zemljama, ali bi u svakom slučaju bio puno veći interes za uspostavljanje novih finansijskih institucija ovdje. Veća konkurencija na tržištu bila bi sigurno dobra za našu ekonomiju.
BM: Zašto se kaže da je islamsko bankarstvo razvojna šansa za BiH i kako dodatno pospješiti rast islamskog bankarstva u našoj zemlji?
BUKVIĆ: Islamsko bankarstvo je razvojna šansa za BiH jer su islamske banke usmjerene na kreiranje novih vrijednosti. Po prirodi našeg poslovanja orijentirani smo da partnerski ulazimo u nove projekte i nove vrijednosti, a to predstavlja razvojnu šansu za bilo koju ekonomiju. Islamske banke mogu kao partner ući i u već postojeće projekte, fabrike i sl. i u tom pravcu djelujemo ako nema novih projekata, ali generalno idemo ka novim vrijednostima, ka novim fabrikama, turističkim institucijama, hotelima, turističkim i projektima u oblasti poljoprivrede. Zato što su partneri u poslovima koji ranije nisu postojali, banke koje posluju u oviru islamskog bankarstva su dobrodošle kao razvojni segment. Upravo iz tog razloga u BiH je nužno uspostaviti regulative. BBI banka je morala pokazati komparativne prednosti u kvaliteti svojih usluga kako bi tržište osvijestilo benefite islamskog bankarstva. Banka je, pak, došla na domaće tržište u jednu postsocijalističku ekonomiju, gdje je koncept islamskog bankarstva bio nepoznanica kako regulative, tržištu, tako i profesionalnim radnicima u bankarsvom sektoru. Omogućiti regulativu, upoznati tržište sa našim uslugama i uposlenike provesti kroz treninge kako bi razumjeli islamske finansije te ostvariti konkurentske prednosti na inače veoma konkurentnom tržištu bio je priličan izazov. Trudimo se da općenito pokažemo vrijednost islamskog bankarstva kroz naše poslovanje pa je BBI banka jedina banka koja direktno organizira sajmove, investicijske forume, klijentima pokušava otvoriti nova tržišta i drugo. BBI banka nije samo banka već i partner koji svojim poslovnim partnerima otvara nove dimenzije. Činjenica da smo rasli 12 puta dovoljno govori koliko smo na tom putu uspješni.
