Veliko istraživanje objavljeno u stručnom časopisu The Lancet otkrilo je da je stopa individualnog unosa alkohola drastično povećana širom planete, a autori istraživanja upozoravaju da se radi o opasnoj putanji na koju države moraju obratiti pažnju. Istraživanje koje su proveli stručnjaci sa Centra za ovisnosti i mentalno zdravlje u Torontu i Tehničkog univerziteta u Dresdenu, ustvrdilo je da ljudi globalno piju više alkohola nego što je to bio slučaj prije 30 godina.
Predviđanja stručnjaka
Uzlazna putanja će se nastaviti i tokom narednih nekoliko decenija, predviđaju stručnjaci koje je predvodio Jakob Manthey. Kanadsko-njemački tim analizirao je trendove unosa alkohola u 189 zemalja svijeta između 1990. i 2017. godine te na osnovu toga sačinio i procjenu do 2030. godine. Koristeći podatke Svjetske zdravstvene organizacije, tim je prikupio podatke o količini popijenog alkohola po glavi stanovnika, broju onih koji nikad nisu pili i onih koji puno piju, kao i implikacije nivoa unosa alkohola u svakoj zemlji.
Tim je otkrio da se navike pijenja alkohola nisu puno promijenile u bogatim zemljama, ali da su siromašnije regije doživjele drastičan porast u konzumiranju alkohola. Na globalnom nivou, ukupan obim alkohola popijenog tokom godine porastao je za 70 posto između 1990. i 2017, sa 20.999 miliona litara na 35.676 miliona litara.
Rizik od bolesti
„Danas ljudi u istočnoj Evropi piju puno manje, a najozbiljniji porast primjećuje se u Kini, Indiji i Vijetnamu“, objasnio je Manthey, dodajući da do 2030. Evropa neće više predvoditi svijet kad je u pitanju količina popijenog alkohola po glavi stanovnika. Unos alkohola u Evropi među odraslima smanjen je za 12 posto između 2010. i 2017. a u jugoistočnoj Aziji je povećan za 34 posto.
Tim je upozorio da čak i osobe koje piju male količine alkohola imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, a budući da je alkohol faktor rizika za brojne druge zdravstvene probleme, globalni teret bolesti povezanih s njim će se vjerovatno povećati.
