Uprkos originalnoj povezanosti meditacije s religijama – ne samo budizmom, već i kršćanstvom – u savremeno doba joj se okreću ljudi različitih vjerovanja, privučeni ne duhovnošću, već obećanjima da će ih meditacija opustiti i pomoći da savladaju svakodnevni stres. U ponudi je više vrsta meditacije, a sve su okrenute ka boljem mentalnom zdravlju i učenju čovjeka da bude prisutan u sadašnjem trenutku, što je dobar način borbe s epizodama tjeskobe. No, šta od ovoga je naučno dokazano?
Štiti od stresa
Meditacija vam zaista može pomoći da postanete otporniji na svakodnevni stres na poslu i općenito u životu. Prošlogodišnje istraživanje naučnog tima iz San Francisca potvrdilo je da se osobe koje praktikuju transcendentalnu meditaciju osjećaju manje podložnim stresu na poslu od svojih kolega koji ne meditiraju. Ovaj učinak počinje na molekularnom nivou: istraživanje iz 2017. otkrilo je da meditacija u tijelu smanjuje proizvodnju molekula koje su odgovor na stres te aktivira protuupalne citokine.
Smanjuje bol
Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu BMJ, pokazalo je i da je meditacija efikasna koliko i kognitivno-bihevioralna terapija kad je u pitanju ublažavanje simptoma hroničnog bola od kakvog pate ljudi koji žive s fibromijalgijom, reumatoidnim artritisom i osteoartritisom.
Jača samokontrolu
Jedno istraživanje je pokazalo da meditacija pomaže ženama koje u menopauzi iskuse depresiju, tjeskobu i promjene raspoloženja, budući da radi na principu opažanja djelovanja vlastitog uma i „uzimanja pauze“. Pomažući u jačanju samokontrole, meditacija može biti korisna strategija u borbi s ovisnostima i u nastojanju da smršavite. Istraživanje iz 2015. pokazalo je da pušači lakše ostavljaju cigarete ako praktikuju meditaciju, a studija objavljena u International Journal of Neuropsychopharmacology naglasila da meditacija pomaže pri smanjenju unosa alkohola.
Održava mozak zdravim
„Redovna meditacija od 20 minuta dnevno može obnoviti neurološke veze u mozgu“, ustvrdila je za Medial News Today dr. Sanam Hafeez, psihologinja. I zaista, nekoliko istraživanja je potvrdilo da meditacija pomaže u održanju zdravlja i neuroplastičnosti mozga, a to može značiti i smanjenje rizika od demencije, kako je potvrdila studija u Journal of Alzheimer’s Disease.
Na kraju treba reći da, premda postoje naučno dokazane koristi meditacije koje mnogima mogu pomoći da vode zdraviji život, meditacija nije izbor za sve, a neka istraživanja potvrdila su da određene osobe mogu iskusiti neželjene efekte pri praktikovanju meditacije, poput preosjetljivosti na zvukove i pokrete, vrtoglavice, napada panike te tjeskobe.
