U Banjoj Luci je svečano otvorena treća Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu – CMBEBIH 2019.
O značaju ove konferencije za cijelu Bosnu i Hercegovinu dovoljno govori činjenica da je okupila najeminentnije naučnike današnjice, njih 500 iz 45 zemalja svijeta i da su je podržali svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini.
Liderska pozicija
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u obraćanju na otvaranju Konferencije istakao je da najbolji stručnjaci u oblasti medicinskog I biološkog inžinjeringa danas dolaze upravo iz Bosne i Hercegovine, što BiH stavlja u lidersku poziciju u ovom naučnom polju i otvara prostor za razvoj ove industrije i zapošljavanje mladih, obrazovanih ljudi iz naše zemlje.
Predsjedavajući Dodik je naglasio da i sama EU danas ne prepoznaje biomedicinski inžinjeriing kao zasebnu profesiju. Ipak, Bosna i Hercegovina, naglasio je, radiće aktivno na prepoznavanju ove profesije i naučne discipline za dobrobit građana i države Bosne i Hercegovine u smikslu likderstva u ovoj naučno-stručnoj oblasti.
Sekretarka Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine Biljana Čamur Veselinović naglasila je da je 2015. godine, kada je održana prva međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu u BiH, počela nova era napretka u ovom naučnom polju. Konferencija otvara nove prilike za saradnju između univerziteta, kompanija usmjerenih na istraživanje i medicinskih instituta.
Konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu uspješno spaja naučna i stručna znanja i postignuća koja se primjenjuju u svakodnevnom životu, u medicinskim ustanovama. Iako jedna od zemalja sa izuzetnim stručnjacima u ovom polju Bosna i Hercegovina ima najmanji broj inžinjera u oblasti biomedicinskog inžinjeringa na cijelom Balkanu. Istakao je to minister za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi Republike Srpske, Srđan Rajčević. Posebnu pažnju treba obratiti na obrazovni sistem, kako bi većem broju budućih stručnjaka bilo omogućeno sticanje znanja i vještina kroz adekvatne obrazovne programe u ovoj oblasti, naglasio je minister Rajčević.
O primjeni biomedicinskog inžinjeringa u zdravstvenim ustanovama u BiH govorio je ministar zdravlja u Vladi Republike Srpske, Alen Šeranić. Većina operativnih zahvata koji se svakodnevno obavljaju u zdravstvenim ustanovama u cijelom svijetu pa i u Bosni i Hercegovini, naglasio je, bilo bi nemoguće bez biomedicinskog inžinjeringa. I to je dovoljan razlog, kazao je minister Šeranić, da se u ovu oblast usmjeri više znanja, sredstava, energije i truda sa svih nivoa.
Konferenciju podržavaju i u njenom radu aktivno učestvuju predstavnici najvažnijih međunarodnih institucija za biomedicinski inžinjering. Profesor Ernesto Iadanza, predstavnik Međunarodne Federacije za medicinski i biološki inžinjering istakao je da je prema njihovom nedavno provedenom istraživanju, broj inžinjera u ovoj oblasti u svijetu dostigao jedan milion a da je njihova uloga u zdravstvenoj zaštiti i sistemu nemjerljiva i nezamjenjiva. S posebnim zadovoljstvom osvrnuo se na saradnju sa Društvom za medicinski i biološki inžinjering BiH, koja je postala svakodnevna.
Bosna i Hercegovina ima ogromnu odgovornost danas – pokazati svijetu gdje počinje budućnost. Tim riječima učesnike je pozdravio professor Leandro Pecchia, u ime International Union for Pshysical and Engineering Sciences in Medicine. Bosna i Hercegovina ima ogromni potencijal za još veći napredak u ovoj oblasti, naglasio je, i dodao da je ovo prilika da se upravo ovdje razvije novi model društvenog i zdravstvenog sistema, bez repliciranja onoga što već postoji u svijetu.
Percepcija medicine
Održavanje konferencije podržao je Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Dekan ovog fakulteta i dopredsjedavajući konferencijom, profesor Ranko Škrbić, naglasio je značaj učešća ove obrazovne institucije u ovoj konferenciji i naglasio da je biomedicinski inžinjering potpuno promijenio percepciju medicine i zdravstvenog sektora uopšte. Najavio je aktivnji angažman kako bi u ne tako dalekoj budućnosti i u Banjaluci bio otvoren Instituit za biomedicinski inžinjering.
A da nauka ne može sama i nikako ne može bez trajnog ulaganja i investicija odavno je poznato. Prvi čovjek i idejni tvorac ove konferencije, predsjednik Društva za mediocinski i biološki inžinjering Bosne i Hercegovine, profesor Almir Badnjević istakao je da je Bosna i Hercegovina posljednja zemlja na listi po ulaganjima u nauku. Vrijeme je da se to promijeni, naglasio je i pozvao da se malo više ulaže u nauku, za još bolje rezultate. Učesnike konferencije pozvao je da maksimalno iskoriste sve sadržaje konferencije u naredna tri dana, upoznaju se sa najnovijim dostignićim a, projektnim mogućnostima, partnerima sa kojima mogu aplicirati na grantove, te mogućnosti za stipendiranje i zapošljavanje. Najavio je narednu, 4. CMBEBiH konferenciju u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, te veliku MEDICON konferenciju 2022. godine.
Treća međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu u Banjoj Luci sa pratećim sadržajima traje do subote, 18. maja.
