Od 17. do 19. aprila bosanskohercegovačka prijestonica bit će domaćin desetog, jubilarnog Sarajevo Business Foruma (SBF), nejrespektabilnijeg poslovnog skupa u široj regiji, čiji je organizator Bosna Bank International (BBI).Na šta će biti fokusirano ovogodišnje izdanje SBF-a, koliki put je ta manifestacija prešla od 2010. godine do danas u kontekstu oživljavanja investicijskog ciklusa na lokalnom i regionalnom planu te šta će biti njene glavne strateške odrednice u budućnosti, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Nedžad Gušić, rukovodilac Odjela za investicijsko bankarstvo u BBI banci.
BM: Šta će, u organizacionom i tematskom smislu, biti glavne karakteristike ovogodišnjeg, jubilarnog SBF-a?
GUŠIĆ: S obzirom na to da je ovo jubilarni SBF, svakako smo nastojali da budemo inovativni i da ga, na osnovu iskustava iz prethodnih godina, pokušamo unaprijediti . Oficijelni dio Foruma će ove godine trajati tri dana – kao i svake godine, prvog dana će se odvijati u zgradi Parlamenta BiH, a ostala dva dana u hotelu Hills, gdje ćemo imati okrugle stolove te prezentacije proizvoda određenih kompanija putem klasičnih štandova, te naravno ono što SBF čini različitim i boljim od drugih investicijskih konferencija – B2B sastanke i prezentacije projekata.
Očekujemo da će i po brojevima koje redovno iznosimo nakon SBF-a, ovo biti ne samo jubilarni, već i najbolji Forum do sada.
Jedna regija
BM: Već iz samih naziva panela vidljivo je da će i ove godine SBF biti fokusiran na regionalni, a ne samo bosanskohercegovački ekonomski razvoj?
GUŠIĆ: Tako je!
SBF je platforma koja treba da poveže domaće privrednike i strane investitore. U tom kontekstu, moramo biti svjesni činjenice da je bosanskohercegovačko tržište po svim parametrima dosta malo, zbog čega smo smatrali da samo ne bi bilo previše atraktivno ni za investiranje, niti za povezivanje sa inostranstvom u bilo kojem kontekstu. Mi smo zato, čini mi se na 7. SBF-u, uveli novitet koji se zove Jedna regija, jedna ekonomija, i pokušali da Sarajevo i BiH tu budu primarno pozicionirani, ali da svakako bude zastupljena i regija, prije svih naši prvi susjedi, odnosno napravimo spoj stranog kapitala i domaće privrede pozicionirajući, kao što rekoh, BiH na prvo mjesto, ali ne isključujući ostale, jer za jednog investitora i proizvođača, bez obzira o kojem sektoru se radi, puno je interesantnije ako pričate o populaciji od 20-30 miliona ljudi, nego ako samo pozicionirate BiH, odnosno populaciju od tri, tri i po miliona stanovnika.
Stoga je naš fokus regija, koju nastojimo povezati u ekonomskom smislu i omogućiti joj da pokaže svoje pune potencijale.
BM: Koliko je takav koncept na pravi način prepoznat u našem okruženju, pa i u samoj BiH, i kako stoje stvari kada je riječ o eventualnim otporima takvom pristupu, prvenstveno imajući u vidu regionalne političke relacije?
GUŠIĆ: Nema nikakvih otpora takvom konceptu, koji je veoma dobro prihvaćen.
Pazite, suština koju svi znaju jeste da čak i ako uspijemo dogovoriti izvoz na neko veliko tržište, postavlja se pitanje koliko jedna firma, koja je pozicionirana u BiH ili recimo Hrvatskoj, može sama svojim kapacitetima da iznese taj posao. Firme iz regiona same se umrežavaju, dogovaraju i prave kooperantske odnose jer to je neminovnost i dio ekonomske saradnje koji nema puno veze sa dnevnom političkom retorikom koju slušamo, već prati ekonomsku matematiku i ekonomsku opravdanost – to je ono što se u realnosti dešava, tako da je izuzetno pozitivno prihvaćena i ideja da SBF promovira regiju kroz svoje aktivnosti.
BM: Svih ovih godina prisutan je utisak da Sarajevo, BiH i regija u cjelini nedovoljno koriste šanse koje im otvara SBF – gdje je u tom kontekstu najizraženije “usko grlo“ i koliko se situacija u međuvremenu promijenila nabolje u smislu efikasnije konkretizacije kontakata i ideja promoviranih putem SBF-a?
GUŠIĆ: Ima jako puno napretka.
Generalno govoreći, raditi biznis u BiH nije nimalo lako. To najbolje znaju naši privrednici, koji su svakodnevno izloženi velikim izazovima kako bi njihove kompanije ne napredovale, nego čak uopće opstale. Investitori, fondovi, vlade, privatni biznismeni koji dolaze na SBF su, uslovno rečeno, ekonomska meta čitavom svijetu – njih svi zovu i šalju im pozive za investicije. BiH ima komplikovan administrativni aparat, što je jedna velika prepreka, a osnovno na šta je kapital osjetljiv je pravna zaštita i opća politička i ambijentalna sigurnost.
Dakle, mi imamo SBF, koji promovira BiH u najboljem svjetlu mira, sigurnosti, napretka, potencijala, prirodnih bogatstava, velikih prilika za investiranje… No, SBF je, ako pričamo o njemu kao eventu, događaj koji traje tri dana, a s druge strane imamo ostalih 362 dana u godini u kojima imamo političku retoriku i neka previranja koji nam ne idu u prilog -naravno da u tom kontekstu uđete u svojevrsne makazice! Međutim, mi smo zadovoljni trendom i razlikama koje pratimo – naprimjer, između trećeg i osmog SBF-a, pogotovo kad pogledamo konkretno Sarajevo, odnosno broj turista, hotela, proizvođača organske hrane, efekte koje smo uspjeli kreirati u kontekstu poljoprivrede.
S tim u vezi, spomenut ću jedan zvanični podatak – BiH je po proizvodnji bobičastog voća, konkretno malina, šesta u svijetu! Navedite mi još bilo koju oblast u kojoj je BiH šesta u svijetu? Dakle, sa 22.500 tona ukupno proizvedene maline uspjeli smo kreirati ambijent da u nečemu budemo šesti u svijetu, a također putem SBF-a došao je investitor koji je napravio dvije velike investicije u segmentu poljoprivrede, zbirno vijedne oko 60 miliona konvertibilnih maraka.
BM: Da, ali upravo u malinarstvu su evidentni ogromni problemi u vezi sa plasmanom,odnosno otkupnim cijenama, iz kojih je vidljivo upravo spomenuto nesnalaženje države i nedostatak adekvatne stretegije kojom bi se u potpunosti oplodile prilike koje se otvaraju putem SBF-a?
GUŠIĆ: Tako je, postoji nedostatak jasno definirane strategije na osnovu koje bi država donijela određeni set mjera.
Poljoprivreda bez subvencija ni u jednoj državi ne može biti profitabilna, nikakva tajna to nije. Da bi poljoprivredna proizvodnja, sa svim rizicima kojima je izložena, imala kontinuitet, mora imati jasno definirane subvencije države.
Kao organizator SBF-a, mi smo doveli investitora koji na dvije lokacije u BiH garantira otkup, a s druge strane, putem kreditne linije Republike Turske koja je u iznosu od 50 miliona eura alocirana putem BBI banke, ponudili smo individualnim proizvođačima ta sredstva finansiranja bez ikakvog troška, dakle po nula posto kamati, ako se radi o iznosima do ekvivalenta od 50.000 eura, što nije mali iznos za individualnu poljoprivrednu proizvodnju. Istina, nisu nam naruku išle vremenske prilike koje su poremetile otkupne cijene na tržištu i imali smo nedefiniranu strategiju državnih organa na svim nivoima vlasti, koji su trebali dati kontinuitet u poljoprivrednim podsticajima da bi nivelirali te negativne efekte…
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, kakav je angažman bh. i regionalne ekonomske diplomatije u “oplođavanju“ SBF kontakata i ideja u smjeru privlačenja stranih investitora i otvaranju stranih tržišta za ovdašnje proizvode, usluge i radnu snagu?
GUŠIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova BiH je učesnik SBF-a kroz veliki vid podrške, a mi smo i u cjelini zadovoljni kako državne institucije odgovaraju na ovu našu inicijativu – vrlo pozitivno, uz veliku spremnost za podršku i kooperaciju.
Mislim da i i naši ambasadori u inostranstvu rade dobar posao, a i sama činjenica da je Predsjedništvo BiH ponovo pokrovitelj Foruma – i u tehničkom i u finansijskom i u operativnom smislu, pokazuje da je SBF prepoznat kao dobra inicijativa.
Naravno, privatni sektor je uvijek agilniji i brži nego državni –tako je svugdje, a ne samo u BiH, a on i treba da bude takav. Država, naravno, treba to da prati, ali ne treba od državnog sektora očekivati da ima agilnost privatnog.
Ono što je nama najbitnije jeste da je SBF, i pored nekih inicijalnih kritika i skepticizma, definitivno porepoznat kao nešto što nije samo event, nego platforma i pravac u kojem BiH treba da ide u ekonomskom, donekla i u političkom smislu, a i u kontekstu svog pozicioniranja u odnosu na region.
BM: U kojoj mjeri je SBF uspio animirati potencijalne investitore iz dijaspore, čija je zainteresiranost za ulaganja u BiH i dalje, uglavnom, deklarativna?
GUŠIĆ: Mi smo u prethodnom periodu imali niz posjeta bh. dijaspori, a imat ćemo i temu SBF-a koja je vezana za dijasporu, koja je uvijek vezana za svoju maticu.
Kada je riječ o individualnom pristupu, naš cilj je da konkretiziramo, okrupnimo, identificiramo koji su to tačno efekti investicija bh. dijaspore, koja izuzetno dobro kotira u državama u kojima se nalazi.
U kontekstu BBI banke, mi uvodimo poizvod koji će omogućiti bh. dijaspori da, ukoliko žele da kupe nekretninu ili pokrenu biznis u BiH, da sa bankarskog aspekta dobiju našu partnersku podršku, što pokazuje da smo apsolutno svjesni značaja i efekata koje bh. dijaspora ima na sveukupnu ekonomsku situaciju u našoj zemlji – i u realnom sektoru i u monetarnom aspektu.
Otvaranje tržišta
BM: U fokusu ovogodišnjeg SBF-a su i mladi?
GUŠIĆ: Izuzetno smo zabrinuti demografskim trendovima u BiH koji su posebno izraženi u zadnje tri godine, odnsono odlivom stanovništva.
Moramo učiniti sve, kao društveno odgovorna kompanija, ali i kao građani ove zemlje, dakle na profesionalnom i ličnom nivou, da se taj odliv zaustavi. Naša ideja i inicijativa je ta da podržimo mlade koji žele da u BiH ostvare svoje ciljeve pokretanja frimi i to na način da im pomognemo pri prikupljanju osnovnog kapitala tako da im damo povoljne uslove finansiranja i savjetodavnu podršku te im putem SBF-a pokušamo otvoriti tržište. Jedna od tema Foruma bit će mladi i njihove inicijative, odnosno njihov poduzetnički duh i nastojanja da pokrenu biznise te načini na koje im mi u tome možemo pomoći.
BM: I, kakva je reakcija s druge strane – ima li kvalitetnih projekata mladih?
GUŠIĆ: Ima izuzetnih projekata!Ja imam tu privilegiju da mi je u opisu radnog mjesta da pregledam i eventualno korigujem te projekte – to su nevjerovatne ideje, naši mladi pokazuju hrabrost, želju i optimizam i trebamo da im budemo podrška i da im kažemo: “Odlično je to što ti radiš, ali evo ti par sugestija da ti pomognemo…“, a ne da ubijamo polet koji imaju, jer onda dolazi do razočarenja. Razočarenje s jedne, a nada s druge strane, jeste ono što pravi i što će praviti razliku u generalnoj slici BiH.
Vjerujte, to su tako obrazovani i hrabri mladi ljudi, koji su se odvažili da pokažu svoje projekte i ideje kojima ćemo mi sigurno dati primat, ne samo kroz SBF, nego i u našem poslovanju kao BBI banke.
Primijetili ste da smo mi prvi organizovali i emisiju koja se zove SBF Start-up Challenge, gdje pravimo takmičenje mladih poduzetnika, čime želimo ne samo da napravimo projekt javnog obrazovanja, već i da stimuliramo druge da se odvaže da iznesu svoje prokjekte, a mi im u tome, svojim znanjem i iskustvom, a definitno i novčano, možemo pripomoći, barem u fazi dok ne pokrenu svoje biznise.
BM: Na koje oblasti se prvenstveno odnose projekti mladih – pretpostavljam na informacione tehnologije?
GUŠIĆ: Da, IT projekti su veoma dobri, pogotovo u segmetnu izrade aplikacija koje olakšavaju svakodnevni život, a kojih ima jako puno i vrlo lijepo su napravljeni. Puno je tu truda uloženo, tako da su definitivno pridobili našu pažnju, a mi ćemo im dati i priliku da to prezentuju i stranim investitorima i eventualno na taj način dođu do ozbiljnijih sredstava.
BM: U kojoj mjeri ste u cjelini zadovoljni ovogodišnjim odzivom domaćih kompanija i pojedinaca sa konkretnim projektima, kao i potencijalnih investitora?
GUŠIĆ: Mi ćemo, naravno, kao i svake godine, odmah po završetku 10. SBF-a izaći sa brojkama koje tretiraju i jedne i druge.
U kontekstu prijava projekata, mogu reći da smo prošle godine imali njihov rekordan broj – 200, a u trenutku vođenja ovog razgovora, dakle 15 dana prije početka Foruma, već smo premašili taj rekord.
Sa finalnim brojevima izaći ćemo po završetku SBF-a, ali u spomenutim i u svim drugim segmentima trendovi su bolji nego lani, kada smo imali rekordni broj posjetitelja, medijskih pokrovitelja, medijskih kuća koje su nas pratile, investitora i projekata, tako da smo zadovoljni…
BM: S obzirom na to da već sa spuštanjem zavjesa 10. SBF-a počinju pripreme za naredni, šta možemo očekivati u budućnosti kada je riječ o njegovom konceptu i strategiji?
GUŠIĆ: Ključna stvar je to što SBF možemo promatrati na dva načina – kao event i kao stratešku i životnu opredijeljenost razvoju BiH.
Ako ga posmatramo kao event, onda pričamo o tri dana tokom kojih se on desi. S druge strane, moramo ga posmatrati kao stratešku odrednicu BBI banke i stratešku odrednicu nas koji smo građani Sarajeva i BiH. Da bi BiH funkcionirala u kontekstu napretka, direktnih stranih investicija mora da bude minimalno 1,3 milijarde KM godišnje. U 2018. godini, iako je zabilježen pozitivan trend u odnosu na 2017. i 2016., taj nivo je dostigao 800 miliona KM – dakle, još 500 miliona KM nedostaje da bismo osjetili efekte tih ulaganja na svom životnom standardu. Kako doći do tih dodatnih 500 miliona KM? Mi smatramo da je jedini način promocija BiH na najpozitivniji način, saradnja sa regionom i Evropskom unijom, povezivanje EU, regiona i BiH sa zemljama Bliskog istoka, odakle dolaze vlasnici BBI, te priprema i prezentacija projekata i konstanto uvezivanje, umrežavanje i promocija.
Mi ne vidimo da postoji neki drugi put da bi se privuklo 500 miliona KM dodatnih direktnih stranih investicija, osim da organiziraš investicijsku konferenciju i da u ta tri dana, koliko ona traje u kontekstu programa, a počinje sedam dana prije i završava sedam dana poslije, jer se ljudi ovdje zadržavaju duže nego što traje konferencija, potencijalnim investitorima pokažeš šta je to BiH. To je naš zadatak. Ako to ne radimo, nikada nećemo doći do dodatnih 500 miliona KM, odnosno čarobne cifre od 1,3 milijarde KM direktnih stranih investicija.
Naravno, ne smiju se zanemariti domaći investitori, jer oni su ti koji su prvi investirali i stvorili neku novu vrijednost u kontekstu proizvodnje, zapošljvanja i sveukupnih poslovnih aktivnosti. Dakle, zajednički trebamo raditi na promociji BiH kao atraktivne investicijske destinacije, jer ona to uistinu jeste. To je put, a mi ćemo, uz Božiju pomoć, nastaviti svake godine sa ovim našim aktivnostima i, naravno, osluškivati ono što kažu tržište i investitori i biti vrlo fleksibilni za bilo kakvu promjenu i prilagodbu koja se tiče tehničkog koncepta SBF-a, ali strateški koncept će ostati isti – promocija BiH i podrška njenom razvoju.
, nejrespektabilnijeg poslovnog skupa u regiji){kind=link}