Uoči Godišnjeg sastanka odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) koji će biti održan u maju u Sarajevu, sa direktorom EBRD-a u BiH Ianom Brownom razgovarali smo o razvojnim aktivnostima potrebnim da bi BiH postala potpuno funkcionalna tržišna ekonomija. Brown je istaknuo da su adekvatne reforme javnih preduzeća najvažniji i najteži segment reformi koje su potrebne za razvoj tržišne ekonomije u zemlji te da je podrška EBRD-a reformama poslovnog okruženja i ekonomskog upravljanja u našoj zemlji trenutno fokusirana na poboljšanje praksi javnih nabavki. Investicije EBRD-a u našoj zemlji prošle godine iznosile su oko 200 miliona eura.
BM: Šta je osnovni cilj i suština mandata Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH?
BROWN: Općenito, EBRD-ov mandat je da pomaže tranziciju na potpuno funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Sadašnji prioriteti EBRD-a u BiH su omogućiti izgradnju kapaciteta i jačanje privatnog sektora, uz istovremenu podršku komercijalizaciji i privatizaciji preduzeća u državnom vlasništvu, podržati razvoj ključnih transportnih i energetskih prekograničnih veza i podržati energetsku efikasnost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te pomagati općinama u podizanju kvaliteta komunalnih usluga.
Kao i u drugim državama zapadanog Balkana, razvojni izazovi uglavnom se odnose na institucionalne slabosti (vladavina zakona, nezavisnost institucija) i kapacitete za strukturne reforme, posebno one koje se odnose na poslovno okruženje. U slučaju BiH, suočeni smo također sa kompleksnim ustavnim uređenjem. Utjecaj države je najviši u regiji, državna preduzeća zapošljavaju više od 10 posto od ukupne radne snage, a rade sa vrlo slabom efikasnošću i pružaju loše usluge za privatni sektor.
Razvojne aktivnosti
BM: Kada zemlja u kojoj je institucija EBRD aktivna dostigne zadovoljavajući nivo razvoja prema tržišnoj ekonomiji, Banka prestaje u toj zemlji finansirati nova ulaganja. Koji stepen razvoja je dostigla BiH od kada je EBRD prisutna u našoj zemlji?
BROWN: BiH je svakako napredovala od kada se pridružila EBRD-u 1996. godine, ali još uvijek je pred njom dug put. BDP per capita u BiH je 2018. godine bio 5.700 dolara, odnosno šest puta veći nego 1996. godine, ali to je još uvijek samo trećina BDP-a u zemljama koje su postale nove članice EU. Također, broj razvojnih aktivnosti potrebnih da bi BiH postala potpuno funkcionalna tržišna ekonomiju je među najvišim u regiji zapadnog Balkana.
BM: EBRD je osnovana nakon kolapsa komunističkih režima u istočnoj Evropi kako bi podupirala razvoj novih demokratija. Koliko je BiH “dobar učenik” tranzicije i gdje vidite najveće propuste?
BROWN: Kako bismo tačno procijenili rezultate BiH u sektoru reformi, treba uzeti u obzir posebne okolnosti u zemlji. BiH ima kompleksnu ustavnu strukturu, koja ograničava reforme i aktivnosti u privatnom sektoru. Ovo se također ogleda u lošem poslovnom okruženju što se vidi iz rangiranja u anketi Svjetske banke Doing Business (89. mjesto, odnosno najniže na zapadnom Balkanu) ili Globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog eknomskog foruma (91. mjesto, odnosno najniže na zapadnom Balkanu). Slaba koordinacija između institucija na državnom i entitetskim nivoima dovodi do fragmentiranih politika i otežava njihovu implementaciju. Kao posljedica, ekonomski rast bio je 1,7 posto godišnje u prosjeku između 2010. i 2017. godine u poređenju sa 1,5 posto u EU ili 2,7 posto u centralnoj Evropi i Baltiku.
BM: Koja su to područja gdje je EBRD od pomoći kako bi što brže došli do privrednog rasta u BiH? Također, EBRD radi s vladama. Koliko posto ukupnog poslovanja EBRD-a u BiH se odvija u privatnom sektoru?
BROWN: Sadašnji aktivni portfelj EBRD-a u Bosni i Hercegovini je 89 posto u javnom sektoru i samo 11 posto u privatnom sektoru. Ovo je odraz velikog zaostatka i potrebe za ulaganjem u infrastrukturu. Treba se sjetiti 1996. godine kada je EBRD počela raditi u BiH i kada nije bilo izgrađen niti jedan kilometar autoceste. Naš portfelj je također odraz nedovoljno razvijenog privatnog sektora i mi uporno radimo na poboljšanju te situacije.
BM: Kakve su ocjene EBRD-a o dosadašnjim ekonomskim reformama u BiH i koliki je u tom smislu doprinos EBRD-a? Da li se reforme u ekonomiji odvijaju brže nego recimo promjene u pravnom sistemu u BiH?
BROWN: Ekonomske reforme u BiH sporo napreduju. Institucije za ekonomsko upravljanje i implementaciju politika su slabe, a neformalna ekonomija se širi i ometa razvoj privatnog sektora. Anketa Svjetske banke Doing Business pokazuje da su najveći problemi u segmentu Početak poslovanja i Rješavanje građevinskih dozvola. Naprimjer, za početak poslovanja u BiH je potrebno proći 13 procedura i to traje 81 dan. U zemlji sa najboljim rezultatima, Novom Zelandu, potrebna je samo jedna procedura i pola dana. Bliže nama, u Sjevernoj Makedoniji potrebne su četiri procedure i 14 dana.
Ekonomske i pravne reforme treba znatno ubrzati ako BiH želi da ostvari brži ekonomski rast. Ekonomske i pravne reforme su inače veoma povezane jer je za ekonomske reforme veoma često potrebno promijeniti zakonodavstvo. EBRD podržava reforme poslovnog okruženja i ekonomskog upravljanja kroz naš program Razvoj investicione klime i upravljanja, koji sad obuhvata cijeli zapadni Balkan. U BiH ovaj program je trenutno fokusiran na poboljšanje praksi javnih nabavki.
BM: Koliko je bitan razvoj slobodnog tržišta u BiH, a koliko glomazna administracija i siva ekonomija odlažu razvoj slobodnog tržišta u BiH?
BROWN: Veoma je bitno da ekonomija bude tržišno orijentirana. Naš stav je i dalje da je javni sektor, a time mislimo na javna preduzeća/preduzeća u državnom vlasništvu, prevelik u okviru lokalne ekonomije i da javna preduzeća istiskuju privatni sektor. Reforme ovih javnih preduzeća, uključujući privatizaciju, tamo gdje je to adekvatno, najvažniji su ali ujedno i najteži segment reformi koje su potrebne za razvoj tržišne ekonomije u BiH.
BM: Koliki je EBRD-ov angažman u BiH i koliko novca će investirati u BiH ove godine?
BROWN: EBRD-ove investicije u BiH bile su oko 200 miliona eura u 2018. godini, a ove godine očekujemo znatno veći nivo ulaganja. Sadašnji aktivni portfelj u BiH je više od milijardu eura.
BM: Šta je ključno u procesu odlučivanja koji projekt u BiH ćete finansirati?
BROWN: Jedan od ključnih principa EBRD-a je zdravo bankarstvo. Mi nikada ne ulažemo u projekte, u bilo kojem sektoru, koji ne ispunjavaju naše kriterije zdravog bankarstva – tj. oni moraju imati zdravu ekonomsku i finansijsku osnovu.
Investicione destinacije
BM: EBRD podržava investicije usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena. Možete li izdvojiti projekat sa najvećim pozitivnim uticajem na klimatske promjene u BiH koji je EBRD dosad finansirala?
BROWN: Mnogi naši projekti imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene. Tokom prošle godine u BiH smo investirali u novu toplanu za centralno grijanje u Banjoj Luci, gdje je mazut kao gorivo zamijenjen održivim obnovljivim gorivom za proizvodnju toplotne energije za grad Banja Luku, uz značajno smanjenje CO2. U Zenici finansiramo modernizaciju Kantonalne bolnice kroz poboljšanje energetske efikasnosti i tu će se također kotlovi na ugalj, gorivo koje zagađuje, zamijeniti kotlovima na gas, zajedno sa poboljšanjima energetske efikasnosti u gradu. Naš najnoviji projekt koji ima značajan uticaj na klimatske promjene je finansiranje novih kotlova i toplane u čeličani ArcelorMittal u Zenici, gdje će se također umjesto uglja koristiti gas. Samo od ovog projekta ostvarit će se godišnje smanjenje CO2 od više od 200.000 tona.
BM: Godišnji sastanak odbora guvernera EBRD-a, prema najavama, bit će održan u maju u Sarajevu. Zašto baš Sarajevo i BiH i koliko je ovakav događaj značajan za našu zemlju?
BROWN: Veoma nam je drago što će se Godišnja skupština prvi put održati u Sarajevu. Skupština se održava u Sarajevu zbog važnosti regije zapadnog Balkana za EBRD, kao i zbog značaja Bosne i Hercegovine unutar te regije. Očekujemo da će ovaj događaj, koji će dovesti oko 2.000 investitora, bankara, političkih lidera i predstavnika civilnog društva, pružiti jedinstvenu priliku gradu Sarajevu i BiH da pokažu atraktivnost zemlje kao investicione destinacije.
