San regulira mehanizam koji može pomoći u zaštiti arterija od stvrdnjavanja, govore rezultati istraživanja koje je nastojalo ispitati važnost kvalitetnog sna za kardiovaskularno zdravlje. Naučnici iz Opće bolnice Massachusetts u Bostonu udružili su se s kolegama u drugim istraživačkim centrima i analizirali razvoj ateroskleroze kod miševa. Ateroskleroza je proces nakupljanja masnih naslaga unutar zidova arterija, koji često rezultira srčanim bolestima.
Upalne ćelije
Američki tim otkrio je da miševi lošije kvalitete sna imaju veće masne naslage u arterijama od miševa koji dobro spavaju. Kod miševa čiji je san često prekidan primijećene su i veće količine upalnih ćelija, te manja proizvodnja hipokretina, hormona koji kontrolira budnost. Nakon što su miševima u ovoj grupi dati suplementi hipokretina, zabilježeno je i smanjenje ateroskleroze i upalnih ćelija, što je navelo tim da zaključi kako san utiče na kardiovaskularno zdravlje reguliranjem proizvodnje hipokretina.
Koristeći miševe genetski predisponirane za razvoj ateroskleroze, tim je polovini miševa dopustio da spavaju dobro, a druge ometao dok su spavali. Upoređujući dvije grupe miševa, tim je otkrio da su miševi ometani u snu razvili za trećinu veće naslage u arterijama, kao i da su proizvodili dvostruku količinu određenog tipa upalnih bijelih krvnih ćelija u kičmenoj moždini, te da je njihov mozak proizvodio manje hipokretina.
Često buđenje
„San je važan dio života“, istakli su autori u svom zaključku, dodajući da je nedovoljno trajanje ili loša kvaliteta sna značajan problem javnog zdravlja koji pogađa milione ljudi.
Istraživanja su već potvrdila vezu nedostatka sna s pretilošću, dijabetesom, depresijom i srčanim bolestima.
„Protivupalni mehanizam regulira se spavanjem i ne radi dobro ukoliko ne spavate dobro ili se često budite“, zaključio je Filip K. Swirski.
